Izbor čelnika stranke Resni.ca, Zorana Stevanovića, na mjesto predsjednika Narodne skupštine Slovenije najvjerojatnije ukazuje na to da će se u nadolazećim tjednima formirati vlada desnog centra koju će voditi Janez Janša.
Novi slovenski parlament u petak je na konstituirajućoj sjednici izabrao predsjednika, dok su pregovori o novoj vladajućoj koaliciji koje vode liberali u zastoju, navodi u petak navečer agencija France Presse.
Liberalna stranka Pokret sloboda (GS) odlazećeg premijera Roberta Goloba, koji teži drugom mandatu, tijesno je pobijedila na parlamentarnim izborima 22. ožujka ispred konzervativaca iz Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg šefa vlade Janeza Janše.
Nijedna od ove dvije grupacije, čak i uz podršku saveznika, ne može sastaviti dovoljnu većinu, pa su prisiljene na pregovore s dvije neovisne stranke: antisistemskom strankom Resni.ca (Istina) koju vodi Zoran Stevanović i konzervativnom strankom Demokrati koju je osnovao Anže Logar, bivši Janšin saveznik.
Tijekom nastupne sjednice u petak, zastupnici su s 48 glasova (od ukupno 90) za predsjednika parlamenta izabrali čelnika stranke Resni.ca, Zorana Stevanovića. Protiv je bilo 29 zastupnika, prema podacima koje je objavila slovenska novinska agencija STA. Pokret Resni.ca je na izborima koji su održani 22. ožujka osvojio pet mandata i smatra se ključnim za formiranje vlade.
Stevanovića su predložili konzervativci predvođeni Janezom Janšom i njihov saveznik Nova Slovenija.
Zoran Stevanović/Foto: Matija Sušnik/ Državni zbor
Glasanje o predsjedniku parlamenta je tajno, a kandidat treba većinu glasova svih zastupnika kako bi bio izabran, odnosno najmanje 46, zbog čega taj postupak u pravilu pruža naznake moguće nove koalicije.
Protiv njegovog izbora bili su zastupnici dosadašnje vladajuće koalicije iz Pokreta sloboda, socijaldemokrati i zastupnici Ljevice koji kažu da je to bio uvod u formiranje četvrte Janšine vlade.
Na parlamentarnim izborima najviše mandata pripalo je Pokretu sloboda (29) Roberta Goloba, a jedan manje je pripao Janšinom SDS-u.
Tko je Zoran Stevanović
Zoran Stevanović (44) je nakon izbora izjavio da njegova stranka odbija ući u vladu koju bi vodio Janša, ali da će podržati svaku vladu čiji program bude u skladu s njihovim “temeljnim načelima”.
Stevanović je postao poznat u vrijeme žestokih prosvjeda protiv zaštitnih mjera tijekom pandemije koronavirusa, u vrijeme prošle Janšine vlade, kada se profilirao i kao predvodnik pokreta protiv obveznog cijepljenja. Tada je bio i privođen zbog sumnje da je poticao na pobunu, nakon čega je kod javnog bilježnika da nikad neće stupiti u koaliciju s Janšom i njegovom Slovenskom demokratskom strankom (SDS), no sada su upravo glasovi SDS-a bili ključni za njegov izbor. Stevanović je kritičan i prema slovenskom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.
Stevanovićev izbor nekolicina okupljenih ispred slovenskog parlamenta proslavila je uz ruske zastave, što ne iznenađuje, s obzirom na njegovu prorusku orijentaciju. Slovenski mediji svojedobno su izvještavali o njegovim vezama s diplomatima koji su protjerani iz Slovenije zbog propagandnih aktivnosti.
Bio je policajac, a dvaput je bio i osuđivan, no zbog protoka vremena sada se formalno smatra neosuđivanim. Kako javljaju slovenski mediji, Stevanović je u prošlosti bio član radikalno desne i protuhrvatske Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča.
“Politička korupcija”
Janša je izjavio da izborom predsjednika parlamenta njegova skupina pokazuje liberalima i njihovim saveznicima “kako se broji”. Odlazeći ministar obrane, liberal Borut Sajovic, osudio je glasanje kao “flagrantan primjer političke korupcije”.
Golob je prošlog mjeseca počeo koalicijske pregovore s Resni.com i Logarom, s ciljem uspostave vlade nacionalnog jedinstva radi suočavanja s gospodarskom krizom koju bi mogao izazvati rat na Bliskom istoku.
No, čak i njegovi najbliži saveznici pokazuju pesimizam. “Koliko mogu procijeniti, u ovom trenutku desni centar bi mogao lako sastaviti novu vladu”, izjavio je u srijedu novinarima Matjaž Han, čelnik socijaldemokrata (lijevi centar).
Janša, koji je tri puta bio premijer, protivi se bilo kakvim pregovorima za sastavljanje koalicije, no analitičari smatraju da bi trenutačna pat-pozicija u fragmentiranom parlamentu mogla otvoriti put njegovoj četvrtoj vladi.
Prema slovenskom zakonodavstvu, šefica države Nataša Pirc Musar morat će parlamentu predložiti kandidata za dužnost premijera 30 dana nakon nastupne sjednice. Ako imenovani premijer ne dobije apsolutnu većinu, zakon određuje rok od deset dana unutar kojeg stranke mogu predložiti novog kandidata.
M.M: /Foto: Facebook JJ
