Više desetina ruskih kulturnih centara (Ruski dom) otvoreno je posljednjih godina, a još ih je na putu. Rusija sve više koristi meku moć – kulturu, povijest, religiju i obrazovanje – kako bi ojačala veze sa zemljama koje doživljava kao prirodne saveznike.
“Ruski domovi” već djeluju u Maliju, Burkini Faso, Tanzaniji i Egiptu, dok su u tijeku pregovori o otvaranju novih u Alžiru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je potvrdio Institut za proučavanje rata (ISW). Kako izvještava Moscow Times.
Ti centri služe ne samo promicanju kulture, već i kao platforme za širenje ruskog narativa o ratu u Ukrajini i ulozi Moskve u svijetu. Na mnogim događajima u tim centrima prikazuju se dokumentarni filmovi o “povratku Krima” ili o ruskoj “humanitarnoj misiji u Africi”.
Analitičari upozoravaju da kulturni projekti često slijede dolazak vojnih savjetnika i obavještajnih mreža, piše Nova.rs.
U Ekvatorijalnoj Gvineji, na primjer, otvaranje partnerskog centra pratio je dolazak ruskih trenera za predsjedničku gardu.
U usporedbi sa zapadnim institucijama poput Britanskog vijeća ili Goethe instituta, ruska mreža je manja, ali brzo raste zahvaljujući stipendijama i obrazovnim programima.
Više od 5000 afričkih studenata dobit će financiranu priliku za studiranje u Rusiji ove godine, prema riječima Jevgenija Primakova. Time Kremlj jača imidž zemlje koja nudi “alternativu” Zapadu i priliku za mlade ljude s globalnog juga.
Novi ruski centar u Srbiji
Na istom valu kulturnog i političkog širenja, 26. listopada 2025. u Beogradu je održana osnivačka skupština podružnice Ruskog povijesnog društva, organizacije blisko povezane s Kremljem. Za predsjednika Gradskog vijeća Beograda izabran je bivši potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, poznat po svojim proruskim stavovima.
Sastanku su nazočili patrijarh Porfirije, ministar Ivica Dačić, potpredsjednica Skupštine Nevena Đurić i ruski veleposlanik Aleksandar Bocan-Harchenko.
Foto: Rusko-srpski humanitarni centar
Patrijarh Porfirije nazvao je osnivanje podružnice dokazom “duhovne povezanosti srbijanskog i ruskog naroda u vremenu povijesnog revizionizma”.
Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu
Rusko povijesno društvo osnovano je 2012. godine na inicijativu Sergeja Nariškina, šefa Ruske vanjske obavještajne službe (SVR), a među osnivačima su Ruska akademija znanosti te državni mediji RIA Novosti i Interfax. Službeno, cilj mu je “očuvanje povijesne istine” i promicanje ruske kulture, ali zapadni analitičari smatraju da je to dio šireg državnog projekta oblikovanja povijesnog narativa u skladu s politikom Kremlja.
U Beogradu ovaj potez simbolično potvrđuje da Rusija nastavlja širiti svoj ideološki i kulturni utjecaj na Balkanu.
Treba spomenuti i Rusko-srpski humanitarni centar (RSHC) u Nišu, koji je zajednička inicijativa vlada Rusije i Srbije sa službenim ciljem pružanja pomoći u izvanrednim situacijama – gašenja požara, uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava i obuke spasilaca.
Međutim, od samog početka Centar je pratio niz kontroverzi koje su ga pretvorile u jedno od najosjetljivijih pitanja u odnosima Beograda sa Zapadom. Zapadni diplomati i sigurnosni analitičari više su puta upozoravali da bi Centar mogao poslužiti kao prikrivena ruska obavještajna baza na Balkanu, a ne samo kao humanitarna struktura.
Najveći spor izbio je kada je Rusija zatražila da Centar i njegovo osoblje dobiju diplomatski status, što bi im osiguralo imunitet i slobodu od nadzora domaćih institucija.
Ruski dom u Maliju. Foto: MaisonRusseML
Taj zahtjev naišao je na snažan otpor Europske unije i Sjedinjenih Država, koje su upozorile da bi takav potez omogućio Moskvi da uspostavi stalnu operativnu prisutnost na jugu Srbije, samo nekoliko desetaka kilometara od granice s članicama NATO-a.
Europski parlament više je puta pozvao na zatvaranje Centra, tvrdeći da njegova aktivnost nije transparentna i da nalikuje hibridnom instrumentu ruskog utjecaja, dok su srbijanske vlasti naglašavale da je riječ o “isključivo humanitarnoj instituciji”.
Kritičari ističu da Centar, unatoč svojoj službenoj misiji, rijetko provodi vidljive humanitarne akcije, dok se puno češće pojavljuje u političkim kontekstima i analizama ruske prisutnosti na Balkanu.
M.M. /Foto: Russian House in Alexandria/ Facebook
