Države koje je Rusija označila kao “neprijateljske zemlje” sada su rangirane po razini neprijateljstva prema toj zemlji. Naime, redakcija ruskih poslovni novina Взгляд (Pogled) sastavila je prvi “rejting neprijateljskih vlada”.
Vlasnik ruskog medija Pogled je “Ekspertni institut za društvena istraživanja”, osnovan je 2017. godine s ciljem jačanja ideološke kontrole i propagandne strategije Kremlja pa navedenu listu treba promatrati u kontekstu službenog stava Rusije.
Popis “neprijateljskih zemalja” pojavio se još 2021. godine, no nedavno je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, napomenuo kako Rusija postupno odustaje od korištenja tog termina te se pomiče prema “neprijateljskim vladama“, kako se ne bi cijela država označavala kao neprijateljska. Vladimir Putin prethodno je izrazio sličan stav: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite.”
Prvo mjesto na listi neprijateljskih zemalja zauzela je Velika Britanija sa 75 bodova. Takav ishod, navode Rusi, objašnjava se sankcijama protiv naftnih kompanija koje je London usvojio u listopadu ove godine.
Osim toga, ističe se kako zemlja aktivno zagovara prijenos moskovske imovine u korist Kijeva. Drugo mjesto podijelile su Njemačka i Francuska sa 70 bodova. Obje, kako se navodi, aktivno pružaju financijsku pomoć Ukrajini i članice su Europske unije koja je u listopadu izdala 19. paket-sankcija. Na trećem mjestu se sa 65 bodova nalaze Nizozemska i Estonija.
Sjedinjene Američke Države četvrte su s 55 bodova, a uz njih su Latvija i Češka. Takav položaj Washingtona, poručuje ruski list, povezan je s pauzama u vojnoj pomoći Kijevu. Najviše zemalja nalazi se na petom mjestu – po 50 bodova imaju Danska, Italija, Kanada, Litva, Poljska, Finska i Švedska.
Slijede Norveška i Belgija s 45 bodova, a sedmo mjesto zauzele su Grčka, Španjolska i Hrvatska (40 bodova). Na osmoj poziciji su Portugal i Slovenija s 35 bodova, dok po 30 imaju Mađarska i Luksemburg. Prvih deset pozicija zatvaraju Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunjska s 25 bodova.
Najmanje “neprijateljskima”, ističu Rusi, pokazale su se Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Republika Koreja i San Marino. Oni, naime, imaju po pet bodova.
Slučaj Crne Gore
Iako se nije našla na popisu “neprijateljskih zemalja” ruskog časopisa “Pogled” zanimljiv je slučaj Crne Gore koju je rusko veleposlanstvo u Crnoj Gori nazvalo “neprijateljskom državom prema Moskvi”. Razlog je slanje vojnika Crne Gore u u NATO-ov Centar za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU).
“Unatoč nedavnom napretku u stvaranju uvjeta za poboljšanje geopolitičke situacije, prisiljeni smo primijetiti da crnogorsko vodstvo i dalje tvrdoglavo slijedi liniju Zapada o eskalaciji napetosti s Rusijom. To učvršćuje njegov status neprijateljske države prema Moskvi”, objavio je ruski veleposlanik Aleksander Lukasik.
“Podrška strožim zapadnim sankcijama sve se više potkrepljuje vojnim potezima. Ranije je Crna Gora odlučila poslati predstavnika u misiju vojne pomoći Europske unije u Ukrajini”, podsjetio je.
Crnogorski parlament je u srijedu s 44 glasa “za”, pet “protiv” i dva “suzdržana” podržao sudjelovanje crnogorskih vojnika u NATO-ovom mehanizmu koji se bavi sigurnošću i obukom ukrajinskih snaga.
Ovo nije prvi korak Podgorice prema povećanju njezina vojnog sudjelovanja u inicijativama vezanim uz Ukrajinu. Ljetos je crnogorski parlament odobrio pristupanje Misiji vojne pomoći EU-a u podršci Ukrajini (EUMAM Ukrajina).
Hrvata je odbila poslati dva časnika NATO-ov Centar za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) jer Milanović nije dao prethodnu suglasnost, a Sabor nije glasovao o toj odluci. Vlada je zbog toga prebacila odluku na Hrvatski sabor, gdje je za potvrdu potrebna dvotrećinska većina (101 zastupnik). Do sada nije provedeno glasovanje, jer se – prema riječima premijera Andreja Plenkovića – “još nisu stekli uvjeti”.
M.M: /Foto: Kremlin
