Raste li u Hrvatskoj govor mržnje i jača li ekstremizam u društvu? Pitanja su to koja su se nametnula nakon nedavnih incidenata u Splitu i Zagrebu, a o kojima su u emisiji HRT–ovoj Studio 4 raspravljali profesor Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku i Mario Aunedi Medek, predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Povod raspravi bili su događaji od početka tjedna, kada je nekoliko desetaka maskiranih napadača spriječilo otvorenje Dana srpske kulture u Splitu. Samo nekoliko dana kasnije, pedesetak maskiranih muškaraca odjevenih u crno pojavilo se pred Srpskim kulturnim centrom u Zagrebu uoči otvorenja izložbe.
Dok se zagrebački slučaj još istražuje, splitski je epilog dobio u određivanju jednomjesečnog istražnog zatvora za devetoricu muškaraca, što je potaknulo i prosvjed Torcide, dijelom i zbog toga što je među zatvorenima i hrvatski branitelj.
Profesor Zdravko Kedžo smatra da uzroke ne treba tražiti u ovim izoliranim događajima, već u desetljećima zanemarivanja problema.
“Ništa nije počelo ni jučer, ni prekjučer, ni s Torcidom ni s maskiranim ljudima. Nisam siguran čak ni da oni koji proizvode ekscese su sami za to krivi, ja mislim da je puno aktera na društvenoj i političkoj sceni koji su za to odgovorni”, kazao je, dodavši kako se sve što se gura pod tepih kad-tad vrati.
Profesor Zdravko Kedžo/hrt
“Sve što ste gurnuli sa strane nikad ne izgovorili i ne suočili se s tim, to će vas sustići kad-tad, neki će to zloupotrebljavati na sceni protestirajući, neki će od toga možda imati političku korist, ali je činjenica da se vi s time niste suočili”, poručio je Kedžo.
“Što je javni diskurs više radikaliziran, to je više posljedica na društvo”
Mario Aunedi Medek upozorio je na izravnu vezu između radikalizacije i posljedica u društvu. “Što je više radikaliziran javni diskurs, to ima više posljedica na čimbenike u društvu, osobito na mlade”, rekao je.
Kedžo je nadodao da je govor mržnje neprihvatljiv te naglasio odgovornost svih u javnom prostoru, uključujući medije koji isti događaj često prikazuju kao dvije različite istine.
“Sloboda govora jest demokratski benefit, ali nije beskonačna, ni bezgranična, ni apsolutna. Moja sloboda završava onog trenutka kad počne ugrožavati vašu”, istaknuo je.
“Pijetet prema Domovinskom ratu ne može biti alibi”
Aunedi Medek smatra kako je nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona mogao ohrabriti događaje poput onog u Splitu. “Pijetet prema Domovinskom ratu ne može biti alibi za neprimjerene postupke”, naglasio je.
Mario Aunedi Medek/hrt
S druge strane, Kedžo se nije složio da je koncert bio izravan povod, tvrdeći da su uzroci puno dublji i leže u godinama potisnutih tema. Obojica su se složila oko odgovornosti političara.
“Često su neodgovorno plasirane izjave političara ono što zapali vatru, mogli bi i oni poraditi na odgovornosti za javno izgovorenu riječ”, rekao je Kedžo, dok je Aunedi Medek dodao da je za društvene probleme uvijek najodgovorniji politički život – i vladajući i ljevica.
“Vrijeme je za razgovor”
Gosti su zaključili kako je u društvu došlo do izokrenute ljestvice vrijednosti te da je ključ rješenja u dijalogu. “Što su razlike i početne postavke veće, što su akteri udaljeni u svojim početnim stavovima, to je potrebno više razgovora i više komunikacije”, kazao je Aunedi Medek.
Kedžo je uputio snažan apel za prestanak površnog pristupa problemima.
“Ovo grebanje po površini iz interesnih pozicija u kojim politički akteri snose odgovornost, mediji jednako tako, mora prestati. Idemo se makar potruditi da promijenimo neke vrijednosti u društvu u kojima smo jako zapeli. Razgovarajmo.
Ta poruka posebno upućena mladim ljudima. Pokušajmo o tome razgovarati i pokušajmo uvjeriti mlade da neke vrijednosti žive i da vrijede, da to nisu samo klikovi”, zaključio je.
Tko je Mario Aunedi Medek?
Mario Aunedi Medek jedan je od utjecajnijih komunikacijskih stručnjaka u Hrvatskoj i suvlasnik agencije Val grupa (Media Val), koja godinama dobiva lukrativne ugovore s državnim institucijama i javnim poduzećima. Karijeru je započeo u McCann Ericksonu, a 2003. s kolegama osniva Val grupu, danas poznatu po radu za državnu administraciju, ali i po bliskim vezama s političkim strukturama.
Aunedi Medek je široj javnosti postao poznat tijekom pandemije, kada je njegova agencija – a ne Vlada – zakupila domenu koronavirus.hr, ključnu za informiranje građana. Tek naknadno je država preuzela projekt i angažirala Media Val, što je otvorilo pitanje sukoba interesa i načina dodjele poslova mimo javnog natječaja.
Bivši ministar Vili Beroš, za posao koji su dobili bez natječaja, isplatio im je 1,1 milijun kuna. Taj slučaj bio je predmet istrage Uskoka, a javnost nije obaviještena kako je zaključen. Beroš je tada tvrdio da je posao sklopljen zakonito.
Osim što vodi tvrtku Alpheus Public Affairs, specijaliziranu za odnose s regulatornim tijelima i političko lobiranje, Aunedi Medek je i predavač kriznog komuniciranja na Edward Bernays visokoj školi. Član je brojnih poslovnih i lobističkih udruga, a dugo se spominjao kao čovjek koji “komunicacijski spašava” Vladu kada nastane kriza.
Njegova agencija ostvaruje milijunske prihode i surađuje s ministarstvima, javnim poduzećima i agencijama koje raspolažu novcem iz EU fondova. Kritičari tvrde da je upravo taj bliski odnos privatnog PR-a i državne administracije postao simbol klijentelizma u komunikacijskoj industriji.
M.M. /Foto: hrt
