Sjećanje na Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana

30 travnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Danas obilježavamo Dan pogibije Petra IV. Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su na prijevaru uhvaćeni i protuzakonito osuđeni (mogao im je suditi samo Hrvatski sabor) te pogubljeni 30. travnja 1671. Odsječene su im glave i to mačem, što je bio običaj u slučajevima pogubljenja plemića.



Naime, obojica su se pobunila protiv centralizma i apsolutizma tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kalja Leopolda I. i Habsburgovaca tražeći poštivanje prava i obveza koji je bečki dvor imao prema hrvatskom narodnu, što su platili životom.

Oni su postali simboli žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine, a taj se dan obilježava uz geslo Frana Krste Frankopana “Navik on živi ki zgine pošteno.”

Prije nekoliko dana u Bečkom Novom Mjestu svečano je otkriven spomenik ovim velikanima hrvatske povijesti.

Pogubiti ih je dao hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Leopold I. doznavši za urotu kojom su utjecajni hrvatski velikaši željeli obraniti zemlju od apsolutističke vladavine bečkoga dvora.

Prije smrti Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan lišeni su plemstva, a njihova su imanja zaplijenjena. Bio je to i kraj obitelji Frankopan i početak kraja Zrinskih, dviju najslavnijih velikaških obitelji koje su obilježile hrvatsku povijest.

Godine 1919. posmrtni ostatci dvaju lavova, kako ih u pjesmi Zrinjski-Frankopanka nazvao August Harambašić, pokopani su u zagrebačkoj katedrali. Na njihovu grobu uklesan je stih Navik on živi ki zgine pošteno iz Frankopanove pjesme Pozvanje na vojsku.

U povodu 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  prošle godine je priredila virtualnu izložbu Zrinski.

U virtualnoj izložbi možete upoznajte književnike, prevoditelje, tiskare, izdavače i bibliofile iz obitelji Zrinski te otkrijte utjecaj njihovih životnih priča. Životi su to ispunjeni politikom, uspješnim bitkama i porazima, hrabrošću, domoljubljem, ljubavlju i patnjom.

U središtu su izložbe članovi ove obitelji koji su se istaknuli svojim djelovanjem u području kulture – najčešće kao književnici, među njima i Petar Zrinski. Izložba u rubrici Ki zgine pošteno prikazuje i najvažnije povijesne događaje – smrt Nikole Zrinskoga u sigetskoj bitci te smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana koji su potaknuli niz umjetničkih interpretacija, među kojima se ističe poznata slika Otona Ivekovića Rastanak Katarine od Petra Zrinskoga, a posebnu emociju izaziva i oproštajno pismo Petra Zrinskoga supruzi Katarini.

Uz riječi Antuna Gustava Matoša o dvojici rijetkih ljudi, pozivamo vas da uz blog i izložbu istražite ovaj dio fonda Knjižnice koji čuva uspomenu na povijesne velikane Zrinskoga i Frankopana te slavu njihovih obitelji.

“Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski. “(Antun Gustav Matoš)

Do godine 1884. grob Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana nalazio se u župnoj crkvi označen nadgrobnom pločom. Prilikom restauracije crkve njihove su kosti prenesene u mrtvačnicu gdje su ostale dvije godine. Tada su, po naredbi načelnika Bečkog Novog Mjesta, prebačene u skupu grobnicu, čime je procedura povrata odgođena za skoro 20 godina.

Prva ekshumacija kostiju P. Zrinskog i F.K. Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1907. godine

Odbor Braće hrvatskog zmaja iznova je, 11. travnja 1907. godine, pokrenuo inicijativu za ekshumaciju. Njihov tadašnji predsjednik Emilije Laszowski stigao je 19. srpnja u Bečko Novo Mjesto u pratnji kćerke.

Dan poslije, stigao je i potpredsjednik Braće hrvatskog zmaja dr. Velimir Deželić sa suprugom i kćerkom te tajnik društva Stjepan Širola. Uslijedila je ekshumacija posmrtnih ostataka u nazočnosti mjesnog podnačelnika Schwarza, dr. medicine H. Geisera, okružnog gradskog fizičara dr. Leopolda Jackela i grobara Ivana Hofbocka.

Ekshumaciju je vodio nadzornik groblja. Nakon ekshumacije krenuo je sprovod predvođen ženama koje su nosile vijenac s hrvatskom trobojnicom i natpisom: Mučenicima 30. IV. 1671./Braća hrvatskog zmaja/20.VII. 1907. godine. 

Potom je sastavljen zapisnik o ekshumaciji, a posmrtni ostatci pokopani su u novi grob u Bečkom Novom Mjestu, koji su Braća hrvatskog zmaja iznova uredila 1913. godine. Vrpca s vijenca sljedeći je dan pohranjena u Gradskom muzeju Bečkog Novog Mjesta.

Povratak posmrtnih ostataka u Hrvatsku

Na 42. sjednici Hrvatskog sabora 13. ožuja 1914. godine, zastupnik velečasni Franjo Novak podnio je interpelaciju Kraljevskoj hrvatskoj vladi da se s uspomene hrvatskih velikana Zrinskoga i Frankopana skine žig veleizdajstva, kako bi se omogućio prijenos njihovih kostiju u domovinu.

Naime, na molbu Braće hrvatskog zmaja 12. travnja 1919. godine nakon potpune promjene političkih prilika izazvanih raspadom Austro- Ugarske Monarhije, vlada je dopustila prijenos njihovih zemnih ostataka u Hrvatsku.

Oformljen je i Odbor za prijenos posmrtnih ostataka. Ekshumacija je obavljena 26. travnja 1919. godine u Bečkom Novom Mjestu i tada su kosti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iskopane po četvrti put.

Zatim je lijes prenesen u mrtvačnicu te kočijom na kolodvor. Posebni vlak sa zemnim ostatcima hrvatskih velikana krenuo je 27. travnja, a u Zagreb je stigao 28. travnja. Tu su govorili dr. Velimir Deželić u ime Družbe te tadašnji zagrebački gradonačelnik dr. Stjepan Srkulj.

Potom je lijes prenesen u zgradu Akademije. U žalobnim počastima 28. i 29. travnja sudjelovalo je 50. 000 ljudi. Dana 30. travnja lijes je iz Akademije, u nazočnosti više od 100 tisuća ljudi, prenesen pred zagrebačku katedralu. Svečanu misu zadušnicu predvodio je zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer.

Lijes je zatim položen u grobnicu iza glavnog oltara. Zmajevci su u lijes položili i tuljac s poveljom na hrvatskom i latinskom jeziku, koju je sastavio Laszowski, a potpisali članovi Odbora za prijenos kostiju hrvatskih velikana.

U Hrvatskoj se 30. travnja obilježava kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Foto: Veleposlanstvo RH u Austriji


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •