Slaven Čolak: Otvoreno pismo Sanjinu Rukavini i Ministarstvu pravosuđa: Šibenik ste nadzirali, a Fantasyland 15 godina ignorirate

OSAM I POL GODINA BEZ DRŽAVNOODVJETNIČKE ODLUKE, PETNAEST GODINA POSTUPKA HPB BANKOMAT, TRINAEST MJESECI ZADRŽAVANJA REVIZIJE I GODINE PRIJAVLJIVANJA NEZAKONITE DODJELE PREDMETA – A MINISTARSTVO DANAS TVRDI DA NIJE NADLEŽNO?

Ovo otvoreno pismo Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland prvi put sustavno razotkriva kontradikcije, propuste i nepostupanje Ministarstva, uspoređujući ih s primjerom Šibenika, gdje je inspekcija poslana u roku od nekoliko dana. Ako je država mogla reagirati jer dvije i pol godine nije bilo zakazano ročište, postavlja se pitanje kako je moguće i tko je odlučio da za Fantasyland vrijede druga pravila?

Pismo je upućeno trojici adresata: 1. Sanjinu Rukavini, državnom tajniku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije 2. Ministru pravosuđa Damiru Habijanu 3. Svim bivšim ministrima pravosuđa, državnim tajnicima i drugim odgovornim osobama Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske

To je krug ljudi koji su tijekom godina imali ovlasti, informacije i odgovornost — i kojima se sada izravno stavlja na stol pitanje zašto nisu postupali.

U nastavku otvoreno pismo Slavena Čolaka prenosimo u cijelosti:

• • Sanjinu Rukavini, državnom tajniku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske
  • Damiru Habijanu, ministru
  • Svim bivšim ministrima pravosuđa, državnim tajnicima i drugim odgovornim osobama Ministarstva pravosuđa RH

OTVORENO PISMO UPUĆUJU:

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland

Gospodine Rukavina,

nakon Vašeg dopisa od 20. srpnja 2026. godine više nije moguće govoriti o nesporazumu, različitom pravnom tumačenju ili administrativnom propustu.

Radi se o očitoj kontradikciji u postupanju Ministarstva pravosuđa.

S jedne strane, svojim potpisom tvrdite da Ministarstvo pravosuđa nije ovlašteno ispitivati zakonitost postupanja suca u pojedinom sudskom predmetu.

S druge strane, u istom dopisu izrijekom navodite da je Ministarstvo ovlašteno ispitivati predstavke koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, neprimjereno ponašanje i obavljanje drugih poslova sudske uprave.

Istodobno navodite da pravosudna inspekcija nadzire redovito obavljanje poslova u sudu i primjenu Sudskog poslovnika.

I upravo ste time sami srušili vlastitu argumentaciju.

ODUGOVLAČENJE PROTIVNO ZAKONSKOM ROKU JEST PITANJE ZAKONITOSTI

Odugovlačenje postupka nije nekakav odvojeni, pravno neutralni pojam koji nema nikakve veze sa zakonitošću.

Kada zakon određuje rok i nalaže određenom tijelu da u tom roku poduzme radnju, tada postupanje protivno toj zakonskoj obvezi predstavlja postupanje suprotno zakonu.

Zakon o kaznenom postupku izrijekom je propisao da je državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od šest mjeseci od njezina upisa u upisnik kaznenih prijava.

Isti zakon upravo za nepoduzimanje radnji koje dovode do prekoračenja toga roka koristi izraz odugovlačenje postupka.

Zakon o državnom odvjetništvu dodatno je propisivao da državni odvjetnik odnosno njegov zamjenik mora postupati bez odugovlačenja, a ako odluka nije donesena u zakonskom roku, aktiviraju se mehanizmi odgovornosti i nadzora.

Prema tome: odugovlačenje protivno zakonskoj obvezi nije suprotnost pitanju zakonitosti. Ono jest pitanje zakonitosti.

Zato je tvrdnja Ministarstva da je nadležno za odugovlačenje, ali nije nadležno kada se ispituje je li postupanje bilo protivno zakonu, sama sa sobom nespojiva. Ne možete razdvojiti ono što zakon izravno povezuje.

AKO NISTE NADLEŽNI – ZAŠTO STE POSLALI INSPEKCIJU U ŠIBENIK?

A sada dolazimo do činjenice koja potpuno razotkriva neodrživost takvog odgovora Ministarstva.

U svibnju 2026. godine, nakon tragičnog ubojstva devetnaestogodišnjaka u Drnišu, ministar pravosuđa Damir Habijan osobno je zatražio izvanredni nadzor nad radom Općinskog suda u Šibeniku i Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku u konkretnom predmetu.  Zašto? Upravo zbog sumnje na odugovlačenje i nepostupanje u konkretnom kaznenom predmetu.

Ministar je javno rekao da očekuje da nadzor utvrdi kako je moguće da tijekom dvije i pol godine nije zakazano nijedno ročište te je najavio pokretanje stegovnih postupaka protiv odgovornih osoba. 

Nadzor je proveden. Utvrđeno je da dvije sutkinje dvije i pol godine nisu poduzele potrebne radnje. Ministar Habijan potom je javno izjavio da takvo postupanje zaslužuje najoštriju sankciju i pokrenuo stegovni postupak.  Prema tome, gospodine Rukavina:

KAKO JE MINISTARSTVO U ŠIBENIKU NADLEŽNO, A U PREDMETIMA SLAVENA ČOLAKA I FANTASYLANDA ODJEDNOM NIJE?

Ako je Ministarstvo bilo ovlašteno poslati pravosudnu inspekciju da utvrdi zašto dvije i pol godine nije zakazano ročište, kako onda nije ovlašteno reagirati kada mu se prijavljuje da:

• • osam i pol godina nije donesena državnoodvjetnička odluka;
  • kazneni predmet HPB Bankomat trajao je približno petnaest godina;
  • više od trinaest mjeseci prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske;
  • sedam požurnica nije dovelo do pravodobnog postupanja;
  • te da se godinama prijavljuju ozbiljne nezakonitosti i nepravilnosti u sudsko-upravnoj dodjeli i presignaciji predmeta?

Objasnite razliku. Ne političkim frazama. Ne pozivanjem na trodiobu vlasti. Ne općenitim citiranjem Ustava.

Pravno i konkretno.

Zašto je moguće pregledati jedan konkretan spis u Šibeniku i utvrditi tko dvije i pol godine nije postupao, a nije moguće pregledati konkretne spise Slavena Čolaka i Fantasylanda i utvrditi zašto se mjesecima i godinama nije postupalo?

OSAM I POL GODINA – GDJE JE TADA BILA PRAVOSUDNA INSPEKCIJA?

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland još su od 2012. godine Ministarstvu pravosuđa dostavljali podneske i upozoravali na dugotrajnost državnoodvjetničkog postupanja povezanog s kaznenim prijavama Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Traženo je donošenje državnoodvjetničke odluke. Traženo je postupanje bez odugovlačenja. Tražena je reakcija nadležnih institucija. Ministarstvo je bilo upoznato s činjenicom da postupak traje. I godine su prolazile. Jedna.Dvije. Tri. Četiri. Pet. Šest. Sedam. Osam.

Tek 30. svibnja 2018. godine, nakon približno osam i pol godina postupanja, donesene su odluke kojima su kaznene prijave HFP-a protiv Slavena Čolaka i društava grupacije Fantasyland odbačene.

Do tada je šteta već bila ogromna. Projekt je godinama bio blokiran. Financiranje je bilo onemogućeno. Investicijske mogućnosti nestajale su. Troškovi su rasli. Izgubljena dobit povećavala se iz godine u godinu. Poslovna i tržišna pozicija nepovratno se mijenjala. A Ministarstvo pravosuđa?

Ministarstvo je znalo. Podnesci su mu dostavljani. Zahtjevi su mu dostavljani. Požurnice su mu dostavljane. Tražio se nadzor.

I upravo zato danas nitko u tom Ministarstvu nema pravo tvrditi da se radi isključivo o odgovornosti državnog odvjetništva.

MINISTARSTVO KOJE ZNA ZA NEPOSTUPANJE, IMA OVLASTI ZA NADZOR, A GODINAMA NE PODUZIMA MJERE NE MOŽE SE PROGLASITI PROMATRAČEM

Ministarstvo pravosuđa nije privatna poštanska služba za prosljeđivanje dopisa. Ono postoji upravo zato da u granicama svojih zakonskih ovlasti osigurava funkcioniranje pravosudnog sustava i provodi nadzor ondje gdje mu zakon takvu ovlast daje. Kada Ministarstvo zna da jedan predmet traje godinama;

• • kada prima desetke upozorenja;
  • kada se traži inspekcijski nadzor;
  • kada mu se ukazuje na odugovlačenje;
  • kada mu se dostavljaju konkretni brojevi predmeta;
  • kada mu se ukazuje na konkretne odgovorne osobe;
  • i kada unatoč tome ne provede djelotvoran nadzor u okviru svojih ovlasti,

onda se Ministarstvo ne može naknadno izvući rečenicom: nismo nadležni.

Takvo nepostupanje postaje sastavni dio pitanja odgovornosti države za ukupno nastalu štetu.

HPB BANKOMAT – PETNAEST GODINA O KOJIMA JE MINISTARSTVO BILO OBAVIJEŠTENO

Isto vrijedi za kazneni predmet poznat kao HPB Bankomat.

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland godinama su Ministarstvu pravosuđa dostavljali podneske kojima su ukazivali na dugotrajnost, nezakonitosti, nepravilnosti i posljedice tog iskonstruiranog kaznenog postupka te tražili poduzimanje mjera iz zakonske nadležnosti Ministarstva.

Postupak je trajao približno petnaest godina, do pravomoćnog okončanja 2025. godine. Petnaest godina.Petnaest godina tijekom kojih je projekt Fantasyland živio pod posljedicama kaznenog postupka.Petnaest godina tijekom kojih je Ministarstvo upozoravano. Petnaest godina tijekom kojih su posljedice rasle. I zato postavljamo pitanje svim ministrima pravosuđa i svim državnim tajnicima koji su tijekom tog razdoblja obnašali funkcije:

Što ste napravili?

Ne pitamo što ste mogli napraviti. Ne pitamo kakva je bila politička situacija. Ne pitamo jeste li osobno vjerovali državnom odvjetništvu ili sudovima.

Pitamo: koju ste konkretnu radnju poduzeli nakon što ste zaprimili zahtjeve Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland?

• • Koji je inspekcijski nadzor proveden?
  • Kada?
  • Nad kojim predmetom?
  • Koji je inspektor otvorio spis?
  • Što je utvrđeno?
  • Koji je rok određen?
  • Tko je upozoren?
  • Protiv koga je iniciran stegovni postupak?

Ako je odgovor: nijedan, onda je upravo to činjenica koja će biti sastavni dio budućih postupaka radi utvrđivanja odgovornosti države.

U ŠIBENIKU DVIJE I POL GODINE – U FANTASYLANDU OSAM I POL I PETNAEST GODINA

U Šibeniku je Ministarstvu bilo dovoljno saznanje da u jednom predmetu dvije i pol godine nije zakazano ročište da bi gotovo odmah uputilo inspekciju — nažalost, tek nakon što je zbog prethodnog nepostupanja izgubljen jedan mladi ljudski život.

Ministar je zahtijevao nalaz u roku od nekoliko dana.Nakon utvrđenih propusta pokrenuti su daljnji postupci.  Kod Fantasylanda govorimo o:

• • osam i pol godina državnoodvjetničkog postupanja;
  • približno petnaest godina kaznenog predmeta HPB Bankomat;
  • desecima podnesaka i upozorenja Ministarstvu;
  • višekratnim zahtjevima za nadzor;
  • šteti koja se danas prema procjenama i izračunima mjeri iznosima većim od dvije milijarde eura.

I pitamo:

ZAŠTO ZA FANTASYLAND NIJE VRIJEDIO ISTI STANDARD KAO ZA ŠIBENIK?

Zašto?

Je li dvije i pol godine dovoljno za inspekciju, a osam i pol godina nije? Je li jedan nezakazani predmet dovoljan za hitnu reakciju ministra, a desetci upozorenja o višegodišnjem kaznenom i državnoodvjetničkom postupku nisu? Je li nepostupanje neprihvatljivo samo onda kada predmet dospije na naslovnice medija? Mora li se dogoditi tragedija da bi Ministarstvo počelo obavljati posao za koji samo tvrdi da je nadležno? To su pitanja na koja hrvatska javnost zaslužuje odgovor.

P-1364/2021 – NOVI DOKAZ DA SE ISTI OBRAZAC NASTAVLJA

Ništa se, očito, nije promijenilo. U predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu P-1364/2021 prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je 24. travnja 2025. godine. Republika Hrvatska dostavila je odgovor 21. svibnja 2025. Nakon toga predmet nije više od trinaest mjeseci dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Podneseno je sedam požurnica.

Ministarstvo je o njima bilo obaviješteno. Ministarstvu je zatim izrijekom podnesen zahtjev za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora.

Od Ministarstva je traženo da provjeri:

• • uredno vođenje spisa,
  • evidentiranje svih sedam požurnica,
  • postupanje sudske pisarnice,
  • postupanje nakon primitka odgovora Republike Hrvatske,
  • razloge zbog kojih predmet nije dostavljen Vrhovnom sudu,
  • kretanje spisa
  • i poštivanje Sudskog poslovnika.

Dakle, gotovo školski primjer onoga za što Vi u vlastitom dopisu kažete da Ministarstvo jest nadležno. Odugovlačenje. Sudska uprava. Pisarnica. Kretanje spisa. Sudski poslovnik. I opet – nema djelotvornog odgovora na bit prijave.

Gospodine Rukavina, Vaš dopis zato nije samo kontradiktoran. Demantiraju ga predmeti koji se nalaze pred Vašim vlastitim Ministarstvom.

AUTOMATSKA NASUMIČNA DODJELA – GODINAMA VAM SE DOSTAVLJAJU DOKAZI O NEZAKONITOJ DODJELI I PRESIGNACIJI PREDMETA

Posebno teško i za Ministarstvo pravosuđa neizbježno pitanje odnosi se na dodjelu i presignaciju predmeta sucima i sudskim vijećima protivno zakonu i propisanim procedurama, bez poštivanja obvezujuće automatske nasumične dodjele predmeta između svih sudaca, odnosno svih sudskih vijeća koja su prema godišnjem rasporedu poslova određena za rješavanje pojedine vrste predmeta.

Slaven Čolak, te društva grupacije Fantasyland godinama su Ministarstvu pravosuđa, predsjednicima sudova, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i drugim nadležnim tijelima dostavljali konkretnu dokumentaciju upravo o takvom načinu dodjele i presignacije predmeta te zahtijevali provođenje inspekcijskog i sudsko-upravnog nadzora.

Posebno je Ministarstvu ukazano da su svi bitni predmeti izuzetno visokog VPS-a, u kojima su s jedne strane stranke Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o., a s druge strane Republika Hrvatska te pravne osobe čiji je osnivač i vlasnik Republika Hrvatska – Hrvatski fond za privatizaciju, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Centar za restrukturiranje i prodaju kao pravni sljednik HFP-a i AUDIO-a te Hrvatska poštanska banka d.d. – dodjeljivani u rad unaprijed određenim sucima i sudskim vijećima, bez poštivanja zakonom i propisima obvezne automatske nasumične dodjele između svih sudaca i vijeća nadležnih za tu vrstu predmeta.

Riječ je, među ostalim, o predmetima Trgovačkog suda u Zagrebu P-2513/2014, P-2617/2013, P-899/2021, P-1364/2021, P-1080/2019 i drugim povezanim predmetima, kao i predmetima Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-6054/2021, Pž-6058/2021, Pž-72/2024, Pž-73/2024, Pž-1565/2024, Pž-1542/2025 i drugim povezanim predmetima.

Dodatno su pojedini od tih predmeta naknadno presignirani drugim sucima i sudskim vijećima putem naredbi Ureda predsjednika suda, ponovno bez provođenja automatske nasumične dodjele između svih sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu, odnosno svih sudskih vijeća Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koja su prema godišnjem rasporedu poslova bila određena za rješavanje takvih predmeta.

To nije pitanje sadržaja presude. To nije pitanje slobodnog sudačkog uvjerenja. To nije pitanje dopuštenog pravnog stajališta uređujućeg suca. To nije zadiranje izvršne vlasti u odlučivanje suda.

To je pitanje zakonitosti rada sudske uprave. Radi se o potpuno provjerljivim sudsko-upravnim činjenicama:

• • • Tko je prema godišnjem rasporedu poslova bio određen za rješavanje te vrste predmeta?
    • Koliko je sudaca odnosno vijeća ulazilo u krug automatske dodjele?
    • Je li svaki pojedini predmet doista prošao kroz propisani sustav automatske nasumične dodjele?
    • Između koliko je sudaca ili sudskih vijeća sustav stvarno birao?
    • Je li predmet dodijeljen između svih za tu vrstu predmeta nadležnih sudaca i vijeća ili samo između unaprijed ograničenog broja rješavatelja?
    • Tko je donio odluku da se pojedini predmet isključi iz redovne automatske dodjele?
    • Tko je naredio njegovu presignaciju?
    • Na temelju kojeg zakona, Sudskog poslovnika, godišnjeg rasporeda poslova ili drugog valjanog pravnog akta?
    • Zašto su se predmeti u kojima su stranke upravo društva grupacije Fantasyland, Republika Hrvatska i pravne osobe u njezinu vlasništvu iznova dodjeljivali istim odnosno unaprijed određenim sucima i sudskim vijećima?

Odgovori na ta pitanja ne ovise o nečijem pravnom mišljenju.

Nalaze se u e-Spisu, evidencijama automatske dodjele, dnevnicima promjena, godišnjim rasporedima poslova, naredbama predsjednika sudova, aktima o presignaciji i drugim službenim elektroničkim i administrativnim evidencijama.

Za njihovo utvrđenje nije potrebno preispitivati nijednu sudsku presudu.

Potrebno je samo otvoriti službene evidencije i utvrditi tko je, kada, na koji način i na temelju kojeg akta pojedini predmet dodijelio ili presignirao.

Upravo zato Ministarstvo pravosuđa ne može koristiti neovisnost sudbene vlasti kao opravdanje za vlastito nepostupanje.

Automatska dodjela predmeta nije pitanje sudske odluke, nego zakonitosti organizacije rada suda i sudske uprave.

Nezakonita dodjela predmeta u rad izravno dovodi u pitanje pravo na zakonom ustanovljenog suca, pravo na neovisan i nepristran sud, pravo na pošteno suđenje, pravo na jednakost stranaka i pravo na djelotvornu sudsku zaštitu, koja prava moraju biti zaštićena od samog trenutka pokretanja postupka, a ne tek nakon što postupak pravomoćno završi i nakon što je već nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

Posebno je neprihvatljivo čekati pravomoćno okončanje višegodišnjih postupaka da bi se tek tada ispitivalo je li predmet od samoga početka bio dodijeljen zakonitom sucu ili zakonito sastavljenom vijeću.

Pravo na zakonitog i nepristranog suca mora postojati prvoga dana postupka, a ne nakon deset godina.

Stoga je pitanje Ministarstvu pravosuđa potpuno jasno:

ZAŠTO NISTE PROVELI INSPEKCIJSKI NADZOR NAD AUTOMATSKOM DODJELOM I PRESIGNACIJOM SVIH OVIH PREDMETA?

• • Zašto niste pregledali cjelokupne elektroničke zapise e-Spisa?
  • Zašto niste utvrdili sve suce i vijeća koji su prema godišnjem rasporedu poslova morali biti u krugu automatske dodjele?
  • Zašto niste utvrdili zašto su pojedini predmeti dodjeljivani samo određenim sucima odnosno vijećima?
  • Zašto niste ispitali svaku naredbu Ureda predsjednika suda kojom je izvršena presignacija?
  • Zašto niste utvrdili tko ju je donio, na kojoj pravnoj osnovi i s kojim razlogom?
  • I konačno:

ZAŠTO MINISTARSTVO GODINAMA NIJE SANKCIONIRALO NEZAKONITO POSTUPANJE SUDSKE UPRAVE NA KOJE JE VIŠEKRATNO I DOKUMENTIRANO UPOZORAVANO?

Ako Ministarstvo nakon svih dostavljenih zahtjeva i dokaza nije izvršilo takvu provjeru, onda se više ne može skrivati iza tvrdnje da nije nadležno. Jer ovdje se ne traži preispitivanje sadržaja sudskih odluka. Traži se odgovor na pitanje je li sudska uprava poštovala zakon i propisani sustav dodjele predmeta.

A ako Ministarstvo ni to ne smatra svojim poslom, onda mora hrvatskoj javnosti odgovoriti na još jednostavnije pitanje:

TKO JE U REPUBLICI HRVATSKOJ NADLEŽAN SPRIJEČITI DA SE PREDMETI IZUZETNO VISOKOG VPS-a DODJELJUJU UNAPRIJED ODREĐENIM SUCIMA I SUDSKIM VIJEĆIMA PROTIVNO OBVEZUJUĆOJ AUTOMATSKOJ NASUMIČNOJ DODJELI?

Šutnja Ministarstva na to pitanje više nije prihvatljiv odgovor.

NE MOŽETE SE POZIVATI NA TRODIOBU VLASTI NAKON ŠTO JE VAŠ VLASTITI MINISTAR POKAZAO DA NADZOR POSTOJI

Ministar Habijan je u slučaju Šibenika javno rekao da sudstvo jest neovisno, ali mora biti i odgovorno, te da neovisnost ne znači neograničenu neodgovornost.  Upravo tako.

I mi danas Ministarstvu vraćamo njegove vlastite riječi. Ako neovisnost suda nije bila prepreka inspekcijskom nadzoru nad konkretnim spisom u Šibeniku, onda neovisnost suda nije opravdanje da se odbije ispitivanje:

• • trinaestomjesečnog zadržavanja prijedloga za dopuštenje revizije,
  • sudsko-upravnog kretanja spisa,
  • postupanja pisarnice,
  • evidentiranja požurnica,
  • načina dodjele i presignacije predmeta
  • i drugih pitanja iz područja sudske uprave.

Ne možete imati jedan Ustav za Šibenik, a drugi za Fantasyland. Ne možete imati jedan Zakon o sudovima kada ministar želi javno reagirati, a drugi kada građani i trgovačka društva godinama traže istu reakciju.

Ne možete imati jednu pravosudnu inspekciju za slučaj koji je medijski eksplodirao, a drugu, nepostojeću inspekciju za predmete u kojima se šteta mjeri milijardama eura.

ODGOVORNOST MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE BIT ĆE SASTAVNI DIO ODŠTETNIH I DRUGIH PRAVNIH POSTUPAKA

Višegodišnje nepostupanje Minitarstva pravosuđa, unatoč opetovanim upozorenjima, požurnicama, zahtjevima za provođenje inspekcijskog nadzora i konkretno dostavljenoj dokumentaciji o dugotrajnom, nezakonitom i nepravilnom postupanju pojedinih pravosudnih tijela, bit će predmet utvrđivanja odgovornosti zajedno s postupanjem sudova, državnih odvjetništava i svih drugih državnih tijela i odgovornih osoba čije su radnje ili propusti prouzročili, omogućili ili dodatno povećavali nastalu štetu.

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland pokrenut će tužbe radi naknade cjelokupne nastale štete te sve druge odgovarajuće pravne postupke i pravne radnje pred nadležnim institucijama, sudovima i drugim tijelima Republike Hrvatske, kao i pred nadležnim institucijama i sudovima Europske unije i drugim europskim pravnim instancama, gdje za to budu ispunjene pravne pretpostavke.

U tim postupcima Slaven Čolak i društva grupacije Fantasyland bit će zastupani i savjetovani od strane angažiranih domaćih i inozemnih odvjetnika i drugih odgovarajućih stručnjaka, a predmet postupaka neće biti samo pojedinačne sudske ili državnoodvjetničke odluke, nego cjelokupni uzročni lanac postupanja i nepostupanja državnih tijela i njihovih odgovornih osoba tijekom proteklih godina.

Utvrđivat će se, među ostalim, i odgovornost Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, koje je godinama bilo upozoravano na dugotrajnost i prijavljene nezakonitosti u pojedinim predmetima, a svojim nepostupanjem u okviru zakonom propisanih ovlasti nije spriječilo daljnje nastajanje i povećavanje štete.

Ta šteta nije završena. Ona još uvijek traje. I svakim danom se dodatno povećava.

Prema procjenama više ovlaštenih revizorskih, financijskih i procjeniteljskih društava, ukupan iznos do sada prouzročene štete premašio je dvije milijarde eura, pri čemu će konačan iznos biti predmet odgovarajućih stručnih obračuna, vještačenja i sudskih postupaka.

Slijedom toga bit će poduzete i sve zakonom dopuštene pravne radnje radi osiguranja naplate predmetnih odštetnih zahtjeva prema Republici Hrvatskoj i drugim odgovornim pravnim i fizičkim osobama, uključujući odgovarajuće mjere osiguranja tražbina gdje za njih budu ispunjene zakonske pretpostavke.

Posebno će se utvrđivati činjenica da je značajan dio te štete mogao biti spriječen pravodobnim i zakonitim postupanjem Ministarstva pravosuđa, da su nakon prvih upozorenja provedeni stvarni i učinkoviti inspekcijski i drugi nadzori, da su pravodobno otklonjene utvrđene nepravilnosti te da je spriječeno višegodišnje nastavljanje postupanja koje je proizvodilo nove štetne posljedice.

Ali odgovornost se ne zaustavlja na Ministarstvu pravosuđa.

Utvrđivat će se i odgovornost Vlade Republike Hrvatske, koja je još 2019. godine imala konkretnu mogućnost da predmet riješi mirnim putem, otkloni prepreke nastavku i realizaciji projekta Fantasyland te spriječi nastanak daljnje štete.

Ta mogućnost nije iskorištena. Prepreke realizaciji projekta nisu otklonjene. Šteta je nastavila rasti. I raste i danas.

Zbog toga će se u predstojećim postupcima utvrđivati i što je Vlada Republike Hrvatske znala, kada je za pojedine činjenice saznala, koje je mogućnosti imala za rješavanje nastalog problema, koje je konkretne mjere poduzela i zašto, unatoč mogućnosti mirnog rješenja i otklanjanja prepreka još 2019. godine, to nije učinila.

Posebno se ne može zanemariti da je Ministarstvo pravosuđa dio izvršne vlasti te da Vlada Republike Hrvatske, u okviru ustavnog i zakonskog sustava državne uprave, snosi političku i institucionalnu odgovornost za rad ministarstava i osoba koje postavlja na najviše dužnosti unutar tih tijela.

Stoga će se utvrđivati i odgovornost odgovornih osoba Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa koje su tijekom proteklih godina bile upoznate s predmetima Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland, a nisu poduzele pravodobne i učinkovite mjere koje su im stajale na raspolaganju.

Ispitivat će se cijeli uzročni lanac.

• • Tko je postupao.
  • Tko nije postupao.
  • Tko je bio upozoren.
  • Tko je imao zakonske i institucionalne ovlasti reagirati.
  • Tko je propustio reagirati.
  • Tko je svojim postupanjem ili nepostupanjem omogućio da nezakonitosti i nepravilnosti traju godinama.
  • Koliko je dugo trajalo takvo postupanje.
  • Kakve je posljedice ono proizvelo.
  • I koliko je zbog svakog pojedinog propusta šteta dodatno rasla.

Nitko tko je bio upozoren, imao ovlasti postupati i unatoč tome nije poduzeo potrebne mjere neće moći unaprijed biti izuzet iz ispitivanja odgovornosti.

To se odnosi na sudove. Na državna odvjetništva. Na Ministarstvo pravosuđa.Na Vladu Republike Hrvatske.I na sve odgovorne osobe unutar tih institucija.

Jer šteta koja danas prema stručnim procjenama premašuje dvije milijarde eura nije nastala u jednom danu. Nastajala je godinama. A mogla je biti zaustavljena znatno ranije.

Upravo zato će jedno od središnjih pitanja budućih odštetnih i drugih pravnih postupaka biti: tko je mogao spriječiti daljnji nastanak štete, tko je za problem znao – i zašto nije učinio ništa da ga zaustavi.

PRIJAVLJENE NEZAKONITOSTI SAMO SU MALI DIO CJELOKUPNE DOKUMENTIRANE SLIKE – SADA ĆE BITI OBJEDINJENE I DOSTAVLJENE I NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

Posebno naglašavamo da nezakonitosti, nepravilnosti, propusti i slučajevi nepostupanja navedeni u ovom otvorenom pismu predstavljaju tek manji dio cjelokupne dokumentacije koja je tijekom proteklih petnaest godina dostavljana nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske.

Cjelokupna dokumentacija o prijavljenom postupanju i nepostupanju sudova, državnih odvjetništava, Ministarstva pravosuđa, sudske uprave, drugih državnih tijela i odgovornih osoba sada će biti objedinjena, sistematizirana i, u okviru njihove nadležnosti, dostavljena i nadležnim institucijama i tijelima Europske unije te drugim relevantnim europskim institucijama.

Od tih će se institucija, svake u okviru njezinih ovlasti, zahtijevati poduzimanje konkretnih pravnih i institucionalnih koraka te praćenje načina na koji nadležna državna i pravosudna tijela Republike Hrvatske postupaju po prijavljenim nezakonitostima, nepravilnostima, zahtjevima za nadzor, kaznenim prijavama i drugim pravnim sredstvima.

Više se, dakle, neće raditi o desecima pojedinačnih podnesaka koji se godinama mogu administrativno prebacivati s jedne hrvatske institucije na drugu.

Pred nadležne domaće i europske institucije bit će stavljena cjelovita kronologija: tko je i kada bio upozoren, koje je dokaze zaprimio, koje je zakonske ovlasti imao, što je poduzeo, što nije poduzeo i kakve su posljedice takvog postupanja ili nepostupanja nastale.

Time će biti omogućeno da se postupanje institucija Republike Hrvatske prati ne samo pojedinačno, nego kao cjelovit institucionalni obrazac koji traje godinama i čije su financijske, pravne i gospodarske posljedice dosegnule razmjere koji se više ne mogu ignorirati.

KAZNENE PRIJAVE I ZAHTJEVI ZA OSIGURANJE IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA BIT ĆE JAVNO OBJAVLJENI

Javnost će ovih dana biti upoznata i s kaznenim prijavama podnesenima protiv više sudaca, državnih odvjetnika i drugih osoba čije je postupanje obuhvaćeno prijavama.

U okviru tih postupaka od nadležnih tijela traži se da utvrde individualnu kaznenu odgovornost svake prijavljene osobe.

Traži se i poduzimanje zakonom dopuštenih mjera osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, uključujući odgovarajuće mjere prema imovini ako nadležni sud utvrdi da su za njih ispunjene zakonske pretpostavke. Svrha tih zahtjeva nije javni linč bilo koje osobe.

Svrha je upravo suprotna: da odgovornost napokon utvrđuju nadležna tijela na temelju dokumenata, a ne da se ona petnaest godina administrativno prebacuje s jedne institucije na drugu.

Ako se pravomoćno utvrdi odgovornost pojedinih osoba, legitimno je zahtijevati da se u granicama zakona posljedice ne prebacuju isključivo na državni proračun i građane Republike Hrvatske.

VIŠE OD DVIJE MILIJARDE EURA – TO JE CIJENA KOJU DRŽAVA VIŠE NE MOŽE IGNORIRATI

Ovdje ne govorimo o simboličnoj naknadi štete. Ne govorimo o nekoliko tisuća eura. Ne govorimo o jednom izgubljenom poslovnom ugovoru. Prema stručnim procjenama i izračunima na kojima grupacija temelji svoje zahtjeve, riječ je o šteti i povezanim zahtjevima čija vrijednost premašuje dvije milijarde eura.

I zato svi građani Republike Hrvatske imaju pravo pitati:

Kako je država dopustila da šteta naraste do tih razmjera?

Kako je moguće da su godinama postojala ministarstva, ministri, državni tajnici, pravosudne inspekcije, predsjednici sudova, DSV, DOV, DORH i brojna druga nadzorna tijela – a da se podnositeljima istodobno govori da nitko nije nadležan?

A na kraju kada HPB d.d., HFP, AUDIO, CERP i Republika Hrvatska budu obvezani isplatiti ogromne iznose naknade štete, račun neće nestati. Platit će ga državni proračun. Platit će ga građani.

Kada Republika Hrvatska i druge odgovorne pravne osobe budu obvezane naknaditi cjelokupnu prouzročenu štetu, time pitanje odgovornosti neće biti završeno.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da se puni institucionalni nadzor i utvrđivanje osobne odgovornosti nerijetko pokreću tek kada posljedice nepostupanja postanu toliko velike da ih više nije moguće zanemariti. U ovom slučaju šteta se već mjeri iznosima koji prema stručnim procjenama prelaze dvije milijarde eura.

Ako do stvarnog i sveobuhvatnog inspekcijskog, stegovnog, kaznenog ili drugog odgovarajućeg nadzora dođe tek nakon što država bude obvezana platiti takvu štetu, takvo zakašnjelo postupanje ni na koji način neće otkloniti odgovornost osoba koje su svojim nezakonitim ili nepravilnim činjenjem odnosno nečinjenjem štetu prouzročile, omogućile ili povećavale.

Slaven Čolak i grupacija Fantasyland ustrajat će na tome da se, uz odgovornost Republike Hrvatske i drugih odgovornih pravnih osoba, u zakonom propisanim postupcima utvrdi i individualna profesionalna, stegovna, građanskopravna i, gdje za to postoje zakonske pretpostavke, kaznena odgovornost svake fizičke osobe čije je postupanje ili svjesno nepostupanje sudjelovalo u nastanku ili povećavanju štete.

Posebno će se zahtijevati utvrđivanje postoje li zakonske pretpostavke da Republika Hrvatska, nakon što naknadi štetu koju su prouzročila njezina tijela i odgovorne osobe, ostvari odgovarajuća regresna prava prema osobama za koje se u propisanom postupku utvrdi da su štetu prouzročile namjerno, krajnjom nepažnjom, zlouporabom ovlasti, kažnjivim nečinjenjem ili drugim protupravnim postupanjem za koje zakon predviđa njihovu osobnu odgovornost.

Ne može se prihvatiti da se višegodišnje svjesno i protupravno postupanje, ako se ono utvrdi pred nadležnim tijelima, na kraju svede isključivo na obvezu državnog proračuna da plati račun.

Državni proračun nije mehanizam za oslobađanje pojedinca od odgovornosti za vlastito protupravno postupanje.

Zbog toga će pravni zahtjevi Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland pred nadležnim institucijama Republike Hrvatske, Europske unije i drugim nadležnim europskim instancama, u granicama njihove stvarne i pravne nadležnosti, biti usmjereni kako prema Republici Hrvatskoj i odgovornim pravnim osobama u njezinu vlasništvu ili pod njezinom kontrolom, tako i prema konkretnim odgovornim fizičkim osobama, kada se i u mjeri u kojoj se njihova osobna odgovornost utvrdi u zakonom propisanom postupku.

Cilj nije unaprijed proglasiti bilo koga odgovornim. Cilj je upravo suprotan:

da nakon gotovo sedamnaest godina napokon bude utvrđeno tko je za što konkretno odgovoran – institucionalno, profesionalno, imovinski i, gdje postoje zakonske pretpostavke, osobno i kazneno.

I da posljedice utvrđenog protupravnog postupanja, tamo gdje zakon to dopušta, ne snose isključivo Republika Hrvatska, državni proračun i njezini građani.

TKO JE I NA TEMELJU KOJIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA IMENOVAO SANJINA RUKAVINU U MINISTARSTVO PRAVOSUĐA?

Gospodine Rukavina,

nakon Vašeg odgovora kojim Ministarstvo pravosuđa tumači granice vlastite nadležnosti, legitimno se postavlja pitanje na temelju kojih stručnih kvalifikacija upravo Vi odgovarate na pitanja funkcioniranja pravosudnog sustava, pravosudne inspekcije, sudske uprave i zakonskih ovlasti Ministarstva?

Prema javno dostupnom životopisu, Vaše obrazovanje i najveći dio profesionalnog iskustva vezani su uz turizam, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, turističku inspekciju, lokalnu upravu i gospodarstvo. Diplomirani ste ekonomist Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a profesionalno ste, među ostalim, obnašali dužnosti turističkog inspektora, zamjenika župana i gradonačelnika Senja.

Stoga je potpuno legitimno pitati: koje Vas konkretne stručne kvalifikacije iz područja prava i pravosuđa preporučuju za visoku dužnost u Ministarstvu pravosuđa?

Koje ste pravno obrazovanje završili? Kakvo ste pravosudno iskustvo imali prije imenovanja? Jeste li ikada radili kao sudac, državni odvjetnik, odvjetnik ili na drugom stručnom pravnom poslu koji bi Vas pripremio za pitanja pravosudne inspekcije, sudske uprave i nadzora nad radom pravosudnih tijela?

Posebno se postavlja pitanje načina Vašeg imenovanja:

• • • Tko Vas je predložio za dužnost u Ministarstvu pravosuđa?
    • Na temelju čije preporuke ste imenovani?
    • Koje su stručne reference iz područja prava i pravosuđa bile odlučujuće?
    • Je li stručnost iz područja pravosuđa bila važnija od političke preporuke i stranačkog kadroviranja?

Ne osporavamo Vladi pravo da u okviru zakona imenuje osobe na dužnosti za koje ima ovlast imenovanja. Međutim, javnost ima pravo znati po kojim se kriterijima kadroviraju visoke dužnosti u instituciji koja bi trebala osiguravati pravilno funkcioniranje jednog od najosjetljivijih sustava države – pravosuđa.

Jer Ministarstvo pravosuđa nije Ministarstvo turizma. Pravosudna inspekcija nije turistička inspekcija. Nadzor nad sudskom upravom nije nadzor ugostiteljskog objekta. Za tumačenje zakonskih ovlasti Ministarstva i funkcioniranja pravosudnog sustava potrebni su jasno dokazivi znanje, iskustvo i stručnost.

Ako Ministarstvo pravosuđa godinama ne reagira učinkovito na dokumentirano prijavljene nepravilnosti, tada se legitimno mora otvoriti i pitanje je li dio problema upravo u načinu na koji se kadroviraju osobe koje bi tim sustavom trebale upravljati i nadzirati ga.

GOSPODINE RUKAVINA, NEMOJTE VIŠE GOVORITI ŠTO MINISTARSTVO NIJE NADLEŽNO UČINITI

Recite što je učinilo.

• • Za osam i pol godina postupanja po kaznenim prijavama HFP-a.
  • Za petnaest godina predmeta HPB Bankomat.
  • Za više od trinaest mjeseci zadržavanja prijedloga za dopuštenje revizije u predmetu P-1364/2021.
  • Za sedam požurnica.
  • Za zahtjeve za provjeru dodjele i presignacije predmeta.
  • Za prijave u predmetima Općinskog suda u Novom Zagrebu.
  • Za prijave u predmetima Županijskog suda u Splitu.
  • Za prijave u predmetima Trgovačkog suda u Zagrebu.
  • Za svaki od tih predmeta navedite:
  • datum zaprimanja zahtjeva;
  • ime odgovorne osobe koja ga je obrađivala;
  • radnje koje su poduzete;
  • je li proveden inspekcijski nadzor;
  • tko ga je proveo;
  • koje je službene evidencije pregledao;
  • što je utvrdio;
  • koje je mjere Ministarstvo poduzelo;
  • protiv koga;
  • s kojim rezultatom.

Ako takvih podataka nema, onda nemojte više tvrditi da je Ministarstvo odradilo svoj posao.

ŠIBENIK JE DOKAZ DA MINISTARSTVO MOŽE KADA HOĆE

Zato je slučaj Šibenik danas toliko važan. On pokazuje da Ministarstvo može reagirati.

• • Može poslati inspekciju.
  • Može otvoriti konkretan spis.
  • Može tražiti hitno izvješće.
  • Može utvrditi višegodišnje nepostupanje.
  • Može javno prozvati odgovorne.
  • Može inicirati stegovni postupak.
  • I može to napraviti u nekoliko dana. 

Prema tome, problem u predmetima Fantasylanda više nije pitanje: je li Ministarstvo imalo alat?

Alat postoji. Ministar ga je upravo upotrijebio. Pravo pitanje glasi:

ZAŠTO GA PETNAEST GODINA NISTE UPOTRIJEBILI KADA SU VAS SLAVEN ČOLAK I GRUPACIJA FANTASYLAND NA ISTU VRSTU PROBLEMA UPOZORAVALI DESECIMA PODNESAKA?

To je pitanje na koje ćete morati odgovoriti. Vi. Ministar Habijan. Vaši prethodnici.

I svaka odgovorna osoba Ministarstva koja je takve podneske zaprimala, obrađivala ili ostavljala bez djelotvornog postupanja.

DOSTA JE INSTITUCIONALNE AMNEZIJE

Nakon petnaest godina nitko više nema pravo reći: nismo znali. Znali ste. Niste imali dokumentaciju. Imali ste je.

Niste znali poslovne brojeve. Bili su navedeni.

Niste znali koliko postupci traju. Bilo vam je napisano.

Niste znali da se traži nadzor. Tražen je više puta.

Niste imali ovlasti. Šibenik pokazuje da ih u području nadzora nepostupanja i sudske uprave imate.

Ministarstvo je samo dokazalo da može intervenirati kada ocijeni da višegodišnje nepostupanje zahtijeva inspekcijski nadzor. Zato sada više nema prostora za dvostruke kriterije.

ODGOVORNOST SE VIŠE NEĆE ZADRŽATI NA APSTRAKTNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska odgovara za rad svojih tijela u granicama koje propisuje zakon.

Ali iza svakog tijela postoje ljudi.

I zato će se uz odgovornost države tražiti utvrđivanje postupanja svake konkretne odgovorne osobe koja je svojim činjenjem ili nečinjenjem sudjelovala u nastanku ili povećavanju štete.

Suca. Državnog odvjetnika. Predsjednika suda. Odgovorne osobe sudske uprave. Službenika. Ministra.Državnog tajnika.

I svakoga drugoga za koga dokumentacija pokaže da je imao konkretnu obvezu postupanja, znao za problem i nije poduzeo ono što mu je zakon nalagao ili omogućavao.

Neće više biti kolektivnog: sustav je zakazao. Sustav nema ruke kojima potpisuje dokument. Ljudi ih imaju. Sustav ne ostavlja predmet u ladici. Ljudi ga ostavljaju. Sustav ne odlučuje hoće li provesti nadzor. Odgovorne osobe odlučuju.

I ZATO VAM DANAS OTVORENO PORUČUJEMO

Gospodine Rukavina,

Vaš dopis neće zatvoriti ovo pitanje. Naprotiv. Otvorio ga je još šire. Jer ste sami napisali da je Ministarstvo nadležno za odugovlačenje postupaka.

A sada pred sobom imate: osam i pol godina; petnaest godina; trinaest mjeseci; sedam požurnica; desetke ranijih zahtjeva i upozorenja; zahtjeve za provjeru automatske dodjele i presignacije predmeta;

i odštetne zahtjeve čiji ukupni financijski doseg prema stručnim procjenama na kojima se temelje prelazi dvije milijarde eura.

Zato pitanje više nije: JE LI MINISTARSTVO NADLEŽNO?

Vaš ministar je u Šibeniku pokazao da Ministarstvo u okviru svojih nadzornih ovlasti jest nadležno reagirati na višegodišnje nepostupanje.

Pitanje je: ZAŠTO NIJE REAGIRALO KADA JE PETNAEST GODINA UPOZORAVANO NA PREDMETE SLAVENA ČOLAKA I GRUPACIJE FANTASYLAND?

I drugo pitanje: TKO ĆE ZA TO ODGOVARATI?

Jer ovaj put neće biti dovoljno poslati još jedan dopis. Dokumenti će biti javno objavljeni. Kaznene prijave bit će javno objavljene. Zahtjevi za nadzor bit će javno objavljeni. Požurnice će biti javno objavljene. Kronologija postupanja bit će javno objavljena.Odštetni zahtjevi bit će predmet sudskih postupaka.

A postupanje Ministarstva pravosuđa, uključujući njegovo višegodišnje nepostupanje po zahtjevima za nadzor, bit će sastavni dio pravnih postupaka kojima će se utvrđivati odgovornost Republike Hrvatske i odgovornih osoba za nastalu štetu.

Više od dvije milijarde eura štete ne može se sakriti u ladicu Ministarstva.

Petnaest godina ne može se izbrisati jednim dopisom.

Osam i pol godina ne može se proglasiti urednim postupanjem.

Trinaest mjeseci nedostavljanja pravnog lijeka Vrhovnom sudu ne može se istodobno nazivati pitanjem odugovlačenja za koje ste nadležni i pitanjem zakonitosti za koje tvrdite da niste nadležni.

A nakon Šibenika više ne možete tvrditi ni da Ministarstvo nema ovlasti otvoriti konkretan spis, ispitati nepostupanje i zahtijevati odgovornost.

Šibenik vas je demantirao. Vaš vlastiti ministar vas je demantirao. Vaš vlastiti dopis vas je demantirao. Sada ostaje samo pitanje odgovornosti. I od njega se više neće moći pobjeći.

Slaven Čolak

grupacija Fantasyland
Fantazija projekt d.o.o.
Fantazija vodeni park d.o.o.
Fantazija hoteli d.o.o.
Fantazija zabavni park d.o.o.

• Odgovor Sanjina Rukavine, državnog tajnika Ministarstva pravosuđa
• Zahtjev za provođenje izvanrednog nadzora – TSZG P-1364-2021
• Prijedloga za dop. revizije Svim Sucima Ustavnog i Vrhovnog Suda RH
• Zahtjev za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Trgovačkog suda u Zagrebu
• Zahtjev za provođenjem inspekcijskog nadzora nad radom Visokog trgovačkog suda RH 
• OPETOVANA POŽURNICA br. 7 k Trgovačkom sudu u Zagrebu 

Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:

1. 1. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
   2. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
   3. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
   4. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
   5. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
   6. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
   7. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 7
   8. Video zapis  sa završne riječi Slavena Čolaka br. 8

M.M. /Foto: Ilustracija