Maxportal objavljuje snimku HTV-a s prvog ročišta kaznenog predmeta USKOK-a tzv. HPB Bankomat“ koji je u srpnju 2025. godine, nakon više od 15 godina trajanja, pravomoćno okončan oslobađajućem presudom u odnosu na sve optužene u tom medijski najeksponiranijem predmetu.
Optužnicama USKOK-a koje je podnijela bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, optuženi Slaven Čolak teretio se između ostalog za kreditni plasman koji je HPB d.d. odobrio Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna.
U optužnicama USKOK-a se navodilo da je taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja pa da je time nastala šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna te stečena protupravna imovinska korist Slavena Čolaka i Borisa Šimunića u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna.
Na video snimci informativnog programa HTV-a koji objavljujemo, bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pomalo drhtavim glasom govori o tom kreditnom plasmanu HPB d.d. od 33 milijuna kuna, navodeći u svom javnom istupu pred sudom na samom početku kaznenog postupka tzv. HPB Bankomat“ da je taj kreditni plasman odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije.
Naime, Hrvatska poštanska banka je u tom predmetu USKOK-a tzv. HPB Bankomat“ kao navodni oštećenik podnijela i imovinsko pravni zahtjev protiv Slavena Čolaka za taj kreditni plasman HPB-a od 33 milijuna kuna, a koji imovinsko-pravni zahtjev HPB-a je nakon više od 15 godina trajanja kaznenog postupka odbijen, upravo kao i svi ostali imovinsko pravni zahtjevi Hrvatske poštanske banke.
Video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014.
Stoga smo zatražili komentar Slavena Čolaka, predsjednika uprave grupacije Fantasyland kojeg prenosimo u cijelosti:
“Zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić počinila je kao službena osoba brojne zlouporabe i nezakonitosti tijekom svih faza postupka tzv. „HPB Bankomat“, a koje zlouporabe i nezakonitosti predstavljaju grubo narušavanje pravne sigurnosti i temelja pravnog i demokratskog sustava RH te i ugrozu nacionalne sigurnosti.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić donijela rješenje USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 od 30.12.2009. za provođenje istrage u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ u kojem je lažno prikazala i neistinito navela da su društva u vlasništvu Slavena Čolaka (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o.) kreditirani od strane HPB-a u milijunskim iznosima, a sve to unatoč činjenici da navedena društva Fantazija nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u HPB-u.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno prikazala i neistinito navela da se vještačio cjelokupni portfelj kredita HPB-a pa da iz tog razloga nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje kreditnih plasmana u odnosu na Slavena Čolaka kao što je to izričito propisano člankom 309. ZKP-a, a sve to unatoč činjenici da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koja proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koje je provedeno upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka, pa tako između ostalog niti društva Fantazija projekt d.o.o. i dr., nikada nisu bili korisnici kredita u HPB-u te imala saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni portfelj kredita HPB-a, a kao što proizlazi iz materijalne dokazne dokumentacije koja je pribavljena tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja u predmetu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB Bankomat“ ( a što su pred sudom potvrdili između ostalih i sami vještaci USKOK-a Vladimir Krklec i Ante Blažević koji su izradili financijsko knjigovodstveno vještačenje iz svibnja 2010.).
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u iskonstruiranim optužnicama USKOK-a br. K-US-148/09 od 08. srpnja 2010.g., 24. studenog 2011.g. i 27. rujna 2012.g. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije, pa da je time navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te da je time navodno HPB d.d. oštećen u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a), a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor na koju je HPB d.d. uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB d.d. kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost dijela nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,4 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,4 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić zajedno sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i ravnateljem USKOK-a Dinkom Cvitanom u siječnju 2010. angažirala za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ dvojicu vještaka iz Splita s obzirom da se radi o posebno složenom predmetu, i to na način da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić telefonskim putem angažirao vještake Vladimira Krkleca i Antu Blaževića kojeg sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem veže poznanstvo duže od 20 godina kao što je to pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine potvrdio i sam vještak Blažević, a sve to unatoč činjenici da je vještak Ante Blažević tijekom izrade financijsko -knjigovodstvenog vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave konkurentske Banke Splitsko Dalmatinske u kojoj je Ecija Bajić Kuljiš, inače supruga Mladena Bajića, suvlasnik te Banke što predstavlja direktan višestruki sukob interesa vještaka Ante Blaževića koji je sudjelovao u izradi financijsko knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010.g. temeljem kojeg je podnijeta optužnica ( i to za sve kreditne plasmane sadržane u optužnici tzv. „HPB Bankomat“ izuzev za kreditne plasmane HPB-a odobrene društvu MINI PARKS d.o.o. a što je pred sudom 2016. godine potvrdio i sam vještak Vladimir Krklec) slijedom čega navedeno nezakonito postupanje i evidentni sukob interesa predstavlja okolnost zbog koje je financijsko knjigovodstveno vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010.g. temeljem kojeg je podnijeta optužnica nezakonit dokaz upravo identično kao i financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. za margin kredite, a koje okolnosti i činjenice nisu bile poznate optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu tijekom razdoblja 2010-2012. prilikom podnošenja optužnica USKOK-a u prilogu kojih je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić svjesno i s namjerom obmanjivanja suda i činjenja štete velikih razmjera optuženima izostavila dostaviti sudu dokumentaciju iz istražnih radnji ( financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. za margin kredite,…) koja je od strane USKOK-a i njegovih odgovornih osoba (Sani Ljubičić, Saša Manojlović,…) godinama skrivana od Županijskog suda u Zagrebu i obrana optuženih te se protivno zakonu nije nalazila niti u istražnom spisu niti u raspravnom spisu niti u dijelovima spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis, a kao što je to 2016. godine i utvrđeno pred Županijskim sudom u Zagrebu po čijem su nalogu na uvid dostavljeni svi spisi USKOK-a vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“ ( spisi br. KR-DO-686/2010 – KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) pa tako i dijelovi spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis.
Tako su između ostalog zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović u više navrata tijekom 2015.g. lažno iskazivali pred raspravnim sudskim vijećem Županijskog suda u Zagrebu kako je od strane USKOK-a dostavljena cjelokupna dokumentacija iz istražnih radnji kojom USKOK raspolaže „bez ikakve iznimke“, da bi potom zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović na održanoj raspravi Županijskog suda u Zagrebu dana 13.01.2016.g. priložio Sudu financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. prikazujući lažno pred svima nazočnima (odvjetnici optuženih, članovi sudskog vijeća, optuženi) da se radi o dostavi računa iako se zapravo radilo o financijsko-knjigovodstvenom vještačenju vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010.g. koje su USKOK i zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić protivno zakonu godinama sakrivali od suda i obrana optuženih (te se financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010.g. protivno zakonu nije nalazilo niti u spisu Županijskog suda u Zagrebu po kojem se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“, niti u dijelovima spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis, niti u spisima koje je USKOK-a dostavio po rješenju Županijskog suda u Zagrebu od 08. prosinca 2014.g. iako je sukladno zakonu i propisanim procedurama financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. trebalo biti sastavnim dijelom spisa Županijskog suda u Zagrebu prije više od 15 godina kada je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlučivalo o optužnici tzv. „HPB Bankomat“), slijedom čega nedvojbeno proizlazi da su USKOK i zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić protivno zakonu više od 5 godina sakrivali službenu dokumentaciju iz istražnih radnji te protivno zakonu podnosili optužnice u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ bez priloženog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. za margin kredite, te da su zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović u više navrata kao službene osobe lažno iskazivali pred Sudom tvrdeći kako USKOK ne raspolaže sa dokumentacijom koja nije dana na uvid Sudu i obranama optuženih tvrdeći lažno i neistinito pred sudom da je od strane USKOK-a na Županijski sud u Zagrebu dostavljena cjelokupna dokumentacija iz istražnih radnji kojom USKOK raspolaže „bez ikakve iznimke“, a o kojem lažnom iskazivanju pred sudom postoji cjelovita dokazna dokumentacija u raspravnom spisu Županijskog suda u Zagrebu br. K-US-10/13 – prethodno spis USKOK-a br.K-US-148/09, IS-US-18/09, između ostale dokazne dokumentacije i video zapisi sa održanih rasprava Županijskog suda u Zagrebu koji su i javno objavljeni.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ kao službena osoba višestruko preplatila izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. po cijeni satnice rada koja je 11 puta veća od propisane čime je nanesena šteta velikih razmjera državnom proračunu i stečena protupravna imovinska korist vještaka Vladimira Krkleca i dr., a zbog čega su podnesene kaznene prijave od strane više osoba (Slavena Čolaka, Borisa Šimunića i dr.) protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, vještaka Vladimira Krkleca i dr. koje su bez ikakvog obrazloženja te bez ijedne provedene dokazne radnje odbačene od strane zamjenice ravnatelja USKOK-a Marte Šamote Galjer nakon čega su preuzeti kazneni progoni, između ostalog kazneni progon prijavitelja Borisa Šimunića kao oštećenika slijedom čega je Županijski sud u Rijeci odbacio taj kazneni progon navodeći da se prijavitelj Boris Šimunić u tom predmetu ne može pojavljivati kao oštećenik obzirom da je šteta nastala državnom proračunu a ne njemu ( a slijedom čega je glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek upućeno više opetovanih pisanih poziva na postupanje zbog nastale štete državnom proračunu, a na što ista nije reagirala), itd.
I deseci ostali zlouporaba i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti od strane DORH-a i USKOK te njihovih odgovornih službenih osoba Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr. sastavnim su dijelom spisa Županijskog suda u Zagrebu tzv. „HPB Bankomat“.
Osim što je tužiteljica Sani Ljubičić u optužnicama tzv. „HPB Bankomat“ lažno prikazivala i neistinito navodila da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna ( a koji je korišten za plaćanje dijela kupoprodajne cijene za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul4268 k.o. Samobor) odobren i plasiran bez ikakvih sredstva osiguranja i prateće dokumentacije, Sani Ljubičić je kao službena osoba USKOK-a isto činila i tijekom rasprava pred Županijskim sudom u Zagrebu koje su snimljene od strane hrvatskih TV kuća, pa tako između ostalog i na prvom ročištu održanom dana 17.01.2014. kojeg su pratili gotovo svi hrvatski mediji koji su to i javno objavili.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a čak i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i nadalje ustrajali u lažnom prikazivanju podataka kao što su to prethodno činili zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović pred Županijskim sudom u Zagrebu ( i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i u fazi glavne rasprave), pa su tako odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a između ostalog u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni, te potom i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, lažno prikazivali i neistinito navodili da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene još tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić te dokazne dokumentacije u raspravnom spisu koji je formiran temeljem optužnica koje je podnosila Sani Ljubičić te u konačnici i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen na koju je HPB d.d. uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB d.d. kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,4 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,4 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu HPB-a br. 5301724508 od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo što je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno počinjeno od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih službenih osoba Sani Ljubičić i dr..
Enormni opseg kontinuiranih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Sani Ljubičić i dr., a koje još uvijek nisu sankcionirane, predstavljaju i ugrozu nacionalne sigurnosti.
Zakonska je obveza svake osobe prijaviti kazneno djelo, upravo identično kao što je zakonska obveza DORH-a, USKOK-a i MUP-a postupanje po prijavama čim do njih dopre prvi glas o počinjenju kaznenog djela.“
S obzirom na to da niste bili korisnik kredita odobrenih Borisu Šimuniću i dr., temeljem čega je Hrvatska poštanska banka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uopće podnijela imovinsko pravni zahtjev protiv Vas i u kolikom iznosu?
Imovinsko pravni zahtjev HPB-a je podnesen Županijskom sudu u Zagrebu temeljem zlouporaba i nezakonitosti HPB-a i USKOK-a na način da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, a HPB je podnio imovinsko pravni zahtjev protiv mene u iznosu većem 100 milijuna kuna i u tome su bez ikakve zakonske i pravne osnove ustrajali više od 15 godina.
Takvim štetnim radnjama HPB-a i USKOK-a tvrtke u mom vlasništvu i vlasništvu moje supruge kao i mi osobno dospjeli smo na crnu listu svih banaka i kreditnih institucija koje u takvim okolnostima, sasvim logično, ne mogu financirati projekte kojih smo vlasnici a isto tako ne mogu financirati niti nas osobno, jer bi to za Banke predstavljalo rizik. I reputacijski, i financijski. Pokretanjem postupka tzv. „HPB Bankomat“ sve naše poslovne aktivnosti su u potpunosti zaustavljene te svaki aspekt života uništen do temelja. 16 godina postupka i više od 200 ročišta u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uništava sve involvirane u postupak i njihove obitelji te poslovne partnere.
Tome treba pridodati i još 300-400 ročišta u postupcima pred drugim sudovima ( ovršni, parnični i drugi postupci), a koji su uzročno-posljedično rezultat iskonstruiranog postupka tzv. „HPB Bankomat“. U takvim okolnostima svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ odslužili su kaznu u trajanju od 15 godina bez ikakve krivnje, kao kriminalci osuđeni za najteža kaznena djela, a sve kao posljedica neuređenog hrvatskog pravosuđa koje godinama ne sankcionira nezakonit i nepravilan rad DORH-a, USKOK-a u kojem dužnosti obnašaju osobe vrlo upitnih moralnih, etičkih i stručnih referenci.
Bez sankcioniranja institucionalnog kriminala na državnoj i pravosudnoj razini, nema niti može biti uređene pravne države što uzročno-posljedično onemogućuje razvoj gospodarstva. Na žalost, Republika Hrvatska još uvijek nije pravna država.
Na upit Maxportala jesu li podnesene, odnosno u kojoj su fazi, najavljene tužbe za naknadu štete vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“, Slaven Čolak, predsjednik uprave grupacije Fantasyland, navodi:
“Realizacija projekta Fantasyland Šmidhen i više ostalih projekata zaustavljena je još u prosincu 2009. pokretanjem iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. “HPB Bankomat” predmetom kojeg je između ostalog projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja na nekretninama upisanim na zemljište Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja, itd., a sve to kontinuiranim zlouporabama i nezakonitostima te kršenjem ugovornih i zakonskih obveza tijekom razdoblja 2009.g. – 2025.g. od strane Hrvatske poštanske banke d.o.o., Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO, te ostalih nadležnih i HFP-u, AUDIO i CERP-u nadređenih tijela i institucija (Upravni odbor HFP-a, Upravno vijeće CERP-a, Vlada RH, Državno odvjetništvo, USKOK,…).
Pravomoćnom oslobađajućom presudom Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu tzv. „HPB Bankomat“ utvrđeno je u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka, Borisa Šimunića i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te utvrđeno da Slaven Čolak i ostali optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Slijedom pravomoćno okončanog iskonstruiranog kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su dana 10. srpnja 2025. nakon više od 15 godina trajanja svi optuženi u tom predmetu pravomoćno oslobođeni svih optužbi, a sve to nakon kontinuiranog višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba, Hrvatskog fonda za privatizaciju te njihovih odgovornih osoba, Hrvatske poštanske banke d.d. te njenih odgovornih osoba, kao i ostalih nadležnih državnih i pravosudnih instanci RH koji su zajednički 2009. godine pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ čijim je pokretanjem i ustrajnim vođenjem tijekom razdoblja 2009. -2025. godine u potpunosti zaustavljena i onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru i više ostalih projekata te prouzročena enormna materijalna šteta Slavenu Čolaku i društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. te imateljima poslovnih udjela u društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i dr. ( a koja šteta još uvijek traje i sukladno procjenama ovlaštenih revizorskih i procjeniteljskih tvrtki za proteklo razdoblje od 16 godina premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a), pred nadležnim instancama RH i Europske unije biti će poduzete odgovarajuće pravne radnje radi naknade štete protiv HPB d.d., HFP-a i njegovih pravnih sljednika te Republike Hrvatske.
Naravno, biti će poduzete i kazneno pravne radnje. Iako za utvrđenje štetne radnje u parničnim postupcima radi naknade štete nije potrebno utvrđenje “svjesno i s namjerom” nezakonitog postupanja koje bi kao takvo ulazilo i u sferu kaznene odgovornosti, već je dovoljno utvrđenje nezakonitog i nepravilnog rada te kršenje ugovornih i zakonskih obveza koje ne mora nužno pretpostavljati i kaznenu odgovornost, u ovom konkretnom slučaju počinjene su brojne zlouporabe i nezakonitosti HPB d.d., HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba koje ulaze i u sferu kaznene odgovornosti. Zakonska je obveza svake osobe prijaviti počinjeno kazneno djelo, upravo identično kao što je zakonska obveza DORH-a, USKOK-a i MUP-a postupanje po prijavama čim do njih dopre prvi glas o počinjenju kaznenog djela.“
Jeste li ikada prijavljeni da ste nekoga lažno prijavili, s obzirom na to da ste već podnijeli više kaznenih prijava?
Naravno da nisam prijavljen, jer one osobe koje sam prijavio itekako znaju da su počinile zlouporabe i nezakonitosti za koje su prijavljene. A kad bi te prijavljene osobe poput Sani Ljubičić i dr. došle pred sud kao prijavitelji, vrlo brzo bi od prijavitelja postali optuženi, odnosno okrivljeni, a na kraju i osuđeni za kaznena djela koja su počinili. Službena osoba koja ima vjerodostojnost i kredibilitet zasigurno bi prijavila onoga tko ju lažno prijavljuje.
Uostalom, to je i obveza službene osobe DORH-a, USKOK-a ili EPPO-a jer se takvim postupanjem šiti vjerodostojnost pravosudnog tijela koje predstavljaju te pravni i demokratski sustav RH. Međutim, radi se o osobama poput Sani Ljubičić i dr. koje su svjesne da su počinile zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti, a vjerodostojnost im ne može biti narušena jer je za njih to apstraktan pojam.
Kada planirate podnijeti tužbe radi naknade štete vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“? S obzirom na to da se spominje odšteta u iznosu većem od 1,6 milijardi eura, jeste li se spremni nagoditi s državom?
I CERP i Republika Hrvatska imali su mogućnost još 2019.g. godine sklopiti nagodbu po prijedlogu koji im je dostavljen od strane grupacije Fantasyland i mene osobno na njihov zahtjev. Umjesto da je to odmah riješeno i odblokirana realizacija projekta Fantasyland, a čime bi država napravila uštedu izraženu u enormnom iznosu te već odavno i povratila isplaćena sredstva za naknadu štete i uprihodovala sredstva u državni proračun u desecima/stotinama milijunima EUR-a, u proteklom razdoblju od 6 godina nastala je i nova šteta grupaciji Fantasyland i dr. izražena u iznosu od više stotina milijuna EUR-a sukladno procjenama ovlaštenih revizorskih i procjeniteljskih tvrtki.
Umjesto otklanjanja prepreka realizaciji projekta Fantasyland u Samoboru, predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine te član Vlade RH Goran Marić odgovarajući na zastupničko pitanje tadašnjeg gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka pred Hrvatskim saborom dana 17.01.2018. javno je istaknuo da se bez epiloga kaznenih postupaka ne može znati sudbina projekta Fantasyland u Samoboru, slijedom čega je isti i javno priznao svjesno i s namjerom opstruiranje realizacije projekta Fantasyland do okončanja kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ predmetom kojeg su između ostalog projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja na nekretninama upisanim na zemljište Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja, itd.
Odgovornost je nadležnih državnih i pravosudnih instanci RH koji su zajednički 2009. godine pokrenuli i više od 15 godina ustrajno vodili iskonstruirani kazneni postupak USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ čijim je pokretanjem i ustrajnim vođenjem tijekom razdoblja 2009. -2025. godine u potpunosti zaustavljena i onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru i više ostalih projekata.
Odgovornost za nastalu štetu snose HFP, HPB d.d. te Republika Hrvatska, a s obzirom na to da je zakonska obveza oštećene strane prije podnošenja tužbe radi naknade štete u odnosu na Republiku Hrvatsku podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora što predstavlja preduvjet za pokretanje postupaka radi naknade štete ako se spor ne riješi mirnim putem, Republika Hrvatska imat će zakonsku mogućnost spor riješiti mirnim putem.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:
-
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 7
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 8
M. Marković/Foto: Press
