Medijski najeksponiraniji predmet USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, a koji je pokrenut davne 2009. godine, najbolji je primjer sustavnog višegodišnjeg kršenja gotovo svih prava optuženika, odnosno okrivljenika u svim fazama tog kaznenog postupka koji je nakon 16 godina trajanja pravomoćno okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom kaznenom predmetu.
I tijekom istrage, i u fazi odlučivanja o optužnici, i u fazi trajanja glavne rasprave, svi osumnjičeni, optuženi, odnosno okrivljeni su od strane medija te mnogih predstavnika zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti bez ikakve zadrške i znaka upitnika unaprijed pred cjelokupnom javnosti optuživani te čak unaprijed i osuđeni, sve to bez poštivanja temeljnog načela presumpcije nevinosti zajamčenog Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Istražni postupak tzv. „HPB Bankomat“ pokrenut u prosincu 2009. godine popraćen je medijskim linčem neviđenih razmjera ( više od 1 000 medijskih objava). Tako su već u prvim mjesecima istražnog postupka tzv. „HPB Bankomat“, dakle još u fazi istrage, objavljeni brojni bombastični naslovi u medijima kojima se na sve moguće načine diskreditiralo osumnjičene, pa je tako primjerice, odmah nakon uhićenja Slavena Čolaka kao vlasnika projekta Fantasyland u Samoboru, Večernji list dana 22.02.2010. godine objavio veliki članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“.
U tom članku Večernjeg lista, bez ikakvog znaka upitnika navodi se između ostalog slijedeće:
“Veliki projekt obnove nekad popularnog kupališta Šmidhen u Samoboru, na mjestu kojega su trebali biti sagrađeni vodeni i zabavni park, propao je nakon što su u akciji Bankomat uhićeni Boris Šimunić i Slaven Čolak, njegovi idejni začetnici. Šimunić je uhićen jer je od Hrvatske poštanske banke bez jamstva dobio kredit od 53 milijuna kuna, a Čolak jer je čelnike banke poticao na zloporabu položaja.”
Presumpcija nevinosti za optužene ne samo da nije postojala, već je nije bilo niti u naznakama, barem ne za optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
U konačnici, medijski najeksponiraniji kazneni postupak tzv. “HPB BANKOMAT” je nakon više od 15 godina trajanja pravomoćno okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu te je presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. u vlasništvu Slavena Čolaka te utvrđeno da Slaven Čolak i ostali optuženi nisu počinili nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Maxportal je već objavio video snimku informativnog programa HTV-a iz siječnja 2014. na kojoj bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pomalo drhtavim glasom govori o tom kreditnom plasmanu HPB d.d. od 33,6 milijuna kuna, navodeći u svom javnom istupu pred sudom na samom početku kaznenog postupka tzv. HPB Bankomat“ da je taj kreditni plasman odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije.
Nakon što su sada poslije deset godina u javnosti iscurili detalji i stvarne činjenice o tom kreditnom plasmanu HPB-a od 33,6 milijuna kuna, a iz kojih proizlazi upravo suprotno navodima Sani Ljubičić, i ne čudi što je tužiteljici Sani Ljubičić zadrhtao glas kada je govorila o tom kreditnom plasmanu HPB-a od 33,6 milijuna kuna, očito već tada svjesna da govori neistinu.
Naime, Hrvatska poštanska banka u tom predmetu USKOK-a tzv. HPB Bankomat“ kao navodni oštećenik podnijela je i imovinsko pravni zahtjev protiv Slavena Čolaka za taj kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, a koji imovinsko-pravni zahtjev HPB-a je nakon više od 15 godina trajanja kaznenog postupka odbijen, upravo kao i svi ostali imovinsko pravni zahtjevi Hrvatske poštanske banke.
U konačnici, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu je utvrđeno da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću sukladno zakonu i propisanim procedurama uz višestruko veća hipotekarna osiguranja koja su čak devet puta veća od iznosa tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) te da je HPB još od lipnja 2006.g., sada već više od 19 godina uknjižen na ta hipotekarna osiguranja u prvom redu naplate.
Vezano uz kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, kao i sve ostale kreditne plasmane koji su 16 godina bili predmetom kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, optuženi, a sada oslobođeni Slaven Čolak je u svoj završnoj riječi 2023. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu očitao pravu lekciju USKOK-u i Sani Ljubičić o čemu postoje video zapisi sa tih rasprava.
Pogledajte video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014. te video zapise završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ iz 2023. godine, vezano uz kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna (4,4 milijuna EUR-a)
KREDIT HPB-A OD 33,6 MILIJUNA KUNA OSIGIRAN VIŠESTRUKO VEĆIM HIPOTEKARNIM KOLATERALOM A ŠIMUNIĆ I ČOLAK BILI OPTUŽENI DA SU TIM KREDITOM NANIJELI ŠTETU HPB-U OD 33,6 MILIJUNA KUNA I STEKLI PROTUPRAVNU IMOVINSKU KORIST OD 33,6 MILIJUNA KUNA
Optuženom Borisu Šimuniću i Slavenu Čolaku USKOK je optužnicom tzv. „HPB Bankomat“ stavio na teret da je HPB plasirao Borisu Šimuniću kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, te da je time nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna a da su time Boris Šimunić i Slaven Čolak stekli protupravnu imovinsku korist u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna, a na kraju je utvrđeno da je HPB od prvog dana, još od lipnja 2006.g. uknjižen na višestruko veća hipotekarna osiguranja od iznosa kredita te utvrđeno da je HPB sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplatio direktno sa Hrvatske poštanske banke d.d. u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju dijela nekretnine Šmidhen na koju se HPB d.d. odmah uknjižio a ne Borisu Šimuniću ili Slavenu Čolaku.
Vezano uz kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna, Slaven Čolak, predsjednik uprave grupacije Fantasyland za Maxportal 19.veljače 2026. izjavio je:
„Zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić je u iskonstruiranim optužnicama USKOK-a br. K-US-148/09 od 08. srpnja 2010.g., 24. studenog 2011.g. i 27. rujna 2012.g. lažno i neistinito prikazala da je kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja i bez ikakve prateće dokumentacije, pa da je time navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te da je time navodno HPB d.d. oštećen u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a), a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor na koju je HPB d.d. uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB d.d. kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost dijela nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,4 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,4 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a čak i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i nadalje ustrajali u lažnom prikazivanju podataka kao što su to prethodno činili zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović pred Županijskim sudom u Zagrebu ( i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i u fazi glavne rasprave), pa su tako odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a između ostalog u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni, te potom i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, lažno prikazivali i neistinito navodili da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene još tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić te dokazne dokumentacije u raspravnom spisu koji je formiran temeljem optužnica koje je podnosila Sani Ljubičić te u konačnici i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen na koju je HPB d.d. uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB d.d. kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,4 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,4 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu HPB-a br. 5301724508 od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo što je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno počinjeno od strane DORH-a i USKOK-a te njihovih službenih osoba Sani Ljubičić i dr.
Enormni opseg kontinuiranih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Sani Ljubičić i dr., a koje još uvijek nisu sankcionirane, predstavljaju i ugrozu nacionalne sigurnosti.
Zakonska je obveza svake osobe prijaviti kazneno djelo, upravo identično kao što je zakonska obveza DORH-a, USKOK-a i MUP-a postupanje po prijavama čim do njih dopre prvi glas o počinjenju kaznenog djela.“
U svojoj obrani i završnoj riječi optuženi Slaven Čolak, a sada pravomoćno oslobođeni, naveo je između ostalog:
„Iz dokazne dokumentacije koja je pribavljena tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja Sani Ljubičić kao službena osoba USKOK-a imala je saznanja i morala znati da su sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplaćena direktno sa Hrvatske poštanske banke d.d. u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju dijela nekretnine Šmidhen a ne Borisu Šimuniću ili Slavenu Čolaku, te je ista imala i saznanja i morala znati da je nekretnina Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor kontinuirano od 26. lipnja 2006.g. pa sve do danas uknjižena u korist Hrvatske poštanske banke d.d. kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, ista je imala i saznanja i morala znati da je korisnik kredita br. 5301724508 Boris Šimunić za kupnju nekretnine Šmidhen dao i vlastito učešće u novčanim sredstvima, te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a, a o čemu prileži cjelovita materijalna dokazna dokumentacija i u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 temeljem kojeg je podnijeta optužnica i formiran ovaj raspravni spis Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-US-10/13 po kojem se, sada već više od 13 (trinaest) godina bez ikakve zakonske osnove vodi predmet tzv. „HPB BANKOMAT“,…
a sve to i uz posebnu napomenu da društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. čak nisu niti postojala 2006.g. kada je odobren kreditni plasman HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna slijedom čega je u cilju manipulacije svjesno i s namjerom nezakonito postupanje zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba donijela i potpisala rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g. za određivanje istražnog pritvora protiv uhićenika Borisa Šimunića ovjereno službenim pečatom u kojem se neistinito navodi, između ostalog da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da niti Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d..
Također, a kao što to proizlazi iz dokazne dokumentacije koja prileži spisu, po kreditnom plasmanu HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna u razdoblju 2006.g. – travnja 2009.g. uplaćeno je u korist HPB d.d. više od 15 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Nadalje, a kao što to proizlazi iz dokazne dokumentacije koja prileži spisu, tijekom razdoblja 2006..g.-2009.g. izvršena su i dodatna ulaganja u nekretninu Šmidhen i realizaciju projekta Fantasyland u iznosu većem od 20 milijuna EUR-a čime je izvršenim ulaganjem u projekt Fantasyland i nekretninu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koja se i na današnji dan nalazi pod teretom Banke znatno povećana i vrijednost hipotekarnog kolaterala na koji je HPB d.d. i na današnji dan ( sada već više od 16 godina od odobrenja kredita) uknjižen u prvom redu založnog prava,…“
Upravo je nevjerojatna spoznaja da Sani Ljubičić kao službena osoba pred cjelokupnom hrvatskom javnosti te u službenim ispravama, a optužnica je službena isprava, lažno prikazuje i neistinito navodi da je kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna odobren bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, iako je iz dokumentacije iz istrage koju je provodila upravo Sani Ljubičić proizlazilo potpuno suprotno, da je kreditni plasman još od lipnja 2006., dakle od dana kada je kredit odobren, osiguran višestruko većim hipotekarnim sredstvima osiguranja na kojima je HPB d.d. uknjižen i na današnji dan u prvom redu naplate, sada već više od 19 godina.
Još je apsurdnije postupanje službenih osoba USKOK-a koji su nakon provedenog dokaznog postupka te u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni, a potom i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, i nadalje ustrajno lažno prikazivali i neistinito navodili da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a).
Na upit Maxportala, tko je sve osim tužiteljice Sani Ljubičić sudjelovao u tom ustrajnom lažnom prikazivanju podataka pred sudom 16 godina, prenosimo odgovor Slavena Čolaka u cijelosti:
„Osim tadašnje zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba USKOK-a podnijela iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ temeljenu na lažnom prikazivanju podataka koji su u potpunoj suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem i dokaznom dokumentacijom koja je pribavljena tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić, u tom ustrajnom nezakonitom postupanju sudjelovali su i zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović koji je 2015. godine preuzeo predmet tzv. „HPB Bankomat“ od Sani Ljubičić te osobe koje su ispred USKOK-a potpisale i sastavljale žalbu USKOK-a protiv prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu od 4. svibnja 2023. kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB BANKOMAT“ oslobođeni, kao i zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH gđa. Ksenija Pavić koja je pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, ustrajala u inkriminiranju Borisa Šimunića i Slavena Čolaka tvrdeći i nadalje da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,4 milijuna EUR-a).
Dakle, radi se o sustavnom organiziranom nezakonitom postupanju dijela službenih osoba DORH-a i USKOK-a koji su svojim ustrajnim nezakonitim pokretanjem i vođenjem kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“ čak i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske presude pokušali manipulacijama i obmanjivanjem zataškati zlouporabe i nezakonitosti bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ počinila na desetke zlouporaba i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti tijekom svih stadija tog postupka, zlorabeći položaj i ovlasti, krivotvoreći službenu dokumentaciju i ovjeravajući neistinit sadržaj u službenim ispravama, lažno iskazujući pred sudom, skrivajući službenu dokumentaciju iz istrage koja je provedena upravo po njenom nalogu, itd.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić donijela rješenje USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 od 30.12.2009. za provođenje istrage u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ u kojem je lažno prikazala i neistinito navela da su društva u vlasništvu Slavena Čolaka (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o.) kreditirani od strane HPB-a u milijunskim iznosima, a sve to unatoč činjenici da navedena društva Fantazija nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u HPB-u.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita, a sve to unatoč činjenici da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koja proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koje je provedeno upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka, pa tako između ostalog niti društva Fantazija projekt d.o.o. i dr., nikada nisu bili korisnici kredita u HPB-u.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić zajedno sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i ravnateljem USKOK-a Dinkom Cvitanom u siječnju 2010. angažirala za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ dvojicu vještaka iz Splita s obzirom da se radi o posebno složenom predmetu, i to na način da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić telefonskim putem angažirao vještake Vladimira Krkleca i Antu Blaževića kojeg sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem veže poznanstvo duže od 20 godina kao što je to pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine potvrdio i sam vještak Blažević, a sve to unatoč činjenici da je vještak Ante Blažević tijekom izrade financijsko-knjigovodstvenog vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave konkurentske Banke Splitsko Dalmatinske u kojoj je Ecija Bajić Kuljiš, inače supruga Mladena Bajića, suvlasnik te Banke što predstavlja direktan višestruki sukob interesa vještaka Ante Blaževića koji je sudjelovao u izradi financijsko knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010.g. temeljem kojeg je podnijeta optužnica ( i to za sve kreditne plasmane sadržane u optužnici tzv. „HPB Bankomat“ izuzev za kreditne plasmane HPB-a odobrene društvu MINI PARKS d.o.o. a što je pred sudom 2016. godine potvrdio i sam vještak Vladimir Krklec).
Tako su između ostalog zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović u više navrata tijekom 2015.g. lažno iskazivali pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu kako je od strane USKOK-a dostavljena cjelokupna dokumentacija iz istražnih radnji kojom USKOK raspolaže „bez ikakve iznimke“, da bi potom zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović na održanoj raspravi Županijskog suda u Zagrebu dana 13.01.2016.g. priložio Sudu financijsko-knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010.g. prikazujući lažno pred svima nazočnima (odvjetnici optuženih, članovi sudskog vijeća, optuženi) da se radi o dostavi računa iako se zapravo radilo o financijsko-knjigovodstvenom vještačenju vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010.g. koje su USKOK i zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić protivno zakonu godinama skrivali od suda i obrana optuženih, iako se radi o službenom dokumentu iz istrage.
Tako je između ostalog zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ kao službena osoba višestruko preplatila izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. po cijeni satnice rada koja je 11 puta veća od propisane čime je nanesena šteta velikih razmjera državnom proračunu i stečena protupravna imovinska korist vještaka Vladimira Krkleca i dr., a zbog čega su podnesene kaznene prijave od strane više osoba (Slavena Čolaka, Borisa Šimunića i dr.) protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, vještaka Vladimira Krkleca i dr. koje su bez ikakvog obrazloženja te bez ijedne provedene dokazne radnje odbačene od strane zamjenice ravnatelja USKOK-a Marte Šamote Galjer nakon čega su preuzeti kazneni progoni, između ostalog kazneni progon prijavitelja Borisa Šimunića kao oštećenika slijedom čega je Županijski sud u Rijeci odbacio taj kazneni progon navodeći da se prijavitelj Boris Šimunić u tom predmetu ne može pojavljivati kao oštećenik obzirom da je šteta nastala državnom proračunu a ne njemu ( a slijedom čega je glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek upućeno više opetovanih pisanih poziva na postupanje zbog nastale štete državnom proračunu, a na što ista nije reagirala), itd.
I deseci ostali zlouporaba i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti od strane DORH-a i USKOK te njihovih odgovornih službenih osoba Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr. sastavnim su dijelom spisa Županijskog suda u Zagrebu tzv. „HPB Bankomat“.
Takvim osobama poput Sani Ljubičić i dr. koje kao službene osobe čine zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti nije mjesto u hrvatskom pravosuđu. One trebaju biti udaljene sa svih dužnosti u pravosuđu, a ne obnašati dužnosti u Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu pravosuđa RH, DORH-u,….
Načela trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti temeljna su načela zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom. U Republici Hrvatskoj presumpciju nevinosti svakodnevno krše i mediji, i predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, a neki od njih krše i načelo trodiobe vlasti.
Tijekom proteklih 16 godina, vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“ i u tom predmetu optužene/okrivljene osobe, brojni su primjeri kršenja načela trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti od strane predstavnika zakonodavne, izvršne, pravosudne i sudske vlasti. Oni koji krše ta načela s pozicije moći, a pri tome mislim na neodgovorne državne dužnosnike i političare, državne odvjetnike i njihove zamjenike, također trebaju biti sankcionirani.“
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:
-
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 1
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 2
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 3
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 4
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 5
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 6
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 7
- Video zapis sa završne riječi Slavena Čolaka br. 8
M. Marković/Foto: Press
