Slaven Čolak, jedan od oslobođenih u aferi HPB Bankomat, reagirao je na priopćenje USKOK-a koje je objavljeno u Dnevniku Nove TV. Budući da smo godinama pratili tu aferu, njen nastavak pratimo i dalja pa Čolakovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
“S obzirom na to da se USKOK u Dnevniku NOVE TV dana 30.09.2025. priopćenjem očitovao o kaznenim prijavama Slavena Čolaka i dr. protiv tužiteljice Sani Ljubičić, a pozivajući se na prilog NOVE TV od dana 27.09.2025., potrebno je istaknuti slijedeće:
U prilogu NOVE TV nisam uopće isticao da su podnesene kaznene prijave protiv Sani Ljubičić već sam istaknuo samo neke od više desetaka zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ te istaknuo da ću zatražiti prijem kod glavnog državnog odvjetnika kako bih neposredno na Zapisnik prijavio više desetaka konkretno počinjenih zlouporaba i nezakonitosti od strane državnih i pravosudnih tijela sa konkretnim imenima osoba koje su počinile kaznena djela.
Do sada je podneseno sveukupno 5 zasebnih kaznenih prijava protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić kojima su obuhvaćene samo neke od više desetaka zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr. pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a nakon čega je Županijski sud u Rijeci odbacio jedan kazneni progon Slavena Čolaka protiv Sani Ljubičić uz obrazloženje da je u tijeku kazneni postupak „HPB Bankomat“ u kojem je potvrđena optužnica slijedom čega su, obzirom na pravomoćno okončan predmet tzv. „HPB Bankomat“ kojim su svi optuženi pravomoćno oslobođeni, stečeni svi uvjeti za podnošenje novih kaznenih prijava protiv Sani Ljubičić i dr. koji su kontinuirano tijekom razdoblja 2009. – 2025. činili nezakonita postupanja pri obnašanju službene dužnosti koja ulaze i u sferu kaznene odgovornosti.
Po petoj kaznenoj prijavi protiv Sani Ljubičić oznake KP–S-01/2020 još uvijek, sada već više od 4,5 godine nije donijeta državnoodvjetnička odluka, sve vezano uz svjesno i s namjerom nezakonito postupanje prijavljene Sani Ljubičić koja je između ostalog kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita HPB-a pa da iz tog razloga nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje kreditnih plasmana u odnosu na Slavena Čolaka kao što je to izričito propisano člankom 309. ZKP-a.
Sve to unatoč činjenici da je prijavljena Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koje proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koja je provedena upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u HPB-u upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nije bila korisnik kredita u HPB-u te imala saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni portfelj kredita HPB-a kao što su to pred sudom potvrdili između ostalih i sami vještaci USKOK-a Vladimir Krklec i Ante Blažević), itd.
Po tri kaznene prijave protiv Sani Ljubičić preuzeti su kazneni progoni čiji su postupci u tijeku pred Županijskim sudom u Rijeci i Zagrebu.
Potrebno je istaknuti da je službena osoba USKOK-a koja je odbacila kaznenu prijavu protiv Sani Ljubičić nakon toga unaprijeđena i s istom radi u EPPO kao i prijavljeni Saša Manojlović koji je od Sani Ljubičić preuzeo predmet „HPB Bankomat“.
OBRAZLOŽENJE
Postupak kod podnošenja kaznenih prijava je sljedeći:
Kaznene prijave se podnose DORH-u, USKOK-u ili MUP-u, a nakon čega DORH, odnosno u ovom slučaju USKOK jer se radi o službenim osobama, donosi državno odvjetničku odluku kojom prihvaća ili odbacuje kaznenu prijavu, a nakon čega prijavitelj kao oštećenik ima pravo preuzeti kazneni progon pred nadležnim sudom.
Obzirom da je prijavljena Sani Ljubičić obnašala dužnost u USKOK-u Zagreb teško je i bilo očekivati da bi USKOK Zagreb prihvatio kaznene prijave protiv nje, a iz kojeg razloga sam i zatražio da se USKOK Zagreb izuzme od odlučivanja o tim kaznenim prijavama.
Slaven Čolak kao prijavitelj podnio je do sada 5 zasebnih kaznenih prijava protiv bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr.
Zamjenica ravnatelja USKOK-a u Zagrebu Marta Šamota Galjer odbacila je 4 kaznene prijave podnesene 2019. godine protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić bez ijedne provedene dokazne radnje a nakon čega je ista 2023. godine unaprijeđena na dužnost u EPPO gdje zajedno sa prijavljenima Sani Ljubičić i Sašom Manojlovićem obnaša dužnost u Uredu europskog javnog tužitelja.
Slaven Čolak kao prijavitelj podnio je 2020. godine i petu po redu kaznenu prijavu protiv Sani Ljubičić oznake KP–S-01/2020 ( a po kojoj još uvijek sada već više od 4,5 godine nije donijeta državnoodvjetnička odluka), sve vezano uz svjesno i s namjerom nezakonito postupanje prijavljene Sani Ljubičić u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ koja je između ostalog kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno i neistinito Sudu prikazala da je Slaven Čolak korisnik kreditnih plasmana HPB d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita Hrvatske poštanske banke d.d. pa da iz tog razloga nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje kreditnih plasmana u odnosu na Slavena Čolaka kao što je to izričito propisano člankom 309. ZKP-a (a sve to unatoč činjenici da je prijavljena Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koje proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja koja je provedena upravo po njenom nalogu da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nije bila korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. te imala saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni portfelj kredita Hrvatske poštanske banke d.d. kao što su to pred sudom potvrdili između ostalog i sami vještaci USKOK-a Vladimir Krklec i Ante Blažević te brojni saslušani direktori i članovi uprave HPB-a i zaposlenici Hrvatske narodne banke ), itd.
Pred Županijskim sudom u Zagrebu preuzeta su četiri zasebna kaznena protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr. a nakon čega je Vrhovni sud RH na prijedlog oštećenika Slavena Čolaka u odnosu na tri kaznena progona donio 3 rješenja o promjeni mjesne nadležnosti temeljem kojih su ti predmeti dodijeljeni u rad Županijskom sudu u Rijeci, dok su po četvrtom kaznenom progonu oštećenici Slaven Čolak, Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. također podnijeli prijedlog za promjenu mjesne nadležnosti o kojem još uvijek nije odlučeno.
Četvrti kazneni progon, a koji je podnesen od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba donijela i potpisala rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g. za određivanje istražnog pritvora ovjereno službenim pečatom u kojem se neistinito navodi, između ostalog da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da niti Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., još uvijek se nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a čak i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ i nadalje ustrajali u lažnom prikazivanju podataka kao što su to prethodno činili zamjenici ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saša Manojlović pred Županijskim sudom u Zagrebu ( i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i u fazi glavne rasprave).
Tako su odgovorne osobe DORH-a i USKOK-a u žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske presude te i pred sudskim vijećem Visokog kaznenog suda RH na održanoj sjednici dana 26. veljače 2025. kada je odlučivano o žalbi USKOK-a, lažno prikazivali da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna (cca 4,3 milijuna EUR-a) odobren i plasiran Borisu Šimuniću u lipnju 2006. godine bez ikakvih sredstava osiguranja i prateće dokumentacije, čime je navodno nastala šteta HPB-u u cjelokupnom iznosu tog kredita od 33,6 milijuna kuna te navodno stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,3 milijuna EUR-a).
Sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić te dokazne dokumentacije u raspravnom spisu koji je formiran temeljem optužnica koje je podnosila Sani Ljubičić te u konačnici i nakon provedenog dokaznog postupka i prvostupanjske presude jasno proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna (cca 4,3 milijuna EUR-a) u lipnju 2006.g. doznačen direktno sa računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu za plaćanje dijela kupovine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen na koju je HPB uknjižen od prvog dana u lipnju 2006. godine u prvom redu založnog prava, te se i na današnji dan sada već više od 19 godina HPB kontinuirano nalazi uknjižen u prvom redu založnog prava ( a koja vrijednost nekretnine Šmidhen pod zalogom HPB-a sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izvršenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a za kreditni plasman od 4,3 milijuna EUR-a), te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je Boris Šimunić dao i vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te za osiguranje kreditnog plasmana od 33,6 milijuna kuna (cca 4,3 milijuna EUR-a) dao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna EUR-a sukladno procjeni izvršenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu što sveukupno iznosi više od 38 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala za kreditni plasman od cca 4,3 milijuna EUR-a te je nadalje iz dokazne dokumentacije jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu od 33,6 milijuna kuna (cca 4,3 milijuna EUR-a) u razdoblju 2006.g. – 2009., dakle prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna (cca 2 milijuna EUR-a) po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Osim što je tužiteljica Sani Ljubičić u optužnicama tzv. „HPB Bankomat“ lažno prikazivala da je kreditni plasman od 33,6 milijuna kuna odobren i plasiran bez ikakvih sredstva osiguranja i prateće dokumentacije, Sani Ljubičić je isto činila i tijekom rasprava pred Županijskim sudom u Zagrebu koje su snimljene od strane hrvatskih TV kuća, pa tako između ostalog i na prvom ročištu dana 17.01.2014. kojeg su pratili gotovo svi hrvatski mediji koji su to i objavili.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.
Enormni opseg kontinuiranih višegodišnjih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Sani Ljubičić i dr., a koje još uvijek nisu sankcionirane, predstavljaju ugrozu nacionalne sigurnosti.
Općepoznata je činjenica da mnogi, pa tako i odvjetnici, nerado pokreću postupke te nerado podnose kaznene prijave protiv tužitelja koje čine zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti, svjesni činjenice da u ovako pravno neuređenoj državi i sami mogu postati meta iskonstruiranih optužnica koje mogu biti potvrđene bez obzira postoje li dokazi ili ne, a kao što je to u konkretnom slučaju učinjeno u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
Zakonska je obveza svake osobe prijaviti kazneno djelo, upravo identično kao i postupanje DORH-a i USKOK-a po prijavama čim do njih dopre prvi glas o počinjenju kaznenog djela.
Stoga ću i nadalje, ukoliko to bude potrebno i javno, razotkrivati i prijaviti sve zlouporabe državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba koje predstavljaju organizirani institucionalni kriminal na najvišoj državnoj i pravosudnoj razini kojim se više od 16 godina narušava pravna sigurnost i temelji pravnog i demokratskog sustava RH, a koje razotkrivanje i sankcioniranje institucionalnog kriminala predstavlja i javni interes čemu su velik doprinos u proteklim godinama dali upravo mediji.
Kako je uobičajeno da DORH i USKOK ne komentiraju postupke u tijeku, a kao što su to na upite medija u proteklim godinama vrlo često javno isticali u svojim priopćenjima za predmet tzv. „HPB Bankomat“, sada to slobodno mogu učiniti nakon što je predmet dana 11. srpnja 2025. pravomoćno okončan.”
M.M. /Foto: Dnevnik.hr
