Kada se promatra razdoblje od 2016. do 2026., podaci DZS‑a otkrivaju vrlo jasnu i dugotrajnu transformaciju hrvatskog tržišta rada. U deset godina broj zaposlenih porastao je s 1,36 milijuna na 1,73 milijuna, što predstavlja povećanje od više od 340 tisuća radnika.
Precizni podaci kažu ovo. U siječnju 2016. Hrvatska je imala 1. 342 364 zaposlenih, a deset godina kasnije, u siječnju 2026. zaposlenih je 1.703 843. To je 342.364 radnika više ili povećanje od 26, 93 posto.
U ekonomskom smislu to je iznimno snažan trend koji se ne može objasniti jednim faktorom, nego kombinacijom strukturnih i cikličkih kretanja.
Prvo, Hrvatska je u tom razdoblju prošla kroz najstabilnije razdoblje gospodarskog rasta od ulaska u EU. Turizam je dosegnuo povijesne razine, građevinarstvo je eksplodiralo zahvaljujući obnovi nakon potresa i EU fondovima, a privatni sektor je u mnogim djelatnostima povećao potražnju za radnicima. Sve to stvorilo je snažan pritisak na tržište rada.
Drugo, treba naglasiti da rast zaposlenosti nije isključivo rezultat otvaranja novih radnih mjesta. Hrvatska se suočava s demografskim padom, iseljavanjem i starenjem stanovništva, što znači da se broj nezaposlenih smanjuje i zato što je radne snage jednostavno manje. U tom kontekstu, rast zaposlenosti dijelom je posljedica i uvoza radne snage, koji je postao ključan nakon 2018. godine. Danas je teško zamisliti građevinarstvo, turizam ili logistiku bez stranih radnika.
Treće, kratkoročni pad zaposlenosti u siječnju 2026. — oko 0,8% u odnosu na prosinac — potpuno je u skladu sa sezonskim obrascem. Hrvatska je izrazito sezonalno gospodarstvo, a siječanj tradicionalno donosi pad zaposlenosti u turizmu, ugostiteljstvu i administrativnim uslugama. To nije znak slabosti, nego ciklička korekcija koja se ponavlja svake godine.
Strukturno gledano, podaci pokazuju zanimljive pomake. Obrazovanje, zdravstvo i građevinarstvo bilježe rast zaposlenosti, što je očekivano s obzirom na javna ulaganja, demografske potrebe i infrastrukturne projekte.
S druge strane, prerađivačka industrija, poljoprivreda i medijski sektor bilježe pad — što je dio dugoročnog trenda tehnoloških promjena, automatizacije i restrukturiranja.
Stopa registrirane nezaposlenosti od 4,9% i dalje je povijesno niska. To znači da Hrvatska ulazi u fazu u kojoj je manjak radne snage jedan od ključnih ograničavajućih faktora rasta. U takvom okruženju, produktivnost, inovacije i privlačenje kvalificiranih radnika postaju važniji nego ikad.
Što 340 tisuća zaposlenih više znači za Hrvatsku
Prvo je ogroman pozitivan učinak na državni proračun. Više zaposlenih znači više uplaćenog poreza na dohodak, više uplaćenih doprinosâ, veća potrošnje i manje troškova za naknade nezaposlenima.
Ako prosječni radnik godišnje uplati (porezi + doprinosi + PDV kroz potrošnju) oko 5.000–6.000 eura onda je to 1,7 do 2 milijarde eura. Naravno, to je okvirna procjena, ali pokazuje razmjere.
Zaključno, desetogodišnji rast zaposlenosti je impresivan i govori o stabilizaciji hrvatskog gospodarstva. Rast zaposlenosti je jedan od glavnih razloga zašto je proračun stabilniji nego prije deset godina.
No istovremeno otkriva i izazove: demografsku eroziju, ovisnost o sezonalnosti i potrebu za dubinskom modernizacijom industrije. Hrvatska danas ima više zaposlenih nego ikad, ali pitanje je može li taj trend održati i pojačati bez ozbiljnog iskoraka u produktivnosti i strukturi gospodarstva.
M. Marković/Foto: hrt
