Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na stambeni blok u Dnjepru popeo se na 35, prema ukrajinskim dužnosnicima. Rusija i Bjelorusija danas počinju zajedničke vježbe zračnih snaga, koje su izazvale strahove u Kijevu i na Zapadu da bi Moskva mogla iskoristiti svog saveznika za pokretanje nove kopnene ofenzive u Ukrajini. Kakvo je stanje na bojištima u Ukrajini?
Vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec naglasio je u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’ da je vrlo teško ocijeniti što se događa u gradovima Soledaru i Bahmutu jer ne postoje relevantni podaci. Svaka strana ima svoje informacije, ali sukobi i dalje traju.
“Čini se da se oko tih gradova vode najžešće borbe. Hoće li se to proširiti na Donbas, vjerojatno da u određenom trenutku. Po pitanju dinamike borbe, ništa se nije puno promijenilo. Osim što ova zima ne ide na ruku Rusiji. Nije se ostvarilo ono što se Rusi očekivali, da će doći do novog izbjegličkog vala”, poručio je Ogorec.
Stručnjak za sigurnost s Instituta za hibridna istraživanja Gordan Akrap kazao je da gradovi Soledar i Bahmut, niti ostali gradovi, koje Rusija napada zadnjih nekoliko mjeseci nemaju nikakvu stratešku, ni vojnu, ali ni političku važnost. A broj žrtava ruske vojske je velik. S druge strane Ukrajinci ulažu minimalne napore za planiranje svojih aktivnosti.
“Uskoro će doći do jasne vidljivosti svima onima koji još uvijek ne prepoznaju te signale”, dodao je Akrap.
Poručio je da se rat ne vodi emocijama, već racionalnošću. A Ukrajina to radi te bolje stoji na bojištu. Dodao je da su ukrajinske snage dosta toga o ratovanju naučile upravo od Hrvatske vojske.
Ogorec je istaknuo da Rusi imaju ozbiljnih problema s vodstvom, prvenstveno zato što imaju zastarjeli oblik zapovijedanja. Akrap je istaknuo da se ruska vojska nalazi u ‘rasulu’. Dodao je da je Rusija ovim ratom unazađena 40 do 50 godina.
Dopisnik Hrvatskog radija iz Njemačke Srećko Matić rekao je da se Njemačka glede rata u Ukrajini ne ponaša u skladu sa svojim međunarodnim ambicijama.
“Njemačka ostavlja dojam, posebno posljednjih mjeseci, kao zemlja koja koči slanje aktivnije pomoći Ukrajini. Zbog čega to radi, komplicirano je”, kazao je.
Što se tiče slanja vojne pomoći, odnosno slanja oklopnih vozila, Nijemci su to izbjegavali, ali sada je došlo do preokreta, rekli su da će početi slati svoja oklopna vozila. Razna istraživanja pokazuju da 45 posto Nijemaca ne želi slati svoja oklopna vozila Ukrajini te da su građani Njemačke zabrinuti kako će rat u Ukrajini utjecati na njemačko gospodarstvo.
R.I: /Foto: Twitter UKpravda
