U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeno je posljednje ovogodišnje istraživanje popularnosti političkih stranaka. HDZ je vodeći, a rejting mu u blagom porastu u odnosu na prethoddni mjesec. Rezultate ankete komentiratli su dr. Pero Mladini i dr. Smilejna Leinart Novosel.
Prof. Maldini, politolog sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je da to nije neočekivano i da imamo jedan kontinuitet te da nemamo novih događanja zbog kojih bi se ovakva struktura potpore biračkog tijela bitno promijenila.
– Možemo vidjeti da ovo traje već mjesecima i ako su se neke stvari preslagivale, preslagivale su se do svibanjskih izbora. Nakon toga manje ili više uz promjene koje su išle svim strankama ili uzbrdo ili nizbrdo su se kretale u okviru statističke pogreške, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a.
– Ne možemo govoriti o iznenađenjima, ali razlog tome moramo tražiti na dva mjesta. Jedno je relativno strukturirano biračko tijelo koje je svoje očitovanje pokazalo na svibanjskim izborima i uglavnom je tako ostalo. S obzirom da se nisu promijenili razlozi od zadnjih izbora nije postojalo razloga da se promijene postoci u potpori.
Možemo govoriti o nastavku istog trenda zbog kojih HDZ ima ovavu potporu, a možemo govoriti o negativnom trendu ako govorimo o prve dvije stranke – SDP s obzirom na unutarstranačke sukobe koji se nisu zaustavili već su se nastavili i to im je možda donijelo 3 postopada u odnosu na nekoliko mjeseci prije. Ostale stranke imaju +/- 1-2 posto.
Jedini zamjetan pad, što je i očekivano, imamo kod Domovinskog pokreta s obzirom na njihovu disoluciju koja se dogodila prije nekoliko mjeseci, rekao je Maldini.
Interesantno je primjetiti da s obzirom na burna događanja i brojne afere koje su se pojavile, svatko bi očekivao da će se odraziti na podršku birača, ali situacija je zasad stabilna, a tako je i u većini europskih zemalja, rekla je prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu.
– Podaci Eurobarometra pokazuju da ljudi kad su ih pitali što su im ključne teme rekli su – zdravstvena kriza. Drugo pitanje bilo je koliko vjeruju nacionalnim vladama i zemljama EU-a i kako se dobro nose krizom, imali ste tipičnu podjelu 50 posto je bilo zadovoljno, a 50 posto ne. Najveće zemlje EU-a bile su najkritičnije, npr. Njemačka, a kod bivših socijalističkih zemalja zbog loših tranzicijskih iskustava zabilježen je oštar pad povjerenja u institucije, rekla je.
– U zemljama EU-a bilo je političkih promjena, ali ništa od toga nije bilo uzrokovano COVID krizom. Bile su to afere, neka događanja, loši kandidati… Kod nas ni to nije ostavilo refleksiju na preferencije birača, istaknula je.
Maldini se osvrnuo na treću političku opciju Možemo!
– Njihovo biračko tijelo je još dovoljno strpljivo i oprašta im početničko nesnalaženje. Pitanje koje se još nije pokazalo jest jesu li kadrovski i stručno kapacitirani da se mogu nositi s golemim problemima. To može trajati još neko kraće vrijeme, ali ako se ne ubrzaju i ubrzo ne poluče odgovarajuće rezultate moglo bi doći do opadanja potpore i to od onih koji su im dali najveću potporu, rekao je.
Kas je riječ o Mostu, Leinert-Novosel je rekla kako njihov porast od oko 1 posto više govori o nekoj fazi stagnacije nego porastu.
– Ali moram istaknuti izrazito aktivan i uspješan javni nastup njihovih političara. Oni u zadnje vrijeme zauzimaju javni prostor i posljedice popularnosti tek slijede. Također, njihova podrška onih koji su protiv COVID potvrda može u perspektivi donijeti im porast postotnog poena, istaknula je.
Na pitanje što predviđa u budućnosti Maldini je rekao kako ako ne dođe do većih problema unutar samih političkih stranaka, njihove strukture ili afera da neće doći do nekih velikih promjena.
– Što se tiče COVID-a i COVID-potvrda, ovi koji žele skupiti političke poene, rekao bi da su to jeftini poeni. Kad nemaju nikakav drugi način onda će na taj način pokušati steći svojih pet minuta. To nije nešto čime bi mogli dobiti značajniju potporu građana, rekao je, dodavši da će zbog usredotočenosti na COVID, politički život ostati još malo po strani.
Foto: hrt
