Sueski kanal je gradilo i 3000 Hrvata, a jedan je dobio veliku čast

6 travnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Uz 20.000 egipatskih felaha, značajan broj radnika iz Europe činili upravo hrvatski radnici iz Primorja, točnije Bribira, Novog Vinodolskog, Selaca i Grižana, te iz Dalmacije i Dubrovnika, s otoka Korčule i Boke kotorske.



Giuseppe Verdi je operu Aida, jednu od najpoznatijih svjetskih opera,  napisao za otvaranje Sueskog kanala. Operu je naručio egipatski kediv (potkralj) Ismail, a prva izvedba, pod ravnanjem Giovannija Bottesinija, održana je u Kairu 24. prosinca 1871. godine.

Oko 12 posto svjetskog pomorskog prometa prolazi Sueskim kanalom, a dnevno njime prođe robe u vrijednosti od 10 milijardi američkih dolara.

Godinama će se još analizirati, “nezgoda” u Sueskom kanalu, kad se Ever Given,  brod je za prijevoz kontejnera Zlatne klase, jedan od najvećih na svijetu, (dug je točno 399, 94 metara), nasukao se na obalu kanala kad ga je zahvatila pješčana oluja s udarima vjetra do 40 čvorova.

Kada je izgrađen, u studenom 1869. godine, Sueski kanal je bio dug 164 kilometra i dubok oko 8 metara. U novije vrijeme napravljene su dodatne preinake pa je sada dugačak oko 193 kilometra, dubok 24 metra i širok 205 metara.

Dok su međunarodni trgovci zbrajali štete i gubitke, a internet se zabavljao odličnim memovima,  povjesničar, diplomat, bivši veleposlanik RH i Tuđmanov savjetnik dr. Darko Bekić na svojem je Facebook profilu objavio povijesnu ulogu Hrvata u gradnji Sueskog kanala.

– Prije 152 godine, 1869., svečano je otvoren Sueski kanal, u prisutnosti mnogobrojnih ličnosti iz kulture i znanosti, kao i mnogih europskih vladara i političara. Uz tadašnjeg hrvatskog kralja i cara Franju Josipa I., među uzvanicima na bini sjedio je i dubrovački franjevac fra Lujo Čurčija.

On je dobio čast da, nakon 10 godina mukotrpne gradnje, blagoslovi novo, velebno djelo svjetskog graditeljstva – piše gospodin Bekić. Kako tumači, upravo je tim činom egipatski potkralj Ismail I. “htio pokazati vjersku snošljivost te najaviti kako Sueski kanal neće povezivati narode i kulture samo fizički i trgovački, nego i duhovno”.

– Ali na toj, prvi put u Egiptu održanoj zajedničkoj islamskoj i kršćanskoj molitvi, Ismail I. htio je obilježiti još jednu važnu činjenicu: da su, uz 20.000 egipatskih felaha, značajan broj radnika iz Europe činili upravo hrvatski radnici iz Primorja, točnije Bribira, Novog Vinodolskog, Selaca i Grižana, te iz Dalmacije i Dubrovnika, s otoka Korčule i Boke kotorske, ukupno oko 3000 ljudi – navodi Bekić.

Kako je poznato i iz drugih izvora, neki od tih radnika iz Hrvatske ostali su živjeti u Egiptu. Kako navodi časopis građevinar.hr, jedan od glavnih pomoćnika Ferdinanda Mariea, vikonta De Lessepsa, francuskog konzula u Egiptu koji je dobio koncesiju za gradnju Sueskog kanala, bio je hrvatski inženjer Antun Luković iz Prčnja u Boki kotorskoj. On je za svoje zasluge dobio plemićki naslov od cara Franje Josipa I.

Dr. Darko Bekić ističe da je Ferdinand de Lesseps, vođa izgradnje Sueskog kanala, povjerio je Hrvatima više različitih dužnosti.

– Tako je Andrija Lončarić iz Selaca dobio čast potpaliti posljednju minu na gradilištu, a inženjer Anton Luković iz Boke kotorske bio je u stožeru Ferdinanda de Lessepsa, među najbližim suradnicima. Postoje mnoga sjećanja i uspomene na ovaj veliki pothvat, a u Pomorskome muzeju u Orebiću čuva se i lopata koju je neki naš radnik, za uspomenu, donio iz Egipta – zaključuje dr. Bekić.

M.M. /Foto:


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •