Tajna služba je 1994. optužila Štedula da priprema atentat na papu Ivana Pavla II

14 travnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U povodu izlaska iz tiska njegove memoarske knjige „U službi savjesti“, Nikola Štedul je gostovao na Osječkoj TV u emisiji Budnica.



Štedul je najpoznatiji po tome što je preživio atentat kojega je 20. listopada 1988. u Škotskoj na njega izveo udbin ubojica Vinko Sindičić.

Poznati hrvatski sveučilišni profesor Slobodan Prosperov Novak, pozvan za komentira Štedulove memoare, u emisiji istaknuo još jedan ne manje zloćudan napad na Štedula.

Papa Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku u rujnu 1994. U tu svrhu je hrvatska Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) sastavila popis sumnjivih osoba koje bi bile spremne izvesti napad na Papu.

Na njoj se našlo i ime Nikole Štedula kao „ustaškog terorista“ koji je predvodio skupinu „opasnih ekstremista“, piše Bože Vukušić i donosi preslik iz knjige Nikole Štedula.

“Nakon što se Papa, živ, zdrav izadovoljan susretom s Hrvatima, vratio u Rim, u ruke mi je dopalo izvješće hrvatske obavještajne službe o tajnoj »Zaštitnoj operaciji Pastir 900«. Naša tadašnja tajna policija, u kojoj je u vrijeme Papina pohoda Hrvatskoj prevladavao stari jugoslavenski personal prekaljen u borbi protiv Katoličke crkve i nas, ‘vatikanskih plaćenika”, otkrila je urotničku organizaciju koja se spremala ugroziti Papin život.

Činili su je opaki i opasni ekstremisti koje je predvodio ustaški terorist svjetskog formata – Nikola Štedul! Kad sam to pročitao nisam znao bih li se smijao ili plakao.

Smiljan Reljić, (u sredini) ravnatelj SZUP-a koji je potpisao „Zaštitnu operaciju Pastir 900“

 

Dok sam ja sa Shirley i Mišetićem pobožno gledao i slušao papu Ivana Pavla II, kojega sam smatrao najvećim papom u povijesti Rimokatoličke crkve, kojeg sam volio i poštovao kao što sam volio i poštovao vlastitog oca, koji je Hrvatima pomogao kad im je bio najpotrebniji, u trenutku kad su pod udarom neprijateljskih munja i gromova podizali svoju slobodnu domovinu Hrvatsku, vajna tajna policija te iste domovine pratila je svaki pokret moje ruke, glave, izraz lica, treptaj oka, ne bi li od mene zaštitila rimskog prvosvećenika.

To je toliko apsurdno da izmiče dometu i kazivača iskusnoga u pripovijedanju o čudima.

Nesretnog su Stjepana Đurekovića ‘naše službe’ likvidirale u “operaciji Brk”. Mene su u Krkcaldyju pokušali ubiti u “operaciji Magla”, a da bi od mene zaštitile najdražeg hrvatskog Pastira pokrenuli su “operaciju Pastir 900″.  Pravo, nepatvoreno hrvatsko čudo koje nas i danas zaprepašćuje”,  piše u knjizi Štedul.



(Preslik  iz knjige Nikole Štedula „U službi savjesti“, Zagreb 2021.)

Tadašnji ravnatelj SZUP-a koji je potpisao „zaštitnu operaciju Pastir 900“ zvao se Smiljan Reljić. Ime je dobio po istoimenom stricu Smiljanu, izdanku jedne drniške komunističko-oznaške i izrazito protukatoličke obitelji, o kojemu je pisao jedan drugi bivši politički emigrant, Mate Meštrović.

Opisujući sprovod svoga oca, poznatog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, 24. siječnja 1962. u Otavicama kod Drniša, Mate Meštrović  navodi:

„Tada je progovorio biskup Frane Franić (…) U nekoliko navrata je istaknuo da je Meštrović bio veliki Hrvat i katolik, na što mu je Smiljan Reljić, predsjednik drniškoga narodnog odbora, glasno doviknuo: ‘Narod tako ne misli!’. Priključilo mu se još nekoliko bukača: ‘Fašistička huljo!’, ‘Mi smo vas potukli u ratu!’, ‘Zločinci!’, ‘Popovsko smeće!’ (…)“.


(Preslik iz knjige Mate Meštrovića „U vrtlogu hrvatske politike“, Zagreb 2003.)

Nikola Štedul je u svojim memoarima potvrdio da je ostao kakav je i bio – nepopravljivi idealist i zaljubljenik u hrvatsku državotvornu ideju. Danas, kad je stvorena hrvatska država s mnoštvom nedostataka, rekao je Štedul u navedenoj emisiji, uvjeren je da je napravljen prvi i osnovni korak koji će prije ili kasnije hrvatskom narodu donijeti blagostanje i sreću.

M.M. /Foto: press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •