U Rusiji živi oko 4.100 Srba (prije agresije na Ukrajinu bilo ih je oko 14.000), a u zemljama Europske unije i NATO saveza oko 3,1 milijun Srba.
Prema najnovijim podacima Eurostata, u razdoblju od 2013. do 2024. godine iz Srbije je u EU emigriralo čak 494.048 građana. Hrvatska je prva na listi želja.
Samo tijekom 2024. godine, boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja Unije prvi put je dobilo 46.000 državljana Srbije.
Glavni pokretač masovnog egzodusa je potraga za poslom, zbog čega je u 2024. godini otišlo 24.000 ljudi. Apsolutni rekorderi po broju izdanih prvih boravišnih dozvola u toj godini su:
Njemačka: ~14.500 dozvola (uglavnom ravnomjerno podijeljenih na posao i spajanje obitelji)
Hrvatska: ~10.000 dozvola (primarno zbog zaposlenja)
Kada se promatra šire razdoblje od 2012. do 2024. godine, Hrvatska drži čvrstu prvu poziciju s ukupno 54.305 useljenih građana Srbije, dok je Njemačka na drugom mjestu s 45.633. Slijede Slovenija (28.363), Slovačka (22.962) i Mađarska (19.897).
Slovenija magnet za studente, Njemačka za obitelji, a u Hrvatsku se ide trbuhom za kruhom
Hrvatska je postala ključna ekonomska destinacija za građane Srbije, ponajviše zbog geografske blizine, nepostojanja jezične barijere i kroničnog nedostatka sezonske radne snage na domaćem tržištu rada.
Struktura zapošljavanja: Najveći broj državljana Srbije u Hrvatskoj pronalazi posao u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu, turizmu, prometu i prerađivačkoj industriji.
Sezonski rad: Uz stalno zaposlenje i dozvole za boravak, deseci tisuća radnika iz Srbije svake godine odlaze na jadransku obalu kao sezonska radna snaga tijekom ljetne turističke sezone.
Eksplozija radnih dozvola: Ovi trendovi doživjeli su vrhunac u novije vrijeme. U Hrvatskoj je, po službenim podacima MUP-a, tijekom 2024. godine izdano 27.988 dozvola za boravak i rad državljanima Srbije, dok je 2025. godine taj broj blago pao na oko 25.000 izdanih dozvola.
Ukupan broj izdanih radnih dozvola za strance u Hrvatskoj pao je za oko 17 % u 2025. godini. Glavni razlog su izmjene Zakona o strancima koje su postrožile uvjete za poslodavce i uvele strože kvote te omjere domaćih i stranih zaposlenika
Prema podacima koje vodi MUP, uočen je trend rasta produljenja postojećih dozvola (koje sada mogu vrijediti do tri godine), zbog čega se smanjio broj zahtjeva za prvim, novim zapošljavanjima.
Iako posao uvjerljivo prvi razlog dolaska u Hrvatsku, manji dio migracija prema Hrvatskoj odnosi se na spajanje obitelji (bračni partneri i djeca) te reguliranje statusa na temelju posjedovanja hrvatskog državljanstva (dvojno državljanstvo), što mnogima olakšava izravan pristup tržištu rada bez birokratskih prepreka.
Slovenija je od 2018. godine postala uvjerljivo najpopularnija destinacija za one koji odlaze na školovanje. S druge strane, Austrija drži povijesni rekord po broju studenata iz Srbije od 2012. godine (ukupno 4.408). Značajan udio u migracijama čine i obiteljski razlozi.
Tijekom 2024. godine odobreno je oko 15.000 obiteljskih dozvola, a Njemačka je i u ovoj kategoriji ostala neprikosnoveni lider s oko 8.000 izdanih dozvola.
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje podatak da je 2013. godine Srbiju napustilo 0,33 posto stanovništva. Jedanaest godina kasnije, taj udio je skočio na 0,70 posto, što znači da se postotak ljudi koji se iseljavaju gotovo udvostručio.
Za kraj još jedna zanimljivost. U Rusiji živi oko 4.100 Srba (prije agresije na Ukrajinu bilo ih je oko 14.000), a u zemljama Europske unije NATO saveza i EU oko 3,1 milijun.
M. M /Foto: Ilustracija
