U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke se u 3 sata pomiču jedan sat unatrag, na 2 sata, pa ćemo imati priliku spavati sat dulje, podsjeća Državni zavod za mjeriteljstvo.
Povratkom na standardno, odnosno zimsko računanje vremena, sunce će prema satu ranije izlaziti, ali i ranije zalaziti. To znači više jutarnjeg svjetla i raniji mrak u poslijepodnevnim satima. Zimsko računanje vremena je ono koje se najbolje poklapa s prirodnim kretanjem Sunca i ljudskim biološkim satom.
S pomicanjem sata mijenjaju se i razdoblja obračuna električne energije za korisnike dvotarifnog obračuna. Od nedjelje će se viša tarifa primjenjivati od 7 do 21 sat, a niža od 21 do 7 sati.
Promjena računanja vremena više nije povezana s obveznim paljenjem dnevnih ili kratkih svjetala na automobilima tijekom dana. Ta obveza počinje 1. studenog i traje do 31. ožujka. Za mopede i motocikle obveza vožnje s upaljenim kratkim svjetlima danju vrijedi tijekom cijele godine.
Pomicanjem kazaljki mijenja se raspored svakodnevnih aktivnosti, ali naš unutarnji sat ne prilagođava se pritiskom na gumb. Organizam ima vlastiti, cirkadijani ritam koji regulira ciklus budnosti i spavanja te niz drugih procesa. Na njega utječe i izmjena svjetla i tame, pa prilagodba novom rasporedu može potrajati.
Promjenu rutine osjećaju i životinje, naviknute na hranjenje i mužnju u određeno vrijeme. Zato se na farmama raspored tih aktivnosti može prilagođavati postupno, umjesto da se odjednom pomakne za cijeli sat.
Ukidanje pomicanja sata još na čekanju
Iako se o ukidanju sezonskog pomicanja sata u Europskoj uniji raspravlja godinama, konačna odluka još nije donesena. Europska komisija provela anketu u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su pokazali da je čak 84 posto ispitanika bilo za ukidanje ove prakse.
Europska komisija predložila je ukidanje 2018., a Europski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Međutim, tada je sve stalo.
Zemlje članice nisu se uspjele dogovoriti o ključnom pitanju: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske favorizirale trajno ljetno vrijeme, druge poput Finske i Nizozemske preferirale su zimu. Zbog nedostatka dogovora i naknadnih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata stavljena je na čekanje
Prirodno vrijeme je zimsko
Standardno, „zimsko“ računanje vremena jedino se poklapa s prirodnim ritmom Sunca i ljudskim biološkim satom. U zimskom vremenu podne na satu odgovara stvarnom vrhuncu sunčeve svjetlosti, a jutarnje svjetlo dolazi dovoljno rano da pokrene biološki sat.
Ljetno vrijeme je društveni kompromis: daje duže, svjetlije večeri, ali pomračuje jutra, pomiče buđenje, povećava umor i stvara tzv. socijalni jet‑lag. Znanstveni konsenzus je jasan – trajni prelazak na ljetno vrijeme bio bi biološki štetan, dok je zimsko vrijeme prirodno i stabilno.
Zato stručnjaci preporučuju trajni povratak na zimsko vrijeme.
M.M. /Foto: Ilustracija
