Umrla Vesna Kesić, novinarka i feministica, jedna od ‘Vještica iz Rija’

27 prosinca, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Novinarka, publicistkinja, aktivistica i istraživačica Vesna Kesić preminula je noćas u Zagrebu, javlja Hrvatsko novinarsko društvo.




Diplomirala je psihologiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magisterij je stekla na New School for Social Research. Novinarstvom se najintezivnije bavila  u prijeratnim hrvatskim i jugoslavenskim medijima: Startu, Nedjeljnoj Dalmaciji, Danasu, Mladini i Ninu.

Devedesetih joj se zgadilo novinarstvo u ratnim uvjetima, pa je prešla u „čisti” aktivizam. Inicijatorica je i suosnivačica Građanske inicijative za slobodu javne riječi, Centra za žene žrtve rata, Grupe za ženska ljudska prava, B.a.B.e. i još koječega. Bavila se socijalnim istraživanjima, policy-analizom, pisanjem i uređivanjem.

Novinarstvo je prakticirala u prijeratnim hrvatskim i jugoslavenskim medijima (Start, Nedjeljna Dalmacija, Danas, Mladina, NIN…), 1990-ih se prestaje baviti novinarstvom i prelazi u ‘čisti’ aktivizam, stoji u njenoj biografiji objavljenoj na stranici HND-a.

Inicijatorica je i suosnivačica Građanske inicijative za slobodu javne riječi, Centra za žene žrtve rata, Grupe za ženska ljudska prava, B.a.B.e…

Devedesetih je Kesić, kako podsjeća VoxFeminae, bila dio afere ‘Vještice iz Rija’ kad je, zajedno s još četiri novinarke i književnice (Dubravkom Ugrešić, Radom Iveković, Slavenkom Drakulić i Jelenom Lovrić) postala predmetom medijskog progona. Tekst “Vještice iz Rija” objavljen je u tjedniku Globusu,  potpisao ga je dr. Slaven Letica koji je kasnije govorio da je samo napravio skicu, a tekst priredila redakcija koji je tada vodio Denis Kuljiš.

Optuživali su ih da u svijetu lobiraju protiv održavanja sljedećeg PEN-ova kongresa u Hrvatskoj i proglasili ih nacionalnim izdajicama, zbog odnosa prema agresiji na Hrvatsku.

“Gotovo u četrdeset i petoj i konačno vještica! Jer, kad bolje razmislim, nikada ništa drugo nisam ni željela biti. No, kako mlade vještice još nisu sasvim emancipirane, u ranom djetinjstvu te su se fantazme javljale u nekom drugom, socijalno prihvatljivom obliku. Sjećam se da je jedan od mojih prvih odgovora na pitanje ‘Što ćeš biti kada odrasteš’ odlučno glasio: ‘Stjuardesa!’ Sanjarila sam o putovanjima u veliki nepoznati svijet, gradove poput New Yorka, Berlina, Londona, o egzotičnim zemljama i susretima sa zanimljivim ljudima.

Zacijelo, neki muški psihijatar otkrio bi u tim djevojačkim čežnjama želju za letenjem (prema Erici Jong – nedostatak straha od seksa) i skrivenu želju da se napusti obitelj, dom i pleme”, komentirala je Kesić u tekstu ‘Ispovijed hrvatske vještice’.

Tijekom devedesetih sustavno se bavila pitanjima ratnih silovanja tako da je s temom konstrukcije spola i etniciteta u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, i njihovom utjecaju na motivaciju ratnog nasilja, i magistrirala na njujorškoj New School for Social Research.

Novinarstvom se nastavila baviti pišući kao slobodnjakinja najčešće za alternativne medije, kao što je svojedobno bio ARKzin, te kasnije za razne neprofitne medijske portale. Neko je vrijeme radila i kao medijska savjetnica u tek uspostavljenom Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, no njen aktivistički nerv nije joj dopustio da se dugo zadrži u institucionalnim strukturama, iako je i sama, iz zagovaračke pozicije ženskih civilnih inicijativa, sudjelovala u njihovom stvaranju.

Nije bila sasvim načisto sa svojim javnim identitetom: novinarka, publicistkinja, aktivistica ili istraživačica, ali sve je više vjerovala da su te stvari ionako neodvojive, stoji u njezinoj biografiji na stranicama portala H-Alter s kojim je također surađivala.

M. Marković/Foto: hnd


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •