Grupa mladih Albanaca zapalila srpsku zastavu u centru Milana. Generalni konzulat Republike Srbije u Milanu osudio je “svaku vrstu ekstremizma pa i ovaj vandalski čin uvjereni da će milanska policija učiniti sve da se pronađu osobe koje su odgovorne”.
Građani albanske nacionalnosti okupili su se jučer na Pjaca Duomo u centru Milana zbog proslave Dana zastave Albanije. Trg je bio u zastavama i nacionalnim simbolima Albanije, a grupa sudionika je izvadila srpsku zastavu i zapalila ju
Sve se dešavalo ispred očiju talijanske policije, ali za sada se ne zna hoće li osobe koje su zapalile srpsku zastavu biti identificirane i privedene.
Generalni konzulat Republike Srbije u Milanu je osudio ovaj vandalski čin: “Uništavanje nacionalnih simbola je ekstremni i nedopustiv akt. Sigurni da će milanska policija učiniti sve da se pronađu osobe koje su odgovorne”, objavili su.
Dan albanske zastave obilježava se 28. studenog kako u Albaniji, tako i u albanskim zajednicama širom svijeta, uključujući Kosovo, gdje je taj datum proglašen za neradni dan.
Ovaj dan jedan je od najvažnijih praznika za Albance, a utemeljenje ima u 28. studenom 1912. godine kad su albanske vođe u Valoni proglasile neovisnost Albanije od Osmanskog carstva. Novoproglašena država obuhvaćala je četiri osmanska vilajeta: Skadarski, Kosovski, Bitoljski i Janjinski. Time je stvoren temelj moderne albanske države.
Albanci cepali, gazili, spalili SRPSKU ZASTAVU!
Gorećete u paklu! pic.twitter.com/95haQpcOkV
— Milica Nisić (@Nisic2Nisic) November 29, 2024
Nakon što je usvojen akt o neovisnosti, jedan od najistaknutijih albanskih političara u to vrijeme Ismail Kemal (Ismail Qemali)
izašao je na terasu i razvio crvenu albansku zastavu s crnim dvoglavim orlom, pa se i danas ovaj dan proslavlja upravo isticanjem zastave na domovima i institucijama.
U prosincu iste godine, Skupština Valone je izabrala prvu privremenu vladu Albanije, na čelu s Kemalom. Skupština je crvenu zastavu s dvoglavim orlom Skenderbega izabrala za albansku nacionalnu zastavu
Tijekom Londonske mirovne konferencije naredne godine albanski predstavnici su tražili i međunarodno priznanje nezavisnosti, pozivajući se na pravo na samoopredjeljenje.
Međutim, Londonski ugovor o miru 1913. godine nije priznao albansku nezavisnost u punom smislu, jer je veliki deo teritorija Albanije podijeljen između Srbije, Grčke i Crne Gore. Ipak, Kemal je uspio da pridobije podršku Austro-Ugarske i Italije i na njihovo insistiranje stvorena je autonomna Albanija u granicama koje odgovaraju današnjoj Albaniji.
Ideja o „velikoj Albaniji“ koju i dan danas promoviraju neki Albanci potekla je iz vremena Prizrenske lige 1878. godine. U pitanju je bila organizacija koja se zalagala za prava Albanaca unutar Otomanskog carstva, kao i za očuvanje albanskog teritorijalnog integriteta obuhvaćajući prostor tadašnja četiri vilajeta – Kosovski, Bitoljski, Skadarski i Janjinski.
M. Marković/Foto: Screenshot
