Karolina Vidović Krišto uputila je Vladi zastupničko pitanje u svezi prodaje hotela Sunce. Piše da Hrvatskoj ne treba nikakav ‘sumnjiv kapital’, koji sa sobom donosi neprihvatljivu poslovnu kulturu i pravnu nesigurnost te upozorila na mogućnost grubog kršenja hrvatskih zakona, ali i europskih direktiva te europskih uredbi.
O svemu se oglasila putem Facebooka, a njenu objavu prenosimo u cijelosti.
“Primila sam uznemirujuće informacije o transakciji prodaje Sunce hotela.
Hrvatska je kao članica EU dužna kontrolirati kapital koji ulazi u državu, pogotovo njegovo podrijetlo. Izrazito je signifikantno da velike transakcije u Hrvatsku dolaze iz država koje nisu članice EU, od Turske do Ujedinjenih Arapskih Emirata, a gotovo ne postoje investicije od institucionalnih ulagača, onog kapitala koji se ulaže dugoročno, s niskim dobitnim očekivanjem.
Hrvatskoj treba zdravi kapital, kao što su Europski mirovinski fondovi ili osiguravajuća društva. Ali, kao što znamo, takav kapital traži pravnu sigurnost.
Hrvatskoj zasigurno ne treba nikakav ‘sumnjivi kapital’, koji sa sobom donosi neprihvatljivu poslovnu kulturu i pravnu nesigurnost.
Zastupničko pitanje:
Putem Zagrebačke burze u ožujku ove godine javnost je izviještena da je vlasnik Sunce hotela, Jako Andabak, prodao svoj vlasnički paket tvrtki Eagle Hills Zagreb Real Estate, koju inače predstavlja poduzetnik Mohamed Ali RashedAlabbar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
U svezi djelovanja navedenog poduzetnika u javnosti postoje razne kontroverze, te postoji čak i tvrdnja da je taj poduzetnik samo pokriće za stvarne ulagače.
Ukoliko bi to bila istina, bilo bi to grubo kršenje hrvatskih zakona, ali i europskih direktiva te europskih uredbi.
Molim Vas odgovorite mi je li Ministarstvo financija, točnije Ured za sprječavanje pranja novca, provelo provjeru navedene transakcije, utvrdilo izvore sredstava s kojima je transakcija izvršena, utvrdila stvarne vlasnike, te sve ostale obvezne provjere koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a sukladno
– Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ,
– Direktivi (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i vijećaod 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU,
– Uredbi (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006,
– Uredbi (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice, te
– Delegiranoj Uredbi Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama”, objavila je Karolina Vidović Krišto.
G.M. /Foto:crropix
