Interes Hrvata za povratak iz iseljeništva stalno raste. No ono što sprječava i veći zamah – brojne su birokratske zapreke. Što vam sve od dokumenata treba, gdje se najprije javiti, i na kraju krajeva, koliko to sve traje pogledajte u današnjoj emisiji Globalna Hrvatska.
Jedan od trideset tisuća Hrvata koji su se posljednjih godina doselili u domovinu je i Mariano Trivelli Chavez Fernandez. Zbog hrvatskog podrijetla napustio je Peru i preselio se u Zagreb. Prvi poticaj bila mu je stipendija za učenje hrvatskog jezika, no priznaje – administrativni postupci nisu uvijek jednostavni.
– Kada smo dobili stipendiju, imali smo radionicu na kojoj su nam rekli koje papire trebamo donijeti da bismo se upisali na Croaticum. Ako si član hrvatskog kluba u inozemstvu, imaš više bodova. Najvažnije je imati putovnicu i dokaz hrvatskog podrijetla, ispričao je Mariano.
Povratak u Hrvatsku: što je potrebno?
Postupak povratka najviše ovisi o tome imaju li povratnici hrvatsko državljanstvo. Ako imaju domovnicu, prvo se prijavljuje boravište u MUP-u. Oni bez državljanstva postupak započinju dobivanjem dozvole za boravak, a zatim slijedi proces stjecanja državljanstva.
Mariano Trivelli Chavez Fernandez
– Jedan od glavnih razloga izmjena Zakona o državljanstvu bila je afirmacija hrvatskog iseljeništva. Oni sada ne moraju prilagati dokaze koje su ranije morali, pojasnila je Renata Pernek Miklenić, ravnateljica Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove MUP-a.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu demografije i useljeništva, hrvatski povratnici bez državljanstva više se ne tretiraju kao stranci. Dobivaju potvrdu kojom reguliraju boravak i stječu pravo na zapošljavanje, studiranje i različite edukacije.
– Ta potvrda vrijedi dvije godine, a prošle ju je godine zatražilo oko 600 osoba, istaknula je Ivana Perkušić, ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo.
Marianu je upravo ta potvrda omogućila zaposlenje, no za državljanstvo i dalje čeka.
– Papire sam predao prije godinu dana. Na policiji su mi rekli da proces ide dobro, ali da moram još malo pričekati, kaže.
Jezik – najveći izazov
Jedna od glavnih prepreka za povratnike jest nepoznavanje hrvatskog jezika. Zato Ministarstvo svake godine dodjeljuje stotine stipendija na sveučilištima.
– Najteža stvar kad sam došao bio je jezik. Mislim da tu trebamo više pomoći. Ostalo je dovoljno – imamo hranu i smještaj, dodaje Mariano.
U integraciji veliku ulogu ima i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH koji je pokrenuo online tečaj hrvatskog jezika, a pohađalo ga je više od 32 tisuće polaznika. Uz to, provode i posebne kvote za upis na sveučilišta, bez polaganja državne mature, te pomažu pri smještaju i stipendijama.
Novi život u domovini
Svake se godine u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća iseljenika, a najčešće biraju Slavoniju i Splitsko-dalmatinsku županiju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je potrebno ubrzati proces nostrifikacije diploma, osobito kod reguliranih zanimanja poput liječnika.
– Moramo surađivati s komorama jer tu proces često zna potrajati, no u posljednje vrijeme bilježimo dobre pomake, naglašava Perkušić.
Iako put do državljanstva i potpunog uklapanja nije uvijek kratak, zahvaljujući poticajnim mjerama i podršci institucija – povratak u Hrvatsku za mnoge može biti početak nove životne priče.
M.M. /Foto: hrt
