Znate li kako radi hladnjak?

25 prosinca, 2021 marketing
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Možete li uopće zamisliti život bez hladnjaka? Hladnjak je jedan od uređaja koji se najviše razvio kroz vrijeme i postao neophodan u svakodnevnom životu.



Metode za očuvanje hrane hlađenjem postoje već tisućama godina, ali moderni hladnjak noviji je izum, a članovi britanske akademije znanosti proglasili su ga i najpametnijim izumom koji je uvelike obilježio povijest prehrane čovječanstva. Znate li tko ga je izumio i kako radi?

Što je hladnjak?

Hladnjak je jedan od najvažnijih modernih izuma, uređaj koji se nalazi u svakome domu. On  nam procesom stvaranja uvjeta hlađenja uklanjanjem topline omogućuje spremanje hrane i uživanje u hladnim napitcima.

Najviše se koristi za očuvanje hrane i drugih lako pokvarljivih predmeta, sprečavajući bolesti koje se prenose hranom jer se rast bakterija usporava na nižim temperaturama.

Tko je izumio hladnjak?

Još oko 1000. godine prije Krista Kinezi su rezali i pohranjivali led, a 500 godina kasnije Egipćani i Indijci naučili su koristiti zemljane posude tijekom hladnih noći kako bi napravili led. Druge civilizacije, poput Grka, Rimljana i Hebreja, skladištile su snijeg u jamama i prekrivale ih raznim izolacijskim materijalima, a tijekom 17. stoljeća na raznim je mjestima u Europi utvrđeno da salitra otopljena u vodi stvara uvjete za hlađenje i korištena je za stvaranje leda.

U 18. stoljeću Europljani su zimi skupljali led, solili ga, umotavali u flanel i pohranjivali pod zemlju gdje se čuvao mjesecima.

Kad led nije bio dostupan ili praktičan, ljudi su koristili hladne podrume ili stavljali namirnice pod hladnu vodu.

Koncept mehaničkog hlađenja započeo je 1720-ih, kad je škotski liječnik William Cullen primijetio da isparavanje ima učinak hlađenja.

Američki izumitelj Oliver Evans 1805. dizajnirao je, iako ga nije napravio, rashladni stroj koji je koristio paru umjesto tekućine, a 1820. engleski znanstvenik Michael Faraday koristio je ukapljeni amonijak da izazove hlađenje.

Jacob Perkins, koji je radio s Evansom, 1835. godine prijavio je patent za ciklus kompresije pare koji koristi tekući amonijak. Zbog toga ga ponekad nazivaju ocem hladnjaka.

John Gorrie, američki liječnik, također je napravio stroj sličan Evansovu, a metoda izrade patentirana je 1851.

Teško je odrediti tko je izumio hladnjak kad su izumitelji diljem svijeta nastavili razvijati nove i poboljšavati postojeće tehnike hlađenja:

  • Ferdinand Carré, francuski inženjer, razvio je hladnjak koji je 1859. godine koristio mješavinu koja sadrži amonijak i vodu.
  • Carl von Linde, njemački znanstvenik, 1873. izumio je prijenosni kompresorski rashladni stroj koji koristi metil eter, a 1876. prešao na amonijak. Godine 1894. Linde je također razvio nove metode za ukapljivanje velikih količina zraka.
  • Albert T. Marshall, američki izumitelj, patentirao je prvi mehanički hladnjak 1899. godine.
  • Poznati fizičar Albert Einstein patentirao je hladnjak 1930. godine s idejom da stvori ekološki hladnjak bez pokretnih dijelova i ne oslanjajući se na električnu energiju.

Tko god da ga je izumio, nema osobe koja mu na tome nije zahvalna.

Kako radi hladnjak?

Jeste li se ikada pitali kako hladnjak radi? Logika je jednostavna – da bismo nešto rashladili, ključno je da uklonimo toplinu, a hladnjaci to rade tako da rashladno sredstvo koje cirkulira u njima prelazi iz tekućine u plin. Ovaj proces, nazvan isparavanje, hladi okolno područje i proizvodi željeni učinak.

Kako bi se pokrenuo proces isparavanja i promijenilo stanje rashladnog sredstva iz tekućeg u plinovito, potrebno je smanjiti pritisak na rashladno sredstvo kroz izlaz koji se naziva kapilarna cijev. Učinak je sličan kao kad koristite sprejeve iz bočica pod pritiskom (lak za kosu, dezodorans, boja u spreju).

Sadržaj aerosolne bočice je tlak/tekućina, izlaz je kapilarna cijev, a otvoreni prostor je isparivač. Kada pustite sadržaj u otvoreni prostor nižeg tlaka, on se iz tekućine pretvara u plin.

Da bi hladnjak radio, morate moći vratiti plinovito rashladno sredstvo u tekuće stanje, tako da plin treba ponovno komprimirati na viši tlak i temperaturu. Tome pomaže kompresor. Kompresor pruža sličan učinak kao primjerice pumpa za gume. Dok pumpate gume i komprimirate zrak, možete osjetiti povećanje topline u pumpi.

Nakon što kompresor obavi svoj posao, plin bi trebao biti pod visokim tlakom i vruć. Potrebno ga je ohladiti u kondenzatoru koji je postavljen na stražnjoj strani hladnjaka, tako da se njegov sadržaj može ohladiti okolnim zrakom. Kada se plin ohladi unutar kondenzatora (još uvijek pod visokim tlakom), ponovno se pretvara u tekućinu.

Tekuće rashladno sredstvo potom cirkulira natrag u isparivač gdje proces počinje iznova.

Zašto hladnjak ledi

Nije neobično da se stvori tanki sloj inja na površini stražnjeg unutrašnjeg zida hladnjaka. No, ako je površna pokrivena debljim slojem leda, možda je problem uzrokovan nekom od sljedećih situacija:

Neodgovarajuće postavke temperature

Možda je kontrola temperature postavljena na neodgovarajuću postavku. Preporučena temperatura iznosi oko 4 °C do 5 °C za hladnjak i oko -18 °C za odjeljak za zamrzavanje.

Prečesto ste otvarali vrata ili ih predugo držali otvorenima

Inje se prvenstveno nakuplja zbog miješanja s toplim zrakom koji ulazi kroz vrata kombiniranog hladnjaka. Kako biste ovo izbjegli, nemojte prečesto otvarati vrata i nemojte ih ostavljati predugo otvorena.

Možda na brtvama postoje rupe, pukotine ili poderotine

Hladan zrak unutar uređaja mora biti pravilno izoliran od toplog zraka koji se nalazi izvan njega. Provjerite ima li šupljina ili bilo kakvog drugog oštećenja ili otvora između vrata i tijela hladnjaka.

Zašto hladnjak zuji?

Neki zvukovi koje može ispuštati vaš hladnjak sasvim su normalni i mogu biti posljedica promjene temperaturi između temperature koja je unutar hladnjaka i temperature prostorije u kojoj se nalazi hladnjak.

Kompresor koji se nalazi u vašem hladnjaku i zamrzivaču osigurava rashlađivanje. Zbog toga su neki hladnjaci bučni, a koliko će glasna ta buka biti ovisi o instalaciji, jeste li ga pravilno upotrebljavali i koliko je star vaš uređaj.  Nerijetko se javlja buka odmah nakon što je pokrenut rashladni uređaj. To može trajati i po nekoliko sati, no zbog toga ne morate biti zabrinuti, vaš uređaj nije pokvaren i buka ne utječe na životni vijek uređaja.

Ako prečesto otvarate vrata hladnjaka ili ih dugo držite otvorenima, pa čak i ako stavite previše hrane u hladnjak – on može biti glasan i bučan jer ste mu opteretili rashladni sustav.

Svi hladnjaci proizvode neku vrstu buke. Ona nerijetko ima zvuk poput zujanja ili brborenja do kojeg dolazi kad se hladi plin koji vrije u isparivaču što je neophodno za hlađenje hladnjaka.

Ostali zvukovi koji se mogu javiti jesu zviždanje uzrokovano vodom koja kaplje na grijač za odmrzavanje, pucketanje uzrokovano širenjem i stezanjem unutarnjih dijelova hladnjaka zbog izmjene temperature.

Katkad se mogu pojaviti i neki neobični ili neobično glasni zvukovi iz vašeg uređaja što može biti znak da nije pravilno ugrađen. Hladnjak mora stajati uspravno i stabilno na površini koja je ravna i biti stabilan, ne bi smio dodirivati zidove. Ako čujete neobičnu ili glasnu buku provjerite dodiruju li se boce ili limenke u vašem hladnjaku jer one mogu stvarati takvu buku koja zvuči kao zveckanje.

Zvuk koji asocira na zvuk klik bi mogao značiti da je prekinuta veza s uređajem za led, a zvuk klik koji čujete u uređaju za led mogao bi upozoravati na to da je olabavljen ventil vodovoda ili je odvojen ili nije povezan.

Drugi čudni zvukovi mogu upućivati ​​na greške, pogotovo ako ih prate i neki drugi problemi. Zvuk kojeg nikako ne želite čuti je zvuk koji zvuči kao kucanje jer takav zvuk se čuje kad nešto s kondenzatorom ne valja ili ne radi dobro motor ventilatora.

Kupnja tihog hladnjaka

Ako ne volite bučne kućanskih uređaje, predlažemo da obratite pozornost na razinu buke na kojoj će raditi vaš novi hladnjak. Neki hladnjaci pri radu proizvode samo oko 35 dB buke.

Za primjer iznosimo usporedbu: tihi šapat iznosi 30 dB, a uobičajeni razgovor 60 dB buke. Zbog nedostatka buke, jedva ćete znati da hladnjak radi.

Foto:press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •