Otkad se u javnosti pojavio sporni dokumentarac “Mirotvorac” redatelja Ivana Ramljaka, koji obrađuje agresiju na Hrvatsku na 90-ih, doslovno ne prestaju reakcije.
Žestoke polemika kulminirale su nakon što je film prikazan na Hrvatskoj televiziji. Ne razgovora se o umjetničkom dojmu filma, nego o vjerodostojnosti i činjenicama na kojima se film temelji. Film Mirotvorac obrađuje sudbina Josipa Reihla Kira, tadašnjeg šefa policijske postaje u Osijekum koji je 1. srpnja 1991., ubijen tijekom pregovora sa srpskim pobunjenicima u Tenji.
O spomenutom dokumentarcu koji je financirao i HAVC na HRT-u su govorili povjesničar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Ivan Ramljak, režiser filma
– Upravo Josip Reihl-Kir 30. lipnja potpisuje dokument koji šalje SZUP-u. Jako važan dokument za razumijevanje i situacije u Tenji i onoga do čega će doći. Kako je moguće da je u dokumentarnom filmu jedan tako važan dokument izostavljen, a on govori što se dogodilo 29. u Tenji. Ranjena su dva policajca. Ja sam išao provjeravati, zaista su ranjena. To su okolnosti. A kad se dogodilo ubojstvo Kira, imate niz dokumenata koji problematiziraju način koji se priznaje.
Nemate pismo Marice Huber, Gudeljeve sestre, koja nam pokazuje okolnosti. To je ono na što želimo upozoriti. Ne možemo raditi dokumentarne filmove tako da prepustimo ljudima da sami zaključuju, a izostavimo dokumente, rekao je dr. Ante Nazor.
– Ja sam pročitao sve dostupne dokumente, kompletan spis na sva tri suđenja Antunu Gudelju na osječkom sudu. Pričali smo s više od 30 ljudi koji su bili svjedoci tih događaja. Pročitali smo sve novine iz tog doba. Drago Hedl se bavi tim slučajem praktički cijeli svoj život. Ja vam mogu sad napamet reći tko je sve bio na sastanku u Borovu Selu, što je rekao i što se zaključilo, rekao je Ivan Ramljak
Na Nazorovo pitanje zašto se to preskočilo Ramljak je odgovorio:
– Zato što nismo smatrali da je to bitno. Zato što u jednom dokumentarnom filmu od 100 minuta ne mogu stati apsolutno svi dokumenti koji su se u to vrijeme pojavili. Vi možete bez problema naći još 15 dokumenata za koje ćete reći da su bitni i da smo ih trebali staviti.
– Mi financiramo proizvodnju filmova što uključuje i dokumentarne u Hrvatskoj i sve se radi po pravilima. Prijavljeni filmovi moraju ispuniti uvjete kako bi došli u razmatranje i onda umjetnički savjetnici predlažu financiranje velikog broja dokumentaraca. Prošle godine smo uložili milijun i 300 tisuća eura u dokumentarce raznih vrsta, rekao je Christopher Peter Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.
Inicijativa Za Hrvatsku slobode, neformalna udruga koju čini skupina ekstremnih ljevičara i postjugoslavena, u priopćenju ocjenjuje da je protiv autora filma – Drage Hedla, Hrvoja Zovka, Ivana Ramljaka i producenta Nenada Puhovskog – nakon prikazivanja na HRT-u pokrenuta nova hajka.
‘Nazor dolijeva ulje na vatru’
“Cijeli se film temelji na sudski utvrđenim činjenicama, iskazima svjedoka vremena i autentičnom audiovizualnom materijalu. Komentari povjesničara Ante Nazora, poput ‘ako se film poziva na arhivsko gradivo, onda ono mora biti prikazano cjelovito, a ne selektivno’, zadiru u umjetničku slobodu autora. Nazor nastavlja riječima ‘…dobivamo djelo koje ne doprinosi razumijevanju povijesti, nego produbljuje podjele’.
Držimo da baš Nazor, stavljajući se u ulogu meritorne osobe koja određuje čija je interpretacija cjelovita, a čija ne, dolijeva ulje na vatru, sugerirajući da samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata smije i nudi kanonsku interpretaciju ratnih zbivanja. Svojim nastupima na televizijama otvara prostor za napade koji preplavljuju društvene mreže, dovodeći u pitanje integritet autora i financiranje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC)”, stoji u priopćenju.
M. Marković/Foto: hrt
