Na petu godišnjicu potresa koji je u Banovini odnio sedam života i uzrokovao višemilijunsku štetu, u Intervju tjedna Media servisa u Andrej Plenković analizirao je 2025. godinu, ali i prošao planove za iduću.
Na petu godišnjicu potresa na Banovini premijer Plenković je istaknuo da je ukupno za obnovu svih područja koja su stradala u ovom, ali i zagrebačkom potresu, utrošeno 4,3 milijarde eura, od čega je 1,7 milijardi izdvojeno samo za Banovinu. Tvrdi da će sve biti obnovljeno do 2030. godine.
Bi li obnova bila brža da nije bilo nesnalaženja u početku oko Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, oko sporijih modela obnove koje je ubrzao izmjenama Zakona o obnovi ministar graditeljstva Branko Bačić, odgovorio je:
“Nije ništa bilo u pogrešnom smjeru nego smo mi jednostavno imali dva odabira – jedan je hoćemo li vratiti u prijašnje stanje i moliti Boga da ne bude više potresa ili ćemo ići u konstrukcijsku obnovu. To je u organizacijskom, financijskom, pravnom i operativnom smislu bio zahtjevan pothvat, a u konačnici trebalo je ipak i to sve skupa iskomunicirati. Mi smo imali dva velika očekivanja – jedan od javnosti – hoće li se ta sredstva iskoristiti na vrijeme, i jesu, iskoristila su se, i drugo – je li se iskoristilo sukladno propisima i zakonu.’
O Bačiću i Piletiću
Komentirao je i dijelove Zakona o osobnoj asistenciji koje je ukinuo Ustavni sud.
“Mi ćemo sutra donijeti Uredbu sa zakonskom snagom, a onda ćemo razmišljati o pronalasku dodatnih financijskih sredstava, ali i novih osobnih asistenata. Oni su sad dali nama, vratili nazad, da dobar institut kojeg smo donijeli još malo popravimo, ja to tako doživljavam i to tako treba i reći.”
Na pitanje je li njemu prva verzija bila dobra iako nije uključivala osobe mlađe od 18 godina iako je bilo ovo ograničenje satnice, kazao je:
“Ne, to ste Vi rekli. Dakle, slušajte mene da ja govorim što ja govorim. Ja Vam kažem da smo donijeli Zakon o osobnoj asistenciji u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, da nije osobni asistent jedino pravo koje imaju osobe s invaliditetom, osobito djeca. Tih prava i naknada ima. Oni su sad dodali još jedno pravo uz sva ova koja ostaju.”
Ranije je rekao da je pozicija resornog ministra Marina Piletića dobra. Je li se što promijenilo?
“Svi su mandati ministara na raspolaganju prema tome nije se promijenilo ništa. Pa ne radi on sam zakon.”
Na pitanje je li siguran da će građevno-prostorni zakoni ministra Bačića proći na Ustavnom sudu nakon što se Sud očituje na zahtjev oporbe, ponovio je da je cilj “lakša realizacija projekata priuštivog stanovanja za mlade u urbanim sredinama”.
“Što se nas tiče mislim da je zakon kvalitetno pisan. Ja ne mogu nikada reći što će napraviti neka druga institucija, ne ulazim u njihove ingerencije. On je napravljen s određenom filozofijom – da imamo bolje prostorno uređenje, da imamo bolje regulirano pitanje gradnje, da stvari budu takve da postoji politička i ekonomska dinamika rješavanja projekata koji su važni, a za Vladu je priuštivo stanovanje važno”, rekao je premijer.
O izborima u Zagrebu
Osim ocjene ustavnosti, oporba je najavila i da su spremni za referendum vezan za taj paket zakona. A referendum je najavljen i za opoziv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Na pitanje je li to moguće i trebaju li nam izvanredni izbori u Zagrebu, premijer poručuje -“onaj tko želi izaći na izbore neka se sprema za 2029. godinu”.
“Moje je mišljenje, ne samo za Zagreb, nego inače – što manje izvanrednih situacija. Hrvatska politička scena u biti nije navikla na izvanredne situacije. Imali smo jednom izvanredne izbore za Hrvatski sabor. Iz mog iskustva svi izvanredni izbori na lokalnoj razini toj lokalnoj jedinici nisu donijeli ništa bitnoga. Izbori su bili prije šest-sedam mjeseci. Povjerenje je dobila opcija koja je dobila, tako je, kako je. Imaju stabilnu većinu u Gradskoj skupštini i ne vidim da će se tu nešto promijeniti”, poručio je Plenković.
Vojni rok
MORH je krenuo s pozivima za liječničke preglede između 1.200 i 1.300 mladića, budući da se od iduće godine vraća obavezno temeljno vojno osposobljavanje, a prvi ročnici očekuju se u vojarnama 1. ožujka.
“U ovako promijenjenim okolnostima mi smo procijenili da nam je ključno mlade ljude, recimo Hrvati između 18 i 35 godina 95 posto njih jedino oružje kojim znaju upravljati je mobitel, drugoga ne znaju, nemaju. Da te temeljne vještine treba dati jednoj novoj generaciji zbog činjenice da nije više sve ni sigurno, ni stabilno, ni ne uzima se zdravo za gotovo kao prije”, kaže.
Hrvatska krenula u nabavku naoružanja vrijednog oko dvije milijarde eura, na što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio da se vodi permanentna kampanja protiv Srbije. Premijer na to odgovara:
“Jačanja vojnih kapaciteta i sposobnosti Hrvatske kao članice NATO-a i članice Europske unije je radi nas samih, to nema nikakve veze sa Srbijom. To što Srbija treba sebi valjda razlog da ona ulaže jednako puno, a možda čak i više u obranu nego mi, mi bismo mogli postaviti jednako pitanje, ali ga ne postavljamo. Mi to radimo radi sebe, zbog naših odgovornosti i promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti.”
Rat u Ukrajini
Govoreći o okončanju rusko-ukrajinskog rata u kontekstu jučerašnjeg sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, na pitanje je li 2026. godina, godina u kojoj možemo očekivati završetak rata, premijer je rekao:
“Pa nadamo se. Svi se nadamo da će biti okončana ruska agresija na Ukrajinu i to mirovnim sporazumom kojeg naravno predvodi američka administracija u ovom trenutku, ali bez dogovora koji je održiv, koji je pravedan i dugotrajan – vrlo je teško.”
Osvrnuo se općenito i na Trumpa.
“Donald Trump nije identificiran s ruskom agresijom na Ukrajinu. On smatra da je do nje došlo 2014. i 2022., zahvaljujući njegovim slabim prethodnicima. On nastupa s pozicije da želi i u agresiji Rusije na Ukrajinu dovesti do mira kao što se založio na Bliskom istoku kao što se zalaže drugdje i sebe vidi kao predsjednika mirotvorca koji sprečava daljnje žrtve i ubijanja i donosi mir. Je li je taj mir idealan i pravedan – to je podredno pitanje”, rekao je Plenković.
Što se tiče smjene glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića nekoliko sati uoči uhićenja zbog sumnje u korupciju, Plenković ponavlja a je bila slučajnost.
”Bilo je više problema u radu DIRH-a. Sporost u rješavanju nezakonite izgradnje primjerice uz obalu recimo u Istri. Taj proces se ubrzao, ali nije se ubrzao dovoljno da bismo rekli da se to pitanje riješilo jer ljudi to dole vide pa do nekih situacija koja je bila s odlagalištima otpada pa do dinamike situacija koje su se odnosile na afričku svinjsku kugu. Dakle, bilo je toga više i onda kad se to sve skupa akumuliralo ovo je došlo nevezano od nas”, rekao je.
Analiza 2025. i planovi za 2026.
Analizirajući 2025. godinu, premijer je kao najveća postignuća izdvojio nikad veću zaposlenost, odnosno nikad manju nezaposlenost u zemlji, gospodarski rast, kreditni rejting koji se dugo vremena zadržava na investicijskoj razini, to što je Hrvatska u plusu od apsorpcije europskih sredstava gotovo 19 milijardi eura. Nabrojao je i brojne završene projekte poput Koridora 5C, modernizacije obalnih luka pa najavio do kraja iduće godine završetak Istarskog ipsilona, otvaranje radova na dionici Dugi Rat – Omiš, nastavak autoceste prema Dubrovniku.
Što se tiče planova za 2026. godinu očekuje ulazak Hrvatske u OECD, ali i najavio ukidanje poreza na mirovine, novi Zakon o obrtu, novi Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima, novu industrijsku strategiju kao i politiku priuštivog stanovanja i brojne mjere demografske revitalizacije.
U tom kontekstu stiglo mu je pitanje je li iznenađen što se ove godine u Hrvatsku vraća oko 13 tisuća iseljenika.
‘Očekivano je zato što Hrvatska gospodarski i socijalno u smislu standarda raste, rastemo brže nego mnogi koji su oko nas. Puno brže, mi smo dostigli zemlje koje su ušle 10 godina prije nas u Europsku uniju. Znači da smo politiku lovljenja koraka, koja je bila neka mantra sve tri moje Vlade, realizirali. Treba učiniti još i učinit ćemo’, rekao je Plenković.
‘Tek sam sad najjači’
Za kraj je otkrio i je li se zasitio ili umorio premijerske funkcije u trećem mandatu.
“Nisam. Kako bi se zasitio, tek sad sam najjači. Oslabio sam puno zbog srca nakon operacije. Osjećam se pun energije, entuzijazma, britak, informiran, snažan za raditi dalje ovaj posao bez ikakvog problema”, kaže.
Ako bude prilike za četvrti mandat?
“Zašto ne? Tu sam. Sve dok ljudi budu imali povjerenja mi smo tu da radimo i dalje da očuvamo društvenu solidarnost. Očuvati socijalnu koheziju u vremenima kad smo imali covid, potres, energetsku krizu, inflatorne pritiske a pritom nismo vidjeli ono SDP-ovo proročanstvo iz 2020. godine o 400. 000 otpuštenih, nego obrnuto, imamo 1 740 000 zaposlenih. Svaka čast i hvala svima i gospodarstvu i radnicima, a možda je i Vlada tu nešto pridonijela”, zaključio je Plenković.
