U duhu sjećanja na bogatu hrvatsku povijest i tisućljetnu ideju hrvatske državnosti, u Tomislavgradu je u subotu 28. lipnja održana središnja svečanost proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva.
Impresivan oratorij posvećen velikoj i važnoj povijesnoj temi okupio je vrhunske umjetnike i na autentičnoj i ambijentalnoj lokaciji, tomislavgradskoj bazilici svetog Nikole Tavelića, publici donio jedinstveno umjetničko i duhovno iskustvo.
Praizvedba glazbeno-scenske legende “Krunidba kralja Tomislava”
Nositelj projekta “Glazbeno-scenska legenda: Krunidba kralja Tomislava” u kojem sudjeluje gotovo stotinu izvođača je Vijeće Matice hrvatske u BiH, a u projektu sudjeluju Hrvatsko narodno kazalište Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište Mostar i Simfonijski orkestar Mostar.
Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, a pokrovitelji Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, i Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske i predsjednik Vijeća Matice hrvatske u BiH, naglasio je kako ovo nije “ni povijesni rasprava, a ni dokumentarni film, nego glazbeno scenska legenda koja funkcionira kao svojevrsni omaž kralju Tomislavu.
“Više se oslanja na narodnu predaju prema kojoj je Duvanjsko polje mjesto Tomislavove krunidbe, a manje na povijesne izvore i historiografiju. Glazbeno scenska legenda svojevrsni je omaž kralju Tomislavu kao simbolu zajedništva i vjere u slobodu. Pričom se afirmiraju temeljne životne vrijednosti, sloboda i domoljublje kojima su Hrvati stoljećima bili privrženi i što je najvažnije i dalje ih žele živjeti“, izjavio je Zorić.
“Poetski, duhovni i ljudski odraz čežnje hrvatskog naroda za redom, smislom, istinom”
Glazbeno-scenska legenda “Krunidba kralja Tomislava” nastala je po libretu akademika i dramatičara Mire Gavrana, autor glazbe je skladatelj Darko Domitrović, dirigent i aranžer Igor Tatarević, a režiju potpisuje Robert Raponja.
“Uprizorenje ‘Krunidbe kralja Tomislava’ nije isključivo slavljenje prošlosti, nego i duboko promišljanje o sadašnjosti te nadahnuće za budućnost. Djelo nije samo kronika jednog povijesnog trenutka, već poetski, duhovni i ljudski odraz vječne čežnje hrvatskog naroda za redom, pravdom, istinom i smislom.
U središtu priče nisu likovi s dvora ni velikaši, nego narod – ljudi koji sanjaju, nadaju se, mole i rade, te vjeruju u mogućnost poštenog života i smislenog truda. Kraljevska kruna u ovom kontekstu postaje simbol moralne vertikale, osi oko koje se društvo može okupiti i uspraviti nakon povijesnih lomova i stradanja”, rekao je Raponja.
“Priča slavi mir i borbu jednog malog europskog naroda”
Libretist Gavran napominje kako priča, ustvari, slavi mir kao najviše životno postignuće koje počiva na žrtvi hrabrih ratnika, oplakuju se mrtvi, ali se s nadom gleda na budućnost pred narodom koji je obranio svoju slobodu, afirmiraju se ljubav, sloga, obitelj i domoljublje.
“Krunidbom Tomislava za kralja jedan mali europski narod potvrđuje svoju snagu i izlazi na međunarodnu pozornicu kao respektabilan subjekt koji od toga trenutka svoju sudbinu drži u svojim rukama“, kazao je Gavran.
Za oratorij je izrađeno je čak šezdeset kostima koje potpisuje kostimografkinja Jasmina Pacek, a autorica scenskog pokreta je Sanela Janković.
U izvedbi sudjeluju solisti Opere HNK u Zagrebu i to Josipa Bilić, Roko Radovan, Siniša Štor uz Zbor HNK Mostar pod vodstvo Katje Krolo Šarac i četvero glumaca – naratora HNK Mostar: Nikolina Marić, Mirela Kordić, Ivo Krešić i Robert Pehar.
Autentična lokacija bogate simbolike – bazilika izgrađena 1925. godine
Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar, podsjetio je kako je upravo bazilika posvećena Nikoli Taveliću izgrađena 1925. godine kada se proslavljala 1000. obljetnica krunidbe kralja Tomislava u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji.
“Uz umjetničku vrijednost, postoji i snažna povijesna i identitetska dimenzija. Mjesto je simbolično, Duvanjsko polje i bazilika izgrađena na 1000. obljetnicu krunidbe”, rekao je Vukoja.
“Kralj Tomislav je metafora državnosti”
Zorić, pak, napominje kako je kralj Tomislav mnogo više od povijesne osobe.
“On je metafora državnosti. Kao što u desetom stoljeću utjelovljuje snagu hrvatske vlasti, tako i danas 11 stoljeća poslije budi osjećaj pripadnosti i odgovornost prema narodu, jeziku i zemlji. Umjetnički projekt krunidba kralja Tomislava nastao je upravo na tom raskrižju između znanstvene ostavštine i narodne predaje koja je stoljećima njegovala Duvanjsko polje kao mjesto hrvatske krunidbe”, dodao je Zorić.
“Afirmacija stoljetnih vrijednosti – slobode, dostojanstva, samostalnosti”
Glazbeno-scenska legenda ne traži povijesnu egzaktnost i historiografske podatke nego afirmira vrijednosti koje nalažu stoljeća – sloboda, dostojanstvo, samostalnost i domoljublje.
Proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva obilježava se tijekom 2025. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te među hrvatskim iseljeništvom kroz brojne programe – kulturne, umjetničke i znanstvene događaje. Tim se jubilejom slavi krunidba kralja Tomislava, početak Hrvatskoga Kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora.
“Kontinuitet hrvatske državnosti”
Povjesničari su ovu obljetnicu istaknuli kao potvrdu tisućljetnog kontinuiteta hrvatske državnosti i važnosti srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva.
Tako je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić naglasio da obilježavanje 1100. godišnjice “uspostavlja poveznicu između suvremene Hrvatske i njezinih srednjovjekovnih korijena”, ističući identitetski značaj i dugotrajan kontinuitet hrvatske državnosti”.
“Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva”
Hrvatski sabor je 14. ožujka 2024. jednoglasno donio odluku kojom je 2025. godina proglašena “Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva”, prihvaćajući inicijativu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Matice hrvatske.
Ova odluka dobila je podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija te Vlade Republike Hrvatske.
Misao.hr/ Foto: Marin Margeta
