ANALIZA: Zašto HDZ loše stoji u izborima za EU parlament

veljača 1, 2019 maxportal
Share Button

Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja 2019. godine. Hrvatska trenutno ima 11 zastupnika u EU parlamentu, ali nakon Brexita dobili smo još jednog pa će Hrvati  birati 12 ljudi koji će nas predstavljati u Bruxellesu.



Europski izbori posebno će biti važni za dvije najveće stranke, HDZ i SDP. Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na svibanjskim izborima testirat će svoju snagu i kadrovska rješenja, a u slučaju lošijeg rezultata mogle bi se dogoditi tektonske promjene u stranci. HDZ računa na šest mandata, a ankete mu trenutno daju četiri EU zastupnika

Bernardiću će to biti prvi izbori nakon lokalnih na kojima je SDP loše prošao i koji je preživio brojne udare iz vrha stranke. Dovođenje Ive Josipovića sigurno će ublažiti nasrtaje Milanovićevih kadrova i stvoriti mu kakav-takav mir, ali ne mora bitno utjecati za rejting stranke. U anketama za EU izbore stoji mnogo bolje nego u onima za parlamentarne.

Naglašeno velika očekivanja od EU izbora ima i Amsterdamska koalicija (HSS, GLAS, IDS i HSU) i u anketama, s dva mandata, odlično stoje. Ali žele još i naručuju ankete (kojima nitko ne vjeruje ) u kojima su bolji od SDP-a.

Jedan mandat, po trenutnim anketama, zajamčen je Živom zidu i Neovisnima za Hrvatsku, a snagu će prvi put testirati i Most koji stabilnim rejtingom može računati da će vidjeti Bruxelles. Ostali su bez ozbiljne šanse prijeći prag od pet posto i približiti se osvajanju mandata.

Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije i trenutno broji 751 zastupnika, a nakon Brexita trebao bi se smanjiti na 705. Biraju ih građani EU izravno na izborima na mandat od pet godina, a posljednji su izbori održani u svibnju 2014.

Velika Britanija je, s obzirom na svoju veličinu, imala 73 zastupnička. Nakon Brexita njih 46 bi se ostavilo u pričuvi za buduća proširenja. Preostalih 27 britanskih mjesta raspoređeno je 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobila jedno mjesto i nakon  svibanjskih izbora 2019. imat će 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

Trenutni raspored mandata izborima za EU parlament po anketi Agecije 2×1 komunikacije

Na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine izašlo 950.980 birača, odnosno 25,24%. Važećih  listića bilo je 921.904, nevažećih je bilo 29.076 glasačkih listića, odnosno 3,06 posto.

HDZ-ova koalicija od šest stranaka (predsjednik stanke tada je bio Tomislav Karamarko) trijumfirala je na tim izborima osvojivši 381 tisuću glasova ( 41,42%.)  i osvojila šest od 11 mandata. Na listi su bile Marijana Petir, tad u HSS-u, sada nezavisna te konzervativka Ruža Tomašić. 

Listu je nosio Andrej Plenković i osvojio 71.000 preferencijalnih glasova, a Ruža Tomašić, koja je bila na šestom mjestu, osvojila je 107.206 glasova. Odličan je bio i rezultat Marijane Petir s 42.683 glasova. Njih dvije ukupno 149.889 glasova. 

Nakon parlamentarnih izbora u RH 2016. EU zastupnici Plenković i Davor Ivo Stier ušli su u Vladu, a umjesto njih u EU parlament su uskočili Ivica Tolić i Željana Zovko, koja je tada bila na dužnosti veleposlanika BiH u Italiji.

Pri izboru zastupnice Zovko dogodio se mali skandal jer se dužnosti morao odreći Ivan Tepeš, iz danas gotovo propale stranke HSP AS (osvojio je samo 774 glasa).

Zovko je bila veleposlanica BiH u Francuskoj od 2004. do 2008. godine, a u to vrijeme, od 2005. do 2010., u Parizu je, kao zamjenik veleposlanika RH, u Francuskoj boravio i Andrej Plenković. Mnogi su eliminaciju Tepeša i ubacivanje Zovko povezivali s prijateljstvom iz pariških dana.

 

Željana Zovko, veleposlanica BiH je preko noći postala zastupnica Hrvatske u EU parlamentu

HDZ-ovi zastupnici u EU danas su su Dubravka ŠuicaIvana Maletić, Željana Zovko i Ivica Tolić. 

SDP-ovci u EU parlamentu su Biljana Borzan i Tonino Picula, na njihovoj listi bio je i HNS-ov Jozo Radoš, koji se nakon raskola u stranci priključio GLAS-u. Na listi je bio i IDS-ov Ivan Jakovčić koji je bio peti na listi, ali je ušao umjesto Nevena Mimice, koji nije išao u EU parlament zbog dužnosti europskog povjerenika za zaštitu potrošača

Mjesto u EU izborila i stranka Mirele Holy, ORaH, ali je ona, kao prva listi, mjesto prepustila Davoru Škrlecu, a ona je prespavao svoj mandat i nije ostavio nikakav trag.

Dobar rezultat na izborima  2014. polučila je i Kujundžićeva koalicija od osam stranka. Osvojili su 63.437 glasova (6,88%) i mandat u EU parlamentu izmakao im je za 205 glasova.

U svim anketama ( četiri se pojavljuju u hrvatskoj javnosti – tri hrvatske i jedna slovenska) razlika između HDZ-a i SDP-a za parlamentarne izbore je 10 do 14 posto. ( U te ankete ne računamo one stranačke naručene koje služe kao propagandni materijal).

U anketama istih agencija (osim jedne koja radi mnogo poslova za javna poduzeća) u izborima za EU parlament razlika između HDZ-a i SDP-a je pet do sedam posto. Upola manja nego za parlamentarne izbore.

Dobru poziciji SDP-a za EU izbore analitičari vide velikim dijelom u Toninu Piculi i, poglavito, Biljani Borzan. Zašto u Piculi nije nam jasno, osim općeg dojma koji ostavlja, jer se nije proslavio u Bruxellesu, ali Borzan, uz Ružu Tomašić, Marijanu Petir, Ivana Jakovčića i Ivanu Maletić ulazi u krug eurozastupnika kojima možemo biti zadovoljni. Ostali su, malo je reći, podbacili .

Borzan se istakla u nekoliko uspješnih zakonskih prijedloga, a javnost pamti “akciju Nutela” i “akciju deterdžent“kojim je uspjela da proizvodi koji dolaze u Hrvatsku budu jednako kvalitetni kao u zemljama EU.

Kao najlošiji zastupnici u EU slove Jozo Radoš i Davor Škrlec te troje HDZ-ovaca.

Da nije Radoša i Škrleca HDZ-ovi zastupnici Željana Zovko i Dubravka Šuica  bile bi najlošije u EU parlamentu. Šuici je više cilj bio svidjeti se vrhu stranke u Zagrebu, a Zovko se promovira kao zvijezda meksičkih  sapunica. Puno forme i osmjeha, a malo sadržaja. I umjesto Hrvatskom, koja ju plaća, u EU se bavi Afrikom i vlastitom promocijom.

Ivica Tolić također je bio nezamjetan i najmanje prisutan u javnosti, a iz HDZ-a to pravdaju kratkoćom mandata i ozbiljnim zdravstvenim problemima. Štangu HDZ-ovim zastupnicima držala je jedino Ivana Maletić iskazavši veliko znanje i aktivnost na povlačenju novaca iz EU fondova.

Šef stranke Andrej Plenković u definiranju HDZ-a redovito se poziva na demokršćanstvo i Franju Tuđmana, a i Tuđman i svećenici katoličke crkve Dubrovniku nisu bili blagonakloni Dubravki Šuici.

Ostanu li isti kandidati HDZ-a za svibanjske izbore 2019. godine, broj zastupnika te stranke mogao bi se prepoloviti u odnosu na 2014. godinu. Tad su osvojili šest mandata, sad su na četiri, a Amsterdamska koalicija  i NHR (dogovore li nastup s Tomašićkom i Petir) ozbiljno prijeti da ih spuste na tri.

M. Marković/Foto:

Komentari
Share Button