Bajićeva supruga Ecija Kuljiš Bajić suvlasnica je propale Splitsko dalmatinske banke

27 svibnja, 2016 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

PREMA informacijama kojim raspolažemo, stečaj nad Splitsko dalmatinskom bankom otvara i istragu o sumnjivim poslovima u koje su uključeni brojni akteri iz visoke politike i krupnog kapitala koji su zajedničkim djelovanjem radili na uništenju konkurentskih banaka radi osvajanja bankarskog tržišta.



U toj splitskoj ekipi okupljenoj oko bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića nalazi se nekoliko dioničara i članova uprave Splitsko dalmatinske Banke, više osoba iz Hrvatske Narodne Banke i državnog odvjetništva, te revizori i sudski vještaci koji su bili pod neposrednom kontrolom Mladena Bajića kao njegovi dugogodišnji intimusi i osobe od iznimnog povjerenja.

ORGANIZIRANA GRUPA S CILJEM UNIŠTENJA KONKURENTSKOG BANKARSKOG TRŽIŠTA?

Ecija Bajić Kuljiš, supruga bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, jedna je od suvlasnica posrnule Splitsko dalmatinske banke na čijem je čelu kao predsjednik uprave bio Ante Blažević, inače dugogodišnji poznanik i osoba od iznimnog povjerenja Mladena Bajića.

VEZANI TEKSTOVI

Nekoliko je osoba iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu i sudskih vještaka angažirano od strane Mladena Bajića u više predmeta čije je pokretanje osobno naredio, kontrolirao i nadzirao što je rezultiralo narušenom reputacijom konkurentskih banaka, Hrvatske poštanske banke, Credo banke iz Splita i dr.

Za poslovanje općenito, a osobito financijskih institucija jedan od presudnih faktora uspješnosti i opstanka na tržištu je upravo reputacija i ugled, a pokretanje akcija protiv određenih bankarskih institucija i njihovih klijenata kao odabranih meta očito je imalo za cilj ne samo preuzimanje banaka od   krupnog kapitala, već i projekata koji predstavljaju izravnu konkurenciju krupnom kapitalu.

A općepoznato je tko predstavlja krupni kapital u Hrvatskoj, te kome je interes kupnja Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja, Hrvatske pošte…

Tako je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić pokrenuo tzv. „HPB Bankomat“ protiv Josipa Protege i dr. u vrijeme kada je Hrvatska poštanska banka sa aktivom većom od 17 milijardi kuna poslovala izuzetno uspješno te imala najnižu stopu rezervacija i značajan porast u osvajanju bankarskog tržišta, a za sudske vještake u predmetu „HPB Bankomat“ Mladen Bajić je osobno angažirao svoje intimuse, vještake iz Splita, Vladimira Krkleca, umirovljenog oficira bivše JNA te Antu Blaževića koji je u to vrijeme bio predsjednik Uprave Splitsko dalmatinske banke koja se nalazi u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, Bajićeve supruge.

bajic-račun-sudski-vještak[1]

Bajićeva operacija zvana „HPB Bankomat“ doživjela je fijasko na samom početku 2010.g. kada je optužnica u više navrata vraćana tužiteljstvu na doradu kao neosnovana i nerazumljiva, te potom i odbačena što je u to vrijeme ozbiljno uzdrmalo stolicu glavnog državnog odvjetnika koja se spašena zadnjom linijom obrane fotelje bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a to je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin.

Naime, tada je Vrhovni sud Republike Hrvatske uvažio žalbu USKOK-a na odbačenu optužnicu „HPB Bankomat“ navodeći u svom rješenju kako „unatoč nepostojanju materijalnih dokaza, dokazi se imaju izvesti na glavnoj raspravi“, što je već u to vrijeme izazvalo zgražanje pravnih stručnjaka. I to s punim pravom. Jer, kako izvesti dokaze kojih nema? Kako potvrditi optužnicu koja ne sadrži dokaze? A kao uopće podnijeti optužnicu bez dokaza koji bi se sukladno zakonu trebali prikupljati tijekom provođenja istrage, a ne na glavnim raspravama suda? I prosječnom pravniku je jasno da takvo što po zakonu nije moguće.

Ali, očito im nije bilo jasno da postoji pravosudna vertikala Bajića i Cvitana zadužena za provođenje njihovih naloga koji bi na višoj instanci ozakonili nezakonito, te ujedno time prikrili brojne zlouporabe u organiziranoj kriminalnoj hobotnici zvana pravosuđe.

Kao jedan od zajedničkih ciljeva organizirane pravosudne hobotnice je zauzimanje čelnih pozicija u pravosuđu s ciljem očuvanja stečenih privilegija i pogodovanju krupnom kapitalu koji ih podupire, te je upravo iz tog razloga Mladen Bajić pokušao ustoličenje na mjesto suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Slučaj Hrvatske poštanske banke odvija se daleko od očiju javnosti, bez zainteresiranosti medija već sedmu godinu i bez naznaka u skori završetak suđenja, a što sasvim opravdano ukazuje i na to da je državna Hrvatska poštanska banka bila jedna od meta za odstrel u interesu krupnog kapitala.

Mladen Bajić zauzima visoko mjesto u Klubu 111 Maxportala koji javnosti predstavlja osobe kojima treba uskratiti mogućnost bilo kakvog obnašanja javnih dužnosti zbog štete koju su prouzročili Republici Hrvatskoj, te će se o njegovom liku i djelu javnosti predstaviti novi detalji koji javnosti nisu poznati.

Afere koje se vežu uz bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića svakim danom isplivavaju na površinu iz ladica u kojim su čuvane.

Iako je osnovna značajka Bajićeve vladavine obilježena upravo čuvanjem kaznenih prijava u ladicama i selektivnim postupanjem u cilju zaštite krupnog kapitala i svoje fotelje, ladice polako popuštaju. A možda netko ima i duplikat ključa.

PLAĆALI VJEŠTAKE DRŽAVNIM NOVCEM PO CIJENI 11 PUTA VEĆOJ OD PROPISANE!

Državno odvjetništvo i pravosuđe kao glavni uzrok svih problema u državi česta je tema medija i novih saborskih zastupnika koji će uskoro odlučivati o Izvješću DORH-a za 2015.g. koje bi trebalo uskoro biti pred Saborom Republike Hrvatske.

Glavni državni odvjetnik i bivši ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan koji je u proteklom desetljeću bio desna ruka Mladena Bajića i glavna odgovorna osoba za sve predmete pod ingirencijom USKOK-a, branit će pred saborskim zastupnicima svoje Izvješće, te odgovarati na brojna pitanja saborskih zastupnika o radu državnog odvjetništva.

Prema riječima saborskih zastupnika koji su pročitali javno objavljeno Izvješće za 2015.g., primjedbe se odnose da isto ne sadrži nikakve relevantne pokazatelja o radu državnog odvjetništva, već samo statističke podatke i pritužbe glavnog državnog odvjetnika neosposobljenost kadrova u državnim odvjetništvima za zastupanje države pred sudovima, nedostatak prostora i uvjeta za rad i brojnih ostalih primjedbi iz kojih bi se dalo iščitati pravdanje glavnog državnog odvjetnika za brojne prijave koje se odnose na nezakonit i nepravilan rad državnog odvjetništva i USKOK-a.

Upravo nevjerojatno, kao da je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan bio izvan sustava sve ove godine, te kao da i sam nije kao ravnatelj USKOK-a sudjelovao u ustroju u radu tog segmenta pavosuđa u proteklom desetljeću.

O njihovom radu vrlo često već godinama govori i Ivan Vilibor Sinčić koji je prozvao državno odvjetništvo kao glavnog krivca za zaštitu kriminala nazvavši ga Uredom za zaštitu kriminala i korupcije. Prije nekoliko dana Ivan Vilibor Sinčić je prozvao državno odvjetništvo i USKOK da su plaćali neke sudske vještake i po 11 puta većoj cijeni nego je ona propisana.

Naime, radi radi se o dvojici vještaka iz Splita, Vladimir Krklec i Ante Blažević koji je čak Bajićev poznanik 20 god. i još k tome bio predsjednik uprave Splitsko dalmatinske banke u kojoj je Bajićeva supruga Ecija Kuljiš Bajić jedan od većih dioničara.

Propisana cijena Pravilnikom o radu sudskih vještaka za državno odvjetništvo i sudove iznosi 35 kn 1 radni sat, a Bajić i Cvitan su vještačenje u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ platili pp cijeni 11 puta većoj od propisane.

Postavlja se pitanje, kako će državno odvjetništvo progoniti kriminalce ako i sami postupaju protivno zakonima isisavajući novac iz državnog proračuna?

Damir Polančec je po optužnici USKOK-a osuđen za prekomjerno plaćanje studije u iznosu od 500.000,00 kuna na bezuvjetni zatvor, dok s druge strane USKOK plaća vještake po cijeni 11 puta većoj od propisane.

I u jednom, i u drugom slučaju plaćanje je izvršeno državnim novcem, a šteta je prouzročena državi.

Je li se radilo o nesavjesnom i neodgovonom postupanju DORH-a i ISKOK-a, podmićivanju splitskih vještaka da napravi vještački nalaz prema željama DORH-a i USKOK-a ili pak o isisavanju novca iz državnog proračuna u dogovoru sa vještacima, trebaju utvrditi nadležna tijela i institucije radi klasifikacije kaznenog djela, no u svakom slučaju šteta je prozročena državnom proračunu. A tko je sve imao koristi, treba tek utvrditi?

Podsjetimo se kako je je presudu protiv Polančeca donio sudac Ivan Turudić, te je prvostupanjska presuda i pravomoćno potvrđena iz čega proizlazi da se ista može odmah koristiti i kao sudaka praksa i u ovom slučaju, naravno na one koji su odgovorni, Mladen Bajić, Dinko Cvitan ili Sani ljubičić koja je kao zamjenica ravnatelja USKOK-a vodila cijeli slučaj?

Ili možda svi zajedno.

D. Lukić/Foto:arhiv


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->