Odluke dolaze nakon pritiska Zagreba, koji rješavanje otvorenih pitanja uvjetuje napretkom Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji.
Riječ je o dvama od osam otvorenih pitanja na čijem rješavanju Hrvatska inzistira u pristupnom procesu, a Večernji list piše da su odluke izravna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću, u kontekstu pregovora o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji.
Vlada crnogorskog premijera Milojka Spajića odluke je donijela 19. listopada, bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara. Istog su dana objavljene u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu.
Gradski bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove ‘Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš’.
Gopčević je tijekom rata bio čuvar u logoru Morinj, u kojem su bili zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici od kojih su neki preminuli. Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zatočenika.
Spomen-ploča hrvatskim zatočenicima ostaje na svom mjestu
Istodobno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine. Ploču su tada zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, no njezin pravni status ostao je sporan jer nije bio proveden propisani postupak odobravanja.
Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila spomen-ploču u postojećem obliku, bez izmjene natpisa ili dimenzija. Odlukom je izričito određeno da ploča ostaje na sadašnjoj lokaciji, a nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti tko će biti zadužen za njezino održavanje.
Posebno je zanimljivo obrazloženje odluke o spomen-ploči. Crnogorska vlada utvrdila je da postoji poseban javni interes za njezino naknadno odobravanje, a taj je interes izravno povezala s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji. Time je Podgorica u službenom aktu povezala rješavanje pitanja Morinja s napretkom u europskim integracijama.
Pravni temelj za obje odluke stvoren je prošlog tjedna, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima. Izmjenama Zakona o sportu omogućena je promjena naziva sportskih objekata, dok je izmjenama Zakona o spomen-obilježjima otvorena mogućnost naknadnog odobravanja već postavljenih spomen-obilježja.
Hrvatska traži rješavanje još šest otvorenih pitanja
Promjena imena bazena i odobravanje spomen-ploče predstavljaju pomak u rješavanju dvaju zahtjeva koje je Hrvatska nedavno iznijela u dokumentu upućenom partnerima u Europskoj uniji. Oba su pitanja povezana s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, uključujući prava žrtava, pomirenje i odnos prema ratnim zločinima.
Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju, smatrajući da bi takav potez narušio smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja.Osim ove dvije stavke Hrvatska od Crne Gore traži:
-
- Rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu suradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija te pristup svim arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u lociranju nestalih osoba i utvrđivanju njihove sudbine.
- Procesuiranje ratnih zločina, uključujući i po zapovjendoj odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori o danas nije donesena nijedna osuda po zapovjednoj odgovornosti.
- Rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji, uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima.
- Povratak školskog broda Jadran. Brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. a pripada Hrvatskoj na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
- Granica. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dviju republika, u skladu s principom uti possidetis juris koji je potvrdila Badinterova komisija. Traži i potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na temelju triju postojećih karata.
M. Marković/Foto: Hina
