Na danas objavljeno istraživanje Gordana Lauca i Dragana Primorca, u kojem su zaključili da je protutijela na koronu razvilo 26 posto Zagrepčana, osvrnuli su znanstvenici Ivan Đikić i Boris Lenhard.
“Kako vjerovati privatnicima/znanstvenicima koji biraju grupe i rezultati odgovaraju njihovim ciljevima glede covida-19? Malo je vjerojatno, ako se nepristrano bira populacija na početku studije, imati prije par tjedana 35 posto pozitivnih prema procjenama na 500 testiranih, a sada 25 posto na tisuću. Kada toliko promašite na testiranju studenti padaju na ispitima”, ustvrdio je Đikić.
“Gdje su objavljeni rezultati, jesu li prošli znanstvenu recenziju? Ili je to samo još jedan u nizu PR medijskih ofenziva pojedinaca koji su u permanentnom sukobu s većinom članova Znanstvenog savjeta Vlade RH koji su svjetski priznati stručnjaci iz brojnih područja”, upitao se Đikić.
Naveo je kako su “prve javne medijske najave studije dočekane sa skepsom i kritikom brojnih stručnjaka, no, odjednom u medijima Gordan Lauc i prof. Dragan Primorac objavljuju nove ekskluzivne rezultate”.
“Trebamo li vjerovati u njihove procjene ili njihove interese? Osobno sumnjam u neovisnu znanstvenu metodu osoba koje već duže vrijeme promoviraju neznanstvene činjenice povezane s covid krizom. Pošto su u isto vrijeme privatnici koji promoviraju svoje bolnice i institute, mnoge stvari postaju jasnije. Njihov sukob interesa u radu Znanstvenog savjeta još uvijek nije razjašnjen”, napisao je Đikić.
U priopćenju o rezultatima istraživanja, po kojemu je 26 posto ispitanika u Zagrebu razvilo protutijela nakon kontakta s koronavirusom, navodi se kako su studiju vlastitim sredstvima financirale Specijalna bolnica Sv. Katarina, laboratorij tvrtke Genos uz potporu tvrtke Euroimmun, a odobrilo Etičko povjerenstvo.
U podužem Facebook statusu na istraživanje se osvrnuo i Boris Lenhard. Evo što je napisao:
“Pa kaže Primorac:
‘utvrđeno je da je 26,07 posto populacije Grada Zagreba razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-Cov-2’
Populacije Zagreba? Not so fast. (Da ne pričamo o tome kako dijeljenjem troznamenkastog cijelog broja četveroznamenkastim cijelim brojem dobiva četiri značajne znamenke : )
Pa kaže priopćenje:
‘Rezultati prve faze studije „Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2“, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26 % ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2. Posebno su zanimljivi rezultati koji upućuju da 25% ispitanika kod kojih je ranije RTqPCR-om ili antigenskim testiranjem potvrđeno da su bili u kontaktu s novim koronavirusom nisu detektirana protutijela klase IgG na S protein SARS-CoV-2 virusa’
Primijetite da ne kaže da 25% od 1005 nema antitijela a očekujemo da ih ima, nego 25% onih koji su prije bili pozitivni na virus. Ne kaže koliko ih je prije bilo pozitivno na virus (obzirom na hrvatske rezultate od 60/1000, ako je u uzorku starijih od 18 bitno više od osamdesetak onih koji su nekad imali pozitivan test, i posljedično bitno više od dvadesetak od tih koji sada nemaju antitijela, nešto ne valja s uzorkovanjem.)
Pa kaže članak:
‘Uzorci su prikupljani od ispitanika kojima je sukladno Zakonu o zaštiti na radu poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled, kao i od ispitanika iz 11 zagrebačkih tvrtki. Zanimljiv je podatak da su među ispitanicima iz navedenih tvrtki utvrđene velike razlike u postotku seropozitivnih među zaposlenicima, od 11% do čak 56%.’
Zvuči li vama ovo kao način odabira sudionika koji je reprezentativan za stanovnike Zagreba?
‘veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela.’
Što znači ‘bile u kontaktu sa SARS-CoV-2’, a da ga nisu bile preboljele? Jesu li imale pozitivan test ili nisu? Ili je to opet neki prst-palac?
“Svatko tko je ikad negdje učio nekakvu primijenjenu statistiku uočit će smrad do neba”
I kao grand finale, kaže Lauc:
‘Jako je značajna činjenica da smo utvrdili vrlo velike razlike u proširenosti epidemije u različitim tvrtkama, jer to upućuje na važnost dobre organizacije poslovanja na radnom mjestu i osobne odgovornosti svakoga od nas. Prokuženost od oko 35% radno aktivne populacije u Zagrebu je nešto niža od onoga što smo procijenili nakon prvih 500 analiza, no to bi mogla biti posljedica toga što smo u ovoj fazi analizirali velik broj uzoraka iz firmi s jako malim brojem zaraženih’
Ovdje će svatko tko je ikad negdje učio nekakvu primijenjenu statistiku uočiti smrad do neba.
Prvo, ne zna se kako je sad došao od 26% s antitijelima došao na na 35% prokuženih. Vjerojatno je na neki način iz onih koji su serološki pozitivni a nisu nikad bili pozitivni na virus i onih koji jesu bili pozitivni a sad nemaju antitijela prociienio broj onih koji su po njemu imuni a niti su seropozitivni nit su ikad imali pozitivan test na virus. Moja reakcija na taj račun je ‘pokaži postupak, molim’. Jer obzirom na to kako ostali detalji izgledaju, neka mi oprosti nedostatnu apriornu vjeru da je ovdje sve po PS-u. (My guess: ako ima 26% seropozitivnih, a 25% stvarno preboljelih nisu seropozitivni, onda je 26% zapravo 75% stvarne brojke, tj stvarna brojka bi onda bila 35%.)
Drugo, kako god ‘računao’, ako iz prvih 500 procijeniš 40-50%, a drugih 500 ti to sruši na 35%, druga polovica je po tom istom računu 20-30%. Radi se o očito potpuno nekompetentnom uzorkovanju i vrlo vjerojatno ozbiljno nereprezentativnom uzorku za populaciju Zagreba, osim pukim slučajem.
‘tako da je prokuženost opće populacije vjerojatno nešto veća.’
Of course you would say that, Gordan. Time samo priznaješ da je studija loše izvedena. Jer rezultat dobro dizajnirane studije treba biti broj u koji, obzirom na podatke najviše vjeruješ da odgovara stvarnosti. Ne manji i ne veći od onoga u koji i nakon studije ti očito vjeruješ.
Vjerujem da će se profesionalni statističari i epidemiolozi pozabaviti metodologijom, ali već ovo što piše u članku indicira da se radi o popriličnoj amaterskoj havariji”, napisao je Lenhard.
Hina/Foto:hrt
