Sudionici kolone sjećanja stigli su do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na branitelje i civile stradale u agresiji na Vukovar 1991. godine.
U koloni sjećanja, neslužbeno se doznaje, nalazi se najmanje 50 tisuća osoba iz Hrvatske i susjednih država, najviše iz Bosne i Hercegovine.
![PXL_181115_12202129[1]](https://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2015/11/PXL_181115_122021291.jpg)
Mnogi od njih, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u rukama nose crvene ruže koje će, po dolasku na groblje položiti na grobove branitelja pokopanih na tom groblju.
Neki od hodočasnika ruže polažu i podno jednog od 938 bijelih mramornih križeva koji se nalaze pored središnjeg memorijalnog spomenika na groblju, a simboliziraju isti broj žrtava ekshumiranih s toga mjesta nakon Domovinskog rata. Mladi grada Vukovara, koji su u koloni sjećanja nosili 50-ak metara dugu zastavu, dolaskom na groblje položili su zastavu uz mramorne bijele križeve.
Molitvu na groblju predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić koji će potom služiti i svetu misu.
Bojan Glavašević, sin na Ovčari ubijenog legendarnog vukovarskog i hrvatskog novinara Siniše Glavaševića, među ostalim, naglasio je kako mu svake godine u ovo doba izuzetno teško ‘prisjetiti se svih dragih ljudi kojih više nema’.
Oko 50 tisuća ljudi u Koloni sjećanja
Nakon komemorativnog programa u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, iz kruga vukovarske Opće bolnice u 10,30 sati krenuli su deseci tisuća ljudi u koloni sjećanja na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Kolonu iz kruga bolnice predvodili su članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pripadnici 204. Vukovarske brigade, članovi vukovarskih braniteljskih udruga, pripadnici hrvatskih povijesnih postrojbi, a sportaši grada Vukovara nosili su 50 metara dugu hrvatsku zastavu.
U koloni sjećanja nalazio se i cjelokupni državni vrh predvođen predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, koja je jedina u krugu bolnice dočekana pljeskom, predsjednikom Hrvatskoga sabora Josipom Lekom i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.
Predsjednik Sabora Leko iz vukovarske je bolnice poručio da je žrtva Vukovara općehrvatski simbol slobode. ‘Vrijednost borbe Domovinskog rata, kao i vrijednost branitelja raste što se više odmičemo od toga datuma. Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti’, istaknuo je Leko.
U vrijeme komemorativnog programa, u vukovarsku bolnicu okolnim je ulicama pristizalo na tisuće onih koji žele odati počast žrtvi Vukovara. Među njima su se nalazili i srednjoškolski učenici iz Neuma, bjelovarski srednjoškolci, predstavnici grada Trilja ispod desetmetarske zastave, poštovatelji iz Dubrovnika, Ploča, Zagreba te drugih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.
Mnogi od njih i ranije su se uputili na vukovarsko groblje, ispunivši vukovarske ulice hrvatskim stijegovima i transparentima s izrazima pijeteta gradu Vukovaru i njegovim žrtvama.
Obilježavanje započelo u dvorištu vukovarske bolnice
Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana, na koju je tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo do 70-ak topničkih projektila, a zbrinuto oko 3.500 ranjenika unatoč svakodnevnim topničkim napadima, u Vukovaru je u srijedu započelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 24-obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu.
Pored velikog broja građana i domoljuba pristiglih iz cijele Hrvatske, skupu nazoče predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, brojni saborski zastupnici i ministri, predstavnici diplomatskog zbora, Katoličke crkve i ostalih vjerskih zajednica, predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga i političkih stranaka.
U prigodnom programu pod geslom ‘Vukovar – mjesto posebnog pijeteta’, koje je i geslo ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja, sudjeluju klapa Hrvatske ratne mornarice ‘Sveti Juraj’, glumac Darko Milas i pjevač Branko Čulić.
Predvođeni članovima Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata te pripadnicima 204. brigade HV-a koja je branila Vukovar 1991. i članovima vukovarskih braniteljskih udruga, sudionici obilježavanja uputit će se u koloni sjećanja hodom od bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće. Na putu do groblja proći će i pored vukovarskog Vodotornja jednog od simbola agresije na Vukovar, a nedaleko kojega su vukovarske gradske vlasti, duž glavne ceste, postavile 210 metara dugi natpis s imenima i prezimenima 1145 branitelja i pripadnika Civilne zaštite stradalih u Vukovaru u Domovinskom ratu.
Protokolom je predviđeno da će se predstavnici državnog vrha u koloni sjećanja nalaziti odmah iza Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, pripadnika 204. brigade HV-a i članova vukovarskih braniteljskih udruga te predstavnika povijesnih postrojbi, njih čak 25. ![CUFpX_BUkAAxSSU[1]](https://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2015/11/CUFpX_BUkAAxSSU1.jpg)
Posebice veliko, po broju predstavnika, je izaslanstvo Hrvatskog sabora u kojem se, pored predsjednika Sabora Josipa Leke i potpredsjednika Željka Reinera i Tomislava Čuljka, nalaze i predsjednici i potpredsjednici saborskih odbora , predsjednici klubova zastupnika HDZ-a i HDSSB-a Tomislav Karamarko i Josip Salapić te brojni saborski zastupnici. Niti ove godine nije najavljena mogućnost da se u koloni sjećanja nađu i predstavnici srpske zajednice u Vukovaru.
Molitvu na groblju molit će zadarski nadbiskup, mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koji će potom na groblju predvoditi i svetu misu.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. obilježava se odlukom Hrvatskog sabora u spomen na 18. studenoga 1991. kada je nakon gotovo tromjesečne obrane slomljena obrana grada Vukovara. Prema podacima Opće bolnice Vukovar do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno više od 2500. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 5.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. 
U večernjim satima Vukovarci će se, puštanjem u Dunav upaljenih lampiona, prisjetiti svih hrvatskih branitelja i civila nestalih u obrani i okupaciji Vukovara, za kojima obitelji još uvijek tragaju.
MP/Hina/foto:hrt/CROPIX
