Države članice EU-a u ponedjeljak su odobrile potpunu zabranu uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine. Mjera, koja je donesena većinom glasova na sastanku ministara energetike u Luksemburgu, ima za cilj prekinuti jedan od glavnih izvora financiranja ruskog rata u Ukrajini.
Mađarska i Slovačka, koje su u velikoj mjeri ovisne o plinu iz Moskve, glasale su protiv zabrane, ali su preglasane, piše European Conservative.
Prijedlog koji je pokrenula Europska komisija, a koji sada čeka raspravu u Europskom parlamentu, ima za cilj ubrzati energetsko osamostaljenje Unije. Od 2024. godine EU još uvijek nabavlja 19 posto svog plina iz Rusije, što je pad u odnosu na 45 posto iz 2021. godine.
Bruxelles ponovno pooštrava mjere prema srednjoj Europi. Ovaj ponedjeljak ministri energetike 27 država članica EU-a odobrili su mjeru kojom bi se obustavio dotok ruskog plina Mađarskoj i Slovačkoj.
Ovisnost o ruskom plinu
Odluka, predstavljena kao još jedan korak prema “energetskom razdvajanju od Moskve”, zapravo je postala nova politička konfrontacija unutar Unije.
S jedne strane su suverenističke vlade Viktora Orbána i Roberta Fica, a s druge Europska komisija i većinski blok odlučan da nametne svoju volju. Čak i po cijenu pogoršanja ekonomske krize u pogođenim državama.
Od početka rata u Ukrajini, Mađarska i Slovačka bile su dvije prijestolnice koje su se najviše opirale energetskim sankcijama. Njihova ovisnost o ruskom plinu — blizu 80 posto, bila je čak i priznata od strane Bruxellesa, koji im je u prethodnim embargima davao privremene iznimke. No tri godine kasnije, toga više nema.
Nova regulativa, koja bi bila donesena kvalificiranom većinom, čime se izbjegava veto Budimpešte ili Bratislave, zabranjuje sklapanje plinskih ugovora s Rusijom od 2026. godine.
Očekuje se rast cijena režija
Ključna je promjena u pristupu: mjera se ne tretira kao sankcija, već kao trgovačka odluka, čime Europska komisija zaobilazi potrebu za jednoglasnom odlukom. Prema izvorima bliskim sastanku, riječ je o zabrinjavajućem presedanu, jer Bruxellesu otvara put prema centraliziranoj energetskoj politici, bez suglasnosti svih članica. Cilj je isti, samo je način drugačiji.
“Ovo je izravan napad na energetsku sigurnost Mađarske”, izjavio je ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. “Namjera im je povećati cijene energije i uništiti ekonomsku stabilnost naše zemlje u ime rata koji nije naš.”
Odluka dolazi i u politički osjetljivom trenutku u Mađarskoj.
Péter Magyar, bivši saveznik Viktora Orbána i sada njegov glavni protukandidat na predsjedničkim izborima 2026., posljednjih je mjeseci stekao sve veću popularnost. Unutar Europske pučke stranke, Magyar je javno podržao čvrsti stav Bruxellesa prema Rusiji kao strategiju za napad na Orbána iznutra, pokušavajući narušiti vladu iznutra.
Politička računica je očita. U Mađarskoj bi nagli prekid opskrbe ruskim plinom doveo do porasta cijena, budući da su niske režije jedan od ključnih političkih aduta vlade. U Slovačkoj pak, koja snažno ovisi o teškoj industriji, gotovo sigurno bi izazvao brzu i duboku recesiju.
Fico tvrdi da odluka nema veze s ratom u Ukrajini
Slovački premijer Robert Fico bio je jednako izravan. U poruci predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi poručio je kako mu je ”dosta Ukrajine koja monopolizira dnevni red, dok europska konkurentnost propada”. Po njegovu mišljenju, rasprava o ruskom plinu nema nikakve veze s energetskom sigurnošću, nego isključivo s političkom pokornošću.
At the European Council, we will be dealing with Ukraine, Ukraine, and Ukraine again and somewhere between coffee and the closing applause, competitiveness and the economic disasters in the form of green utopias threatening our automotive industry will be briefly mentioned as a… pic.twitter.com/7xnLQ7bTpr
— Robert Fico 🇸🇰 (@RobertFicoSVK) October 16, 2025
“Komisija koristi rat kako bi progurala zelenu i ideološku ekonomsku agendu koja uništava našu industriju,” upozorio je. U Bruxellesu prevladava narativ da nastavak kupnje ruskog plina znači “financiranje Putinove ratne mašinerije.”
No stvarnost je puno složenija. Iako je uvoz ruskog plina u EU od 2022. pao s 45 na 13 posto, cijene energije su porasle, dodatno ubrzavši deindustrijalizaciju europskog kontinenta. A uz to, nisu jedini koji kupuju rusku energiju.
Paradoksalno, dok Bruxelles pokušava prekinuti i posljednje veze s Rusijom, zemlje poput Kine, Turske i Indije povećavaju kupnju ruskog nafte i plina po sniženim cijenama, čime osiguravaju svoju konkurentnost. U tom kontekstu, Mađarska i Slovačka tvrde da se “energetska autonomija” EU-a zapravo pretvorila u ovisnost o trećim stranama.
Današnja rasprava u Luksemburgu, sjedištu Vijeća za energetiku, bit će više od tehničkog glasanja. Ako prijedlog prođe, to će predstavljati točku bez povratka u europskoj energetskoj politici: nametanje strateške odluke bez konsenzusa, s izravnim ekonomskim posljedicama za milijune građana.
M.M. /Foto: FaH
