Goldstein, Klasić i još 14 profesora pisali Predsjednici: ‘Neugodno smo iznenađeni…’

rujan 15, 2019 maxportal
Share Button

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovic u prigodi pocetka nove skolske godine susrela se s ucenicima i profesorima Gimnazije Sesvete.



Skupina nastavnika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorenim je pismom reagirala u povodu izjave predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović dane učenicima sesvetske gimnazije kojom im, kako navode profesori, preporučuje da ne upisuju studij povijesti ili arheologije.

– Ono što nam nedostaje u hrvatskim školama su voditelji koji bi usmjeravali mlade ljude i rekli im ‘u redu, ti jako voliš povijest, ali ako studiraš povijest i arheologiju, možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto’, izjavila je između ostalog predsjednica u Sesvetama navodeći pritom STEM područje i prirodne znanosti kao bolji odabir za obrazovanje.

U nastavku u cijelosti prenosimo pismo 16 nastavnika Odsjeka za povijest FFZG-a.

Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer „možda u ovom trenutku neće naći radno mjesto“.

Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju.

Osim toga, podaci o zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.

Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom). Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju.

Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti. Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja.

U Hrvatskoj se danas kritičko mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.

U potpisu otvorenog pisma navedeni su

  • Damir Agičić
  • Zrinka Blažević
  • Neven Budak
  • Ivo Goldstein
  • Borislav Grgin
  • Goran Hutinec
  • Tvrtko Jakovina
  • Hrvoje Klasić
  • Snježana Koren
  • Vjeran Kursar
  • Dea Marić
  • Zrinka Nikolić Jakus
  • Mario Strecha
  • Marko Šarić
  • Nataša Štefanec
  • Nikola Tomašegović

R.I. /Foto:pxll

 

Komentari
Share Button