Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovic u prigodi pocetka nove skolske godine susrela se s ucenicima i profesorima Gimnazije Sesvete.
Skupina nastavnika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorenim je pismom reagirala u povodu izjave predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović dane učenicima sesvetske gimnazije kojom im, kako navode profesori, preporučuje da ne upisuju studij povijesti ili arheologije.
– Ono što nam nedostaje u hrvatskim školama su voditelji koji bi usmjeravali mlade ljude i rekli im ‘u redu, ti jako voliš povijest, ali ako studiraš povijest i arheologiju, možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto’, izjavila je između ostalog predsjednica u Sesvetama navodeći pritom STEM područje i prirodne znanosti kao bolji odabir za obrazovanje.
U nastavku u cijelosti prenosimo pismo 16 nastavnika Odsjeka za povijest FFZG-a.
Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer „možda u ovom trenutku neće naći radno mjesto“.
Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju.
Osim toga, podaci o zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.
Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom). Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju.
Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti. Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja.
U Hrvatskoj se danas kritičko mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.
U potpisu otvorenog pisma navedeni su
- Damir Agičić
- Zrinka Blažević
- Neven Budak
- Ivo Goldstein
- Borislav Grgin
- Goran Hutinec
- Tvrtko Jakovina
- Hrvoje Klasić
- Snježana Koren
- Vjeran Kursar
- Dea Marić
- Zrinka Nikolić Jakus
- Mario Strecha
- Marko Šarić
- Nataša Štefanec
- Nikola Tomašegović
R.I. /Foto:pxll
