Hrvatska je izgubila važnu političku bitku na EU sceni u ratu za prošek pa će za to desertno vino možda morati smisliti novi naziv jer je premoćna većina zastupnika u Europskom parlamentu usvojila prijedlog prema kojem tradicionalni nazivi poput prošeka ne smiju podsjećati na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u EU-u, u ovom slučaju na talijanski prosecco.
Uredba, o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, koja još nije i konačno usvojena, ne tiče se samo prošeka, ali u Hrvatskoj je za nju javnost zainteresirana baš zbog mogućnosti da će to desertno vino morati mijenjati naziv. Talijani su ranije ušli u EU i zaštitili naziv prosecco.
Europski parlament u četvrtak je usvojio izvješće glavnog izvjestitelja Talijana Paola de Castroa s predloženim amandmanima što u praksi znači da nazivi, pa tako i onaj hrvatski za prošek, ne smiju podsjećati na postojeće europske oznake zemljopisnog porijekla
Time se klatno u desetogodišnjem hrvatsko-talijanskom sporu zaljuljalo na talijansku stranu, a na konačnu verziju Uredbe Hrvatska još može utjecati u sklopu pregovora između Parlamenta, Europske komisije i Vijeća ministara poljoprivrede.
U povijesti iscrpljujućeg i kompliciranog donošenja pravila na razini EU-a događale su se i takve situacije da konačna uredba bude različita od prijedloga Parlamenta, ali i glasovanje u parlamentu pokazuje da u ovoj priči Hrvatska stoji nasuprot velikih zemalja, poput Italije, Francuske i Španjolske, a za de Castrov prijedlog glasala su 603 zastupnika, protiv je bilo 18, a suzdržanih osam.
Zanimljivo je da su hrvatski zastupnici bili protiv spornog amandmana 272, koji bi mogao »izbrisati« hrvatski prošek, ali da su za samo izvješće glasovali SDP-ovci Biljana Borzan i Fred Matić te Mislav Kolakušić.
Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić, dok su protiv bili HDZ-ovi zastupnici, Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko te IDS-ov Valter Flego i suverenist Ladislav Ilčić.
Flego je odmah nakon glasovanja pozvao naše Ministarstvo poljoprivrede i ministricu Mariju Vučković da se založe u Vijeću i pronađu način za zaštititi hrvatski prošek, kao i sve ostale proizvode koji će biti u podređenom položaju, stupi li ova uredba na snagu.
Zabrnuti Istrani
– Talijanskim manipulacijama gubimo prošek, Vlada mora reagirati. Prošek i prosecco dva su sasvim različita vina i današnjim su glasovanjem hrvatski proizvođači prošeka, kao i proizvođači raznoraznih poljoprivrednih proizvoda drugih malih EU članica, neopravdano diskriminirani.
Zato sam još prije mjesec dana hitno reagirao prema Komisiji i Povjereniku Europske komisije za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom, tražeći da se spriječi golema šteta koja bi mogla nastati donošenjem takve Uredbe.
U suprotnom, svjesno otvarate put opasnom presedanu koji će ugroziti male proizvođače, posebice one iz zemalja koje su u EU pristupile kasnije, ili će joj tek pristupiti. Takozvani antiprošekovski amandman u potpunosti je u suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima, poput poštovanja tradicije, nasljeđa i različitosti, poručuje Flego za Novi list.
U priopćenju otkriva da mu je povjerenik Wojciechowski odgovorio da će »Komisija pažljivo analizirati sve amandmane koje Parlament podnese te obratiti pozornost na to postižu li predloženi amandmani ciljeve politike i jesu li pravno valjani«.
Pravo veta
Ilčića pak muči to što je dio kolega iz SDP-a podržao izvješće sa spornim amandmanima.
– Žao mi je što su članovi SDP-a stali uz talijanskog izvjestitelja De Castra iz njihove grupe socijalista i glasali za ovo izvješće koje ide više na ruku Talijanima u našem sporu oko zaštite prošeka. Razgovarao sam poslije rasprave s povjerenikom za poljoprivredu Europske komisije Wojciechowkiem.
Komisija predlaže ono što predlaže i hrvatska strana – da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji, a ne samo sličnost imena.
Dakle, Hrvatska ima pravo na zaštitu prošeka. Italija ne smije to spriječiti samo zato što su oni prije ušli u EU, kazao je Ilčić. On vjeruje da odluka Parlamenta neće proći u Vijeću i da će hrvatska uskoro zaštititi prošek.
– Kad vidimo samo ovaj slučaj, a bilo ih je još, nevjerojatno mi je da bi se bilo tko iz Hrvatske mogao zalagati za ukidanje nacionalnog veta u Vijeću i daljnje oslabljivanje država članica u korist Bruxellesa, upozorava Ilčić.
U ovom slučaju Hrvatska veto na Vijeću neće imati jer se taj institut koristi u pitanjima koja se tiču vanjske politike, proširenja, poreza i proračuna.
Borzan: Ima tu i nekih dobrih stvari
Biljanu Borzan je za Novi list rekla da je bila protiv amandmana koji bi mogli naštetiti prošeku, što potvrđuju i zapisnici s glasovanja u Parlamentu, ali da je glasovala za Izvješće jer, kaže, ono donosi i neke dobre stvari kad su u pitanju proizvođači na koje se odnosi.
Dodala je i to da će se u raspravi između parlamenta, Komisije i Vijeća moći učiniti puno više jer je iz rezultata glasovanja jasno kakvo je raspoloženje parlamentaraca bilo kad je u pitanju predloženo izvješće i tu hrvatski glasovi nisu mogli donijeti nikakvu prevagu.
D.M. /Foto: Kees Koertshuis/Pixabay
