BISERI HRVATSKOG PRAVOSUĐA ZBOG KOJIH SU POTREBNE REFORME!

24 studenoga, 2015 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Tko je zapravo Mladen Bajić?



Mladen Bajić bio je osoba od povjerenja i bivšeg premijera Ivice Račana, i bivšeg premijera Ive Sanadera na čiji rad do 2009.-te godine nije bilo nikakvih primjedbi, jer do 2009.g. nije radio ništa po pitanju sprečavanja kriminala u državi koji je metastazirao u sve segmente društva. Nečinjenje glavnog državnog odvjetnika bila je presudna referenca za produženje još jednog mandata. U tom trenutku Mladen Bajić je bio podobna osoba cijeloj političkoj strukturi koju je vrlo vješto ucjenjivao sa predmetima spremljenim u ladicama.

Višegodišnje nečinjenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića kada je u pitanju gospodarski i pretvorbeni kriminal imalo je za posljedicu nastavak pljačke države kroz netransparentne javne natječaje i nove modele privatizacije osmišljene putem dokapitalizacija kao što je slučaj sa Croatia osiguranjem i nedavno provedenom dokapitalizacijom Hrvatske poštanske banke.

Mladen Bajić kao glavni državni odvjetnik bio je vrlo aktivan pri progonu i procesuiranju naših generala u Haag čime je zadobio povjerenje bivšeg premijera Ive Sanadera i Carle Del Ponte, te podršku stranih centara moći kojii su Hrvatsku naumili podrediti svojim političkim i gospodarskim interesima.

No, nakon što su generali u Haagu dokazali svoju nevinost, zacrtani planovi protudržavnih elemenata počeli su se urušavati, a svi akteri koji su u tome sudjelovali počeli su tražiti utočišta u strukturama koje im omogućuju političko djelovanje usmjereno zataškavanju njihove stvarne uloge u tim nečasnim antidržavnim činidbama koje su zapovjedili ili neposredno izvršavali.

Nije iznenađujuće što je Bajić nakon razrješenja s dužnosti s mjesta glavnog državnog odvjetnika, preuzeo mjesto upravo u resoru DORH-a za ratne zločine.  Jer, ukloniti tragove nije nimalo lagan zadatak poslije dvanaest godina manipulacija i rada bez polaganja računa. A račune treba položiti i za nezakonit i nepravilan rad institucija koje su kao čelne osobe vodile, ali i za nečinjenje kojim su zaštitili institucionalni kriminal na najvišoj razini.

MONITORING NAD PRAVOSUĐEM?! INSTITUCIONALNI KRIMINAL NA NAJVIŠOJ RAZINI!pravosuđe,  hroji

Gdje su sada glavni akteri?

Bajić više nije ni sjena nekadašnjeg moćnika, Sanaderova sudbina je (ne) poznata,  a Duvnjak je smijenjen sa svih funkcija koje je obnašao. Karijera mu je okončana naglo kao što je uostalom i započela (na sreću države i njene imovine kojom je upravljao).

Iva Galić obnašala je dužnost ravnateljice Agencije za upravljanje državnom imovinom nakon smjene Vedrana Duvnjak, no i ona je nakon nešto više od 2 (dva) mjeseca razriješena s dužnosti Odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Sani Ljubičić se povukla iz „HPB Bankomata“ i već mjesecima ne dolazi na ročišta Županijskog suda u Zagrebu prebacivši predmet mladom zamjeniku općinskog državnog odvjetnika koji se prema riječima odvjetnika suočava sa brojnim pitanjima  branitelja i Suda na koji ne može dati nikakav odgovor navodeći kako on nije sudjelovao u predmetu „Bankomat“ pa se ne može trenutno izjasniti.  

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi prema dostupnim informacijama još uvijek je zamjenik iako je već stegovno kažnjen zbog više zlouporaba kojim je oštećen proračun Republike Hrvatske o čemu su mediji već pisali, a navodno su posrijedi i zlouporabe položaja i ovlasti počinjene u slučaju „HPB BANKOMAT“ zbog krivotvorenja službenih isprava i ovjeravanja neistinitih sadržaja o čemu su prijavitelji izvijestili i državno odvjetništvo.

Čedo Maletić, razriješen je s mjesta predsjednika Uprave HPB-a nakon što je onemogućena privatizacija HPB-a od grupacije Fantasyland koja je blokirala glavnu zgradu banke u Jurišićevoj ulici u Zagrebu i nakon što je Hrvatska narodna banka utvrdila gubitke i izvršila rezervacije u iznosu većem od 450 milijuna kuna po kreditima koje je plasirala uprava Čede Maletića što je imalo za posljedicu pad adekvatnosti kapitala na samo 6,8% čime je sukladno zakonu Banka već trebala imati imenovanu posebnu upravu postavljenu od strane HNB-a.  

KAKO SU HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU I DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE BLOKIRALI REALIZACIJU PROJEKTA FANTASYLAND ŠMIDHEN!Fantasyland-samobor1[1]

Projekt Fantasyland Šmidhen u Samoboru

Grupacija Fantasyland  je 2009.godine bila na korak do početka gradnje; nedostajala je samo suglasnost na parcelacijski elaborat kako bi se ishodila potvrda glavnog projekta. Radi se o tehničkom elaboratu koji se na nivou Republike Hrvatske rješava u roku dva do tri tjedna, te nema neriješenih predmeta.

Unatoč i provedenom inspekcijskom nadzoru Državne geodetske uprave kojim je potvrđeno da je parcelacijski elaborat izrađen sukladno zakonu i pravilima struke bez ijedne utvrđene nepravilnosti, grupacija Fantasyland je na potpis parcelacijskg elaborata čekala više od dvije godine, te je potpisan tek nakon što su sa mjesta ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom smijenjeni Vedran Duvnjak i njegova nasljednica Iva Galić.

Zatražio je Vedran Duvnjak i pravna mišljenja i provođenje revizije ispunjenja ugovornih obveza grupacije Fantasyland, međutim, nalazi su opet bili u cijelosti pozitivni za grupaciju Fantayland, te je utvrđeno da su sve ugovorne obveze prema Fondu u cijelosti ispunjene. No, ni to nije bilo dvovoljno bivšem predsjedniku HFP-a Vedranu Duvnjaku, pa je pokrenuo i četiri sudska postupka protiv Fantasylannda stavljajući zabilježnu na nekretnine i zemljište na kojem je trebala početi izgradnja, ali i svi sudski postupci pred Općinskim sudom u Samoboru pravomoćno su okončani u korist grupacije Fantasyland Šmidhen.

Tadašnja predsjednica Vlade RH gđa Jadranka Kosor, nakon  što joj se grupacija Fantasyland obratila s pritužbom na rad HFP-a i Vedrana Duvnjaka, uputila je u studenom 2009. dopis Duvnjaku  u kojem skreće posebnu pozornost na kršenje ugovornih odredbi od strane HFP-a te traži da hitno primi predstavnike Fantasylanda. Gospođa Kosor se toga sjeća, ali ne i Vedran Duvnjak, koji na njen dopis uopće  nije reagirao. Upozoravala je predsjednica Vlade RH i tadašnje ministre odgovorne za rad HFP-a, Petra Čobankovića i Đuru Popijača, no očito bez uspjeha.
bankomat-todoric11[1]

Slaven Čolak, predsjednik uprave Fantasylanda iz Samobora i njegov projekt bili su glavna meta Mladena Bajića koji je trebalo svim sredstvima zaustaviti po nalogu onih kojima je taj projekt bio izravna konkurencija. Međutim, uslijedio je bumerang koji je malo tko od aktera te akcije očekivao. Pokrenute su tužbe za naknadu štete protiv Hrvatske poštanske banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali i pokrenuti kazneni postupci protiv svih odgovornih osoba koje su kao službene osobe ispred države sudjelovale u nezakonitim radnjama protiv Fantasylanda

Bivši predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak već je u više navrata ispitivan pred Županijskim sudom u Zagrebu, a iz video zapisa može se zaključiti da mu doista nije bilo ugodno odgovarati na pitanja Slavena Čolaka i predsjednice sudskog vijeća koja vodi predmet „Bankomat“.

Iz ispitivanja Vedrana Duvnjaka ničim ne proizlazi da bi Vedran Duvnjak bio ispitivan kao svjedok, a iz video zapisa je vidljivo da je rad bivšeg predsjednika HFP-a i ostalih unutar Fonda bio prožet nezakonitim postupanjem kao uobičajenom praksom kroz cijelo vrijeme obnašanja dužnosti predsjednika Fonda, pa čak i nakon toga, kad je kao razriješen sa mjesta ravnatelja AUDIO imenovan na mjesto državnog tajnika u ministarstvu poljoprivrede kod svog prijatelja, sada već osuđenog na guljenje krompira bivšeg ministra Petra Čobankovića.

O svim nepravilnostima Fantasyland je redovito obavještavao sve nadležne i fondu nadređene institucije, dostavljajući uvijek u prilogu svu relevantnu dokumentaciju kojom potvrđuje svoje tvrdnje, te ukazujući na enormnu štetu koja se nanosi projektu, apelirajući da u okviru svoje nadležnosti  poduzmu odgovarajuće mjere da se spriječi daljnje nanošenje štete, ali uzalud. Isti su se ii posve oglušili ili samo deklaratorno izrazili svoju podršku bez poduzimanja odgovarajućih mjera, ili su se proglasili nenadležnima ili su bili prezauzeti ili ih jednostavno nije bilo briga…Posljedica svega je enormna šteta koja je nastala i zbog koje se vode sudski postupci.  

Gostujući u emisiji Markov trg,  Ozren Matijaševć koji je bio član Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju u vrijeme Vedrana Duvnjaka je izjavio: “Ovdje je fond trebao izdati parcelacijski elaborat i nekoliko godina umijesto da izda parcelacijski elaborat i da ne bude prepreka investiciji, a je bio prepreka investiciji, ide se štoviše na obijesno sudovanje čiji postupci su izgubljeni i šteta će doći-kome? – poreznim obveznicima. Ovo je eklatantan primjer pravne nesigurnosti…“

HPB BANKOMAT“ USKORO ULAZI U SEDMU GODINU! U PROSINCU 2015.G. NA ŽUPANIJSKI SUD POZVAN BAJIĆEV VJEŠTAK VLADIMIR KRKLEC S KOJIM SE U VIŠE NAVRATA SASTAJAO I PLAĆAO MU ZA USLUGE PRIJE NEGO JE USKOK IZDAO NALOG ZA VJEŠTAČENJE U PREDMETU „BANKOMAT“!

Još malo pa ulazimo u sedmu godinu od pokretanja slučaja tzv. „HPB Bankomat“koji je te 2009.god. punio naslovnice hrvatskih medija i mjesecima bio udarna tema i proces kojim se dičio tadašnji, sada već pomalo zaboravljeni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić predstavljajući se javnosti kao istinski borac za pravdu i poštivanje zakona.

Iako ga mediji u posljednje vrijeme gotovo i ne spominju nakon neuspjelog pokušaja ustoličenja u fotelju Ustavnog suda, žrtve Bajićevog postupanja zasigurno nisu zaboravile niti Mladena Bajića, niti njegove poslušnike koji su po njegovom nalogu nezakonito pokretali sudske procese i kada je bilo sasvim jasno da nema osnove za podizanje optužnice. „HPB Bankomat“ javnosti je kao najveći u Bajićevoj širokoj lepezi započetih procesa, a kako stvari zaista stoje u „Bankomatu“ kojeg je USKOK nazvao tim kodnim imenom, nitko više niti spominje, a niti mediji taj proces prate.

Nakon što je optužnica u slučaju Bankomat nekoliko puta vraćena USKOK-u pa i jednom odbačena od strane sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu kojim je predsjedao predsjednik Županijskog suda Ivan Turudić, dalo se već tada naslutiti kako stvari stoje u tom procesu kojeg je Mladen Bajić otvorio nakon više od sedam godina nerada i apstinencije na mjestu glavnog državnog odvjetnika.

U „HPB Bankomatu“ koji traje već više od 70 mjeseci, razotkrivene su mnogobrojne nezakonitosti i nepravilnosti u radu glavnog državnog odvjetnika i osoba koje su od strane Bajića i Cvitana imenovane u ovom predmetu. Već su mediji objavljivali o Bajićevim tajnim sastancima sa vještakom Vladimirom Krklecom iz Splita kojem je USKOK plaćao usluge za vještačenje u „Bankomatu“ prije nego je USKOK uopće izdao Nalog za vještačenje.

Također, mediji su objavljivljivali kako su u slučaju „Bankomat“ prekoračeni i rokovi za podizanje optužnice, kako je USKOK sakrio nalaz vještačenja Ante Blaževića koji je zajedno sa Vladimirom Krklecom bio angažiran za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu „Bankomat“.

Mediji su također izvještavali i o onemogućavanju obrane u izvršenje uvida u spise i prikrivanju službene dokumentacije iz spisa od strane USKOK-a zbog čega je u više navrata i prekidano suđenje u predmetu „Bankomat“, a prema najnovijim informacijama kojim raspolažemo, posrijedi je bumerang u slučaju Bankomat.

Županijskom sudu u Zagrebu dostavljeni su dokazi obrane koji teško terete Mladena Bajića, Sani Ljubičić i Borisa Koketija za počinjenje više kaznenih djela ne samo u predmetu „HPB Bankomat“, već i u više drugih predmeta o čemu će Maxportal izvještavati.  

D. Lukić/foto:arhiv mp

Najavljujemo prvi u nizu od 10 zahtjeva za provođenjem inspekcijskih nadzora  nad radom DORH-a, USKOK-a i pravosudnih tijela upućenih prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i ostalim nadležnim tijelima i institucijama  zbog nezakonitog i nepravilnog rada, te činjenja kaznenih djela pri obnašanju službene dužnosti.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •