DELO: Kredit tvrtki Milanovićeva brata dodijeljen je bez kriterija, dobio ga je “na lijepe oči”

ožujak 7, 2016 maxportal
Share Button

SLOVENSKO Delo u tekstu pod naslovom ‘Smrtni greh’ LHB, hčerke NLB, v poslu s premierovim bratom’, piše da su u posjedu više od 800 stranica dokumenata koji se odnose na kredit koji je na “na lijepe oči” odobren Krešimir Milanoviću, bratu bivšeg premijera Hrvatske Zorana Milanovića.



Priča o velikom kreditu koji je LHB banka odobrila tvrtki Modestus, u vlasništvu brata bivšeg hrvatskog premijera, prvi se put u slovenskim medijima pojavila prije tri godine, a vodeći slovenski list danas na udarnim stranicama rezimira njene pravne, financijske i političke pouke.

Sve to kao prilog tezi da su za financijsku rupu u slovenskim bankama, koju su morali pokriti porezni obveznici, kriva poslovodstva banaka koja su u vrijeme kreditne ekspanzije zajmove odobravale bez potrebnih jamstava i pravne logike, uz potporu “političara koji i dalje ostaju na sceni” jer su od takvog neodgovornog poslovanja, za koje nitko nije odgovarao, navodno i sami imali koristi.

Kredit što ga je tada utjecajni slovenski bankar Boris Zakrajšek odobrio “Modestusu” Krešimira Milanovića, prema dokumentaciji do koje je došlo Delo, ”nikad nije smio biti odobren, a okolnosti kako je do toga došlo su sumnjive”, navodi list.

“Zajam u visini 3,25 milijuna eura odobren je bez prethodne ocjene kreditne sposobnosti klijenta, i to na rok od samo dvije godine”, navodi list.

“Delo” navodi ocjene stručnjaka kako je bilo nemoguće da tvrtka koja je osnovana samo nekoliko mjeseci prije, bez prihoda, zaposlenih i bez poslovnih referenci, u roku od samo dvije godine otkupi zemljišta za koja je uzela bankarska sredstva i dobije sve potrebne dozvole za gradnju stanova, a onda ih proda po odgovarajućoj cijeni i vrati kredit.

Potraživanja LHB banke prema “Modestusu”, koji je završio u stečaju, u međuvremenu je 2012. godine preuzela NLB, koja od tvrtke brata bivšeg hrvatskog premijera, potražuje 4,28 milijuna eura, a slovenska bi državna banka “prema optimističkom scenariju” mogla dobiti najviše četvrtinu uloženih sredstava.

Delo navodi da je to samo ilustracija kako bi direktorima najveće slovenske banke, koji su je u prošlosti vodili, trebalo zbog loših poteza suditi, onako kako se to dogodilo bankarima na Islandu koju su svoju zemlju doveli u velike neprilike.

Budući da su slovenske banke prije tri godine morale, zbog loših kreditnih plasmana, biti obilato dokapitalizirane iz javnih sredstava, pri čemu im je iz bilanci otpisan i dio loših kredita, u Sloveniji se pitanje odgovornosti direktora banaka za tzv. “bankarsku rupu” često postavlja, ali su suđenja za takve slučajeve vrlo rijetka.

Prema tajnom izvješću slovenske središnje banke iz 2012., uprave banaka su više od 2 milijarde eura kredita u vrijeme jeftinog bankarskog kapitala “odobrile na lijepe oči” i uz velike kreditne rizike, pa su samo nakon bankrota nekoliko vodećih građevinskih tvrtki ostale s nenaplativim potraživanjima od skoro pola milijarde eura.

Jedan od rijetkih kojima se za loše kreditne plasmane u Sloveniji sudilo bivši je direktor NLB­-a Draško Veselinovič, koji je najveću slovensku banku vodio 2009. godine, a dva procesa protiv njega još nisu završena.

D. Lukić/Foto:reporter.si

 



Komentari
Share Button