Zastupnik HSLS-a Darko Klasić rekao je kako je vrijeme da se preispita model ekstremno dugotrajnih koncesija na pomorskom dobru, založivši se za redovite revizije njihova izvršavanja te povećanje transparentnosti kako bi hrvatska obala bila prvenstveno u službi naših građana.
“Koncesije moraju biti dovoljno duge da potaknu ulaganja, ali nikada toliko duge da ograniče pravo budućih generacija da same odluče o svom pomorskom dobru”, kazao je Klasić tijekom slobodnih saborskih govora u ime Kluba HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka.
Smatra i kako to nije pitanje ideologije, nego pitanje odgovornog upravljanja javnim dobrom i zaštite nacionalnih interesa.
Klasić je pritom upozorio na problem koncesije koju je u listopadu 2015., u sklopu projekta Kupari, tehnička vlada Zorana Milanovića dala ruskoj Avenue grupi na 99 godina. Naveo je da ta koncesija obuhvaća 75.791 četvorni metar kopnenog prostora i plaže, ali i 3.042 četvorna metra morskog akvatorija.
Milanović išao na ruku Rusima
Drži i da je Milanovićeva vlada tom odlukom išla na ruku ruskim poduzetnicima jer ta odluka, poručio je, nije bila samo za jednu generaciju, već za četiri generacije hrvatskih građana.
Kupari, nekad elitno vojno odmaralište JNA i „Titovi Havaji“, s nizom hotela i vilom Josipa Broza Tita, razoren je tijekom agresije na Hrvatsku i nikada nije obnovljen. Danas je to najveća ruševina na hrvatskoj obali s jednim od najvećih turističkih potencijala.
Nakon godina političkih natezanja, koncesija i investitora koji su dolazili i odlazili, projekt je konačno krenuo u realizaciju. Rušenje je započelo krajem svibnja 2025., a investitor je singapurska tvrtka HPL Croatia Limited, koja ima koncesiju na 99 godina.
Novi kompleks vodit će Four Seasons, a plan uključuje luksuzni hotel s 220 soba i 32 privatne vile koje će se prodavati i potom iznajmljivati kao dio resorta
Najveći prijepor u javnosti izazvalo je rušenje hotela Pelegrin, modernističkog arhitektonskog bisera iz 1963., djela Davida Fincija. Struka je godinama upozoravala da je riječ o antologijskom ostvarenju hrvatske moderne, no Ministarstvo kulture odbilo je zaštititi objekt, pa je Pelegrin uklonjen unatoč protivljenju Društva arhitekata Dubrovnik.
Dodatnu političku dimenziju daje činjenica da je Milanovićeva tehnička vlada 2015. ruskoj Avenue grupi dala koncesiju na 99 godina.
Danas je projekt u fazi potpunog rušenja starog kompleksa i pripreme terena za izgradnju luksuznog resorta. Kupari, nakon 33 godine rugla, napokon ulaze u novu fazu — ali uz cijenu gubitka jednog od najvrjednijih modernističkih objekata na Jadranu.
U travnju 2022. tvrtka HPL Croatia Limited, u stopostotnom vlasništvu singapurske kompanije HPL, postaje vlasnik devedeset posto temeljnog kapitala tvrtke Kupari Luxury Hotels d.o.o. Otkupili su udio tvrtke Avenue ulaganja ruskog milijardera Sergeja Gljadelkina. Preostalih deset posto u vlasništvu je Ivana Paladina, kratkotrajnog ministra obnove u vladi Andreja Plenkovića.
Upravo je Ivan Paladina bio direktor tvrtke Avenue ulaganja, koja je 2018. godine s tadašnjim ministrom državne imovine Goranom Marićem, potpisala ugovor vrijednom gotovo milijardu kuna.
Jeckov: Nastavljen pad broja učenika u osnovnim školama
SDSS-ova Dragana Jeckov navela je da se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovoj školskoj godini nastavio pad broja upisanih učenika u osnovnim školama.
Podsjetila je da je sredinom 2022. zabilježen povijesni pad broja rođenih te će, upozorila je, kada ta generacija 2028. sjedne u školske klupe, školski sustav u samo nekoliko mjeseci izgubiti više od 2.500 učenika prvog razreda.
Jeckov je kazala i da će veliki gradovi to amortizirati smanjenjem broja djece po razredima, ali će periferija zemlje doživjeti pad broja upisane djece. Drži i da gubitak 2.500 učenika prvih razreda osnovne škole automatski znači i gašenje između 90 i 110 razreda diljem zemlje te će dovesti do tehnološkog viška u školama.
Za razliku od nje, Dubravka Lipovac Pehar (Klub Domovinskog pokreta) rekla je da su u prošloj godini zabilježeni pozitivni demografski podaci jer je rođeno oko 500 djece više nego 2024. Pritom se nastavljaju pozitivni trendovi i u ovoj godini, jer je u prvih pet mjeseci ove godine rođeno oko 650 djece više.
Istodobno, kazala je, sve je više iseljenika koji se vraćaju u Hrvatsku.
Troskot: U Bruxellesu ponovno otvaraju vrata “chat controlu”
Nezadovoljstvo zbog toga što se u Saboru tijekom rasprave o javnom zdravstvu Milu Kekina nazivalo Milutinom, Damir Bakić (Klub Možemo!) opisao je kao “čisti i nepatvoreni šovinizam”. Drži kako je to šovinistički poziv na diskriminaciju i degradaciju svih sugrađana srpske nacionalnosti te degradaciju svih nacionalnih manjina.
Njegovo izlaganje izazvalo je više reakcija, a HDZ-ov Mislav Herman naglasio je kako nije bitno zove li se netko Mile ili Milutin, nego je tada bilo postavljeno pitanje jesu li se europska sredstva koristila za obnovu privatnih investicija u Istri.
Upozorivši da se u Bruxellesu ponovno “otvaraju vrata” uredbi poznatoj kao “chat control”, Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da se time otvara mogućnost automatiziranog pregledavanja privatne komunikacije.
Istaknuo je da borba protiv kriminala mora biti snažna, ali ciljana, zakonita i pod sudskim nadzorom. “Ne masovna, ne automatizirana i ne usmjerena prema svim građanima”, dodao je.
Hina/Foto: pxll
