Što učinuti ako ne želite služiti vojni rok koji Hrvatska ponovno uvodi, piše portal Index i donosi svojevrsni vodič za dezertere.
Sabor je u listopadu 2025. izmijenio Zakon o obrani i ponovno uveo obvezno temeljno vojno osposobljavanje. Prvi ročnici u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi ući će 9. ožujka, a obuka će trajati dva mjeseca.
Zakoni predviđaju više načina na koje se temeljno vojno osposobljavanje može izbjeći, odgoditi ili zamijeniti civilnom službom, piše Index.
Koga se poziva na služenje vojnog roka?
U pravilu se na služenje vojnog roka upućuju osobe do 27. godine života, dok u slučaju ranije odgode ta granica može biti pomaknuta do najviše 30. godine. Sve to ne znači da će svi koji dobiju poziv morati služiti vojni rok u vojarni.
U nastavku donosimo detaljan vodič kroz sve zakonske načine na koje se vojni rok može izbjeći, odgoditi ili zamijeniti civilnom službom, kao i uvjete, procedure i pravne posljedice svake od tih opcija.
Najčešći način je – priziv savjesti
Najpoznatiji i najčešći način izbjegavanja služenja vojnog roka je priziv savjesti. Pravo na priziv savjesti zajamčeno je člankom 47. Ustava Republike Hrvatske.
Ustav tako propisuje da građani koji zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti mogu umjesto toga obavljati druge dužnosti određene zakonom. U praksi se to pravo ostvaruje podnošenjem zahtjeva za civilnu službu, koja je uređena Zakonom o obrani, ali i vladinim uredbama kojima se uređuje civilno služenje temeljne vojne obuke
Ako ćete u civilnu službu, imat ćete puno manja primanja
Osobe kojima bude odobrena civilna služba raspoređuje Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležno tijelo za civilnu zaštitu. Civilna služba može se obavljati unutar sustava civilne zaštite Ministarstva ili u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, poput gradova, općina i županija.
Oni koji civilnu službu obavljaju u sustavu civilne zaštite Ministarstva služit će tri mjeseca i primat će neoporezivu mjesečnu naknadu od 340 eura. Oni koji civilnu službu obavljaju u lokalnim jedinicama služit će četiri mjeseca, uz neoporezivu mjesečnu naknadu od 170 eura.
Podsjetimo, oni koji će služiti temeljno vojno osposobljavanje u vojarni primat će neoporezivu mjesečnu naknadu od oko 1100 eura, uz osiguran smještaj i prehranu.
Kako podnijeti zahtjev za civilnu službu?
Prema Zakonu o obrani, zahtjev može podnijeti vojni obveznik nakon što je uveden u vojnu evidenciju i nakon što prođe postupak ocjene sposobnosti, koji uključuje zdravstvene i psihološke preglede, pa sve do isteka vojne obveze.
To znači da se prigovor savjesti može izjaviti ne samo pri uvođenju u vojnu evidenciju, nego i kasnije, uključujući i tijekom služenja vojnog roka.
Zahtjev za civilnu službu podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane, koji je dužan novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu.
Morate biti uvjerljivi
Zahtjev se mora podnijeti formalno, uz propisanu dokumentaciju. Kako piše u izmijenjenom zakonu, to uključuje dokumente, poput svjedožbe o završenom srednjoškolskom obrazovanju ili potvrdu srednje škole ako se obrazovanje još pohađa, kao i eventualne dokaze o vještinama i kompetencijama.
Potrebno je označiti razloge zbog kojih se podnosi prigovor savjesti, pri čemu je moguće istodobno navesti i moralne i vjerske razloge. Zakon pritom izričito propisuje da ti razlozi moraju biti učinjeni uvjerljivima, odnosno morate jasno pokazati da se zahtjev temelji na stvarnim moralnim ili vjerskim uvjerenjima.
Zakon o obrani ne propisuje detaljno podnosi li se zahtjev putem službenog obrasca ili ga je moguće podnijeti u slobodnoj formi, niti navodi potpun popis dodatne dokumentacije. Prema ranijoj praksi, zahtjevu za civilnu službu prilagala se i potvrda MUP-a o neposjedovanju oružja.
Izmijenjeni Zakon ne propisuje izričito popis potrebne dokumentacije, ali predviđa da će nadležno tijelo odbiti zahtjev ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je podnositelj počinio kazneno djelo uporabom oružja ili ako posjeduje oružje, osim u slučaju kada se ono drži kao uspomena na temelju valjanog oružnog lista.
Ne možete se žaliti ako vam odbiju priziv savjesti, ali…
O zahtjevu za prigovor savjesti odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu, odnosno MUP na prijedlog svojeg povjerenstva za civilnu službu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Prigovor savjesti može se odbiti. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH, koji mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.
Napomenimo da osobe koje umjesto vojnog roka obave civilnu službu postaju civilni pričuvnici, tj. ulaze u sustav civilne zaštite. U slučaju velikih nesreća ili prirodnih katastrofa, mogu biti angažirani na poslovima civilne zaštite.
Nesposobnost za vojnu službu
Jedna od zakonskih osnova za oslobađanje od vojne obveze je i proglašenje nesposobnosti za vojnu službu, što se utvrđuje kroz obvezne liječničke i psihološke preglede.
Sposobnost za vojnu službu utvrđuje se kroz zdravstvenim i psihološkim pregledima. Taj postupak je detaljno uređen Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, koji sadrži i popis bolesti i tjelesnih oštećenja koja se uzimaju u obzir pri procjeni sposobnosti.
Ključan je pregled
Na preglede obveznika upućuje nadležni područni odjel za poslove obrane, a provode se u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.
Prilikom upućivanja na zdravstveni pregled, obveznik je dužan dostaviti potvrdu izabranog doktora medicine o postojanju ili nepostojanju psihičkih, zaraznih i kroničnih bolesti. Također je potrebno priložiti svu raspoloživu medicinsku i drugu relevantnu dokumentaciju koja može biti važna za procjenu zdravstvene sposobnosti.
Ako je utvrđen određeni stupanj tjelesnog oštećenja ili invaliditeta, obveznik je dužan dostaviti i odgovarajuće rješenje, zajedno s pripadajućim medicinskim nalazom i mišljenjem. Zdravstveni pregled obuhvaća opći liječnički pregled, kao i psihološko testiranje radi procjene psihičke sposobnosti za vojnu službu.
Oslobođenje od obaveze služenje vojske
Na temelju obavljenih pregleda zdravstvena komisija donosi ocjenu zdravstvene sposobnosti. Tom ocjenom osoba može biti proglašena sposobnom ili nesposobnom za vojnu službu, ili se može utvrditi potreba za daljnjim liječenjem ili dijagnostičkom obradom prije donošenja konačne odluke.
Ako je osoba proglašena trajno nesposobnom za vojnu službu, oslobađa se i obveze temeljnog vojnog osposobljavanja i civilne službe, jer joj prestaje vojna obveza u cijelosti. Prema zakonu, osobu kojoj je prestala vojna obveza jer je ocijenjena nesposobnom za vojnu službu može se uputiti na revizijski pregled radi provjere sposobnosti za vojnu službu.
Zakon predviđa i da se osobe koje boluju od neizlječivih bolesti ili imaju teška trajna zdravstvena oštećenja mogu proglasiti nesposobnima za vojnu službu i bez upućivanja na redoviti zdravstveni pregled.
Ostali načini oslobađanja od temeljnog vojnog osposobljavanja
Temeljno vojno osposobljavanje ne mora služiti ni osoba koja je već regulirala vojnu obvezu u drugoj državi. To se odnosi na osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle naturalizacijom ili imaju dvojno državljanstvo, pod uvjetom da su u drugoj državi već odslužile vojni rok ili civilnu službu.
Zakon o obrani predviđa i kategorije osoba koje se mogu potpuno osloboditi vojnog roka. To uključuje policijske službenike, službenike pravosudne policije, kao i zaređene svećenike i redovnike. Oslobađanje se ne primjenjuje automatski, nego se ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnom području za poslove obrane.
Vojsku možete i odgoditi
Zakon također predviđa mogućnost odgode vojnog roka. To znači da se vojni obveznik privremeno ne upućuje na služenje, primjerice zbog školovanja, zdravstvenih razloga ili drugih okolnosti.
Odgoda se može odobriti, primjerice, ako je osoba jedini član kućanstva koji privređuje, ako se prvi put zaposlila, ako očekuje rođenje djeteta itd. Zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od primitka poziva, osobno, preporučenom poštom ili elektroničkim putem.
Zakon propisuje da se na temeljno vojno osposobljavanje ne upućuju osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro, kojima je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti, kao ni osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak
Takve osobe se na osposobljavanje upućuju tek nakon prestanka tih okolnosti, a najkasnije do navršene 30. godine života, piše Index
M. M./Foto: AI
