Visoki dužnosnik Federacije BiH, Dragan Mioković, izrekao jednu od najkontroverznijih poruka u javnom prostoru, no institucije i politički akteri ostali su nijemi. Njegovu izjavu prešutio i voditelj emisije Senad Hadžifejzović što se može shvatiti i kao odobravanje izjavom da je “pobijeno malo Hrvata”.
Izjava Dragana Miokovića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i člana Naše stranke, izrečena u emisiji na FACE TV, izazvala je snažan šok među dijelom javnosti, ali ne i službene reakcije. Dok mediji bilježe da je riječ o jednoj od najtežih i najprovokativnijih poruka izrečenih u posljednje vrijeme, politička scena Federacije BiH ostala je zapanjujuće tiha.
Spornu rečenicu izgovorio govoreći o Bleiburgu
Tijekom rasprave u programu FACE TV, Mioković je, komentirajući Bleiburg, izgovorio rečenicu koja je odmah izazvala osudu dijela javnosti: da su “trebali pobiti više Hrvata”. Snimka postoji, no do sada se nije proširila u široj javnosti niti je potaknula institucionalne reakcije.
Zanimljivo je da je njegovu izjavu prešutio i voditelj emisije Senad Hadžifejzović pšto s emože shvatiti i kao odobravanje (ili slaganje?) s izjavom da je pobijeno malo Hrvata.
Izjava se u medijskim analizama opisuje kao poruka koja se može tumačiti kao odobravanje poslijeratnih masovnih zločina i kao govor mržnje prema cijelom narodu — što dodatno pojačava težinu činjenice da dolazi od jedne od najviših zakonodavnih figura u Federaciji BiH.
Tko je Dragan Mioković?
Mioković je dugogodišnji policijski profesionalac i visoki sigurnosni dužnosnik. Rođen je 1958. u Sarajevu, gdje je završio Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Radio je u kriminalističkoj policiji, vodio odjele za najteže delikte, bio dio misije UN‑a u Istočnom Timoru te obnašao niz visokih funkcija u MUP‑u Kantona Sarajevo. U mirovinu je otišao 2015., a danas je jedan od najutjecajnijih političkih aktera u Federaciji BiH.
Izborna godina i zaoštravanje retorike
Miokovićeva izjava dolazi u godini u kojoj političke stranke već ulaze u neformalnu kampanju. Analitičari upozoravaju da se nacionalne teme i radikalna retorika sve češće koriste kao alat za mobilizaciju birača. U tom kontekstu, njegov istup uklapa se u niz javnih poruka visokih dužnosnika koje prolaze bez sankcija, ali snažno ciljaju identitetske podjele.
Miokovićev slučaj nije izoliran. U posljednjim mjesecima zabilježene su i druge izjave visokih dužnosnika koje su izazvale zgražanje, ali ne i političku odgovornost. Ministar obrane BiH Zukan Helez nazvao je europarlamentarku Željanu Zovko “poluretardiranom”, a američkog političara hrvatskog podrijetla Maxa Primorca “ustaškim kopiletom”. Ni te izjave nisu dovele do sankcija.
Tišina institucija kao nova norma
Dok se u javnosti raspravlja o granicama političkog govora, institucije ostaju nijeme. Miokovićeva rečenica, iako jedna od najtežih izrečenih u javnom prostoru u posljednje vrijeme, zasad nije otvorila pitanje odgovornosti, niti je potaknula reakciju tijela koja bi se time trebala baviti.
M. Marković/Foto: YouTube
