Izrael je u petak objavio da je izveo napade na Iran, dan uoči pregovora između Teherana i SAD-a u Omanu o iranskom nuklearnom programu. Izrael je proglasio izvanredno stanje u očekivanju iranskog odgovora.
Napad je dio vojne operacije nazvane “Uspravni lav” (Operation Rising Lion), čiji je cilj, prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, “neutralizirati egzistencijalnu prijetnju” koju predstavlja iranski nuklearni program.
Prema iranskim državnim medijima, u izraelskoj operaciji “Uspravni lav”, čiji je cilj bio spriječiti napredovanje iranskog nuklearnog programa, ubijeno je više visokih iranskih vojnih dužnosnika i nuklearnih znanstvenika.
Iranski državni mediji objavili su da su u napadima ubijeni zapovjednik Revolucionarne garde Husein Salami i nuklearni znanstvenici Ferejdun Abasi Davani i Muhamed Mehdi Tehranči.
Izraelski vojni dužnosnik rekao je da Izrael napada “desetke” nuklearnih i vojnih ciljeva. Dužnosnik je rekao da Iran ima dovoljno materijala za izradu 15 nuklearnih bombi u roku od nekoliko dana.
“Nakon preventivnog napada Države Izrael na Iran, očekuje se napad raketnim i dronskim letjelicama na Državu Izrael i njezino civilno stanovništvo u neposrednom roku”, rekao je ministar obrane Israel Katz.
Riječ je o novoj eskalaciji od izbijanja rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. koja bi mogla prerasti u otvoreni rat između dviju zemalja, nakon desetljeća tajnih sukoba i kopnenih, pomorskih, zračnih i kibernetičkih napada.
Donosimo glavne događaje u povijesti sukoba, kako je prenio Reuters.
Iran had no idea we were coming. They were completely blind.
The Israeli strike caught ALL the Iranian commanders in bed. Not a single warning signal was activated. pic.twitter.com/oLLyt1JhDs
— Cheryl E 🇮🇱🎗️ (@CherylWroteIt) June 13, 2025
1979. – Iranski prozapadni vođa šah Muhamed Reza Pahlavi, koji je smatrao Izrael saveznikom, svrgnut je s vlasti u Islamskoj revoluciji kojom je na vlast došao novi šijitski teokratski režim čiji je ideološki imperativ otpor Izraelu.
1982. – Izrael je izvršio invaziju na Libanon, a Iranska revolucionarna garda osnovala s libanonskim šijitima Hezbolah, paravojnu skupinu koja je postala najopasniji neprijatelj Izraela na njegovim granicama.
1983. – Proiranski Hezbolah samoubilačkim je napadima istjerao zapadne i izraelske snage iz Libanona. U studenom automobil prepun eksploziva zaletio se u libanonski stožer izraelske vojske. Izrael se kasnije povukao iz velikog dijela Libanona.
1992.-1994. – Argentina i Izrael optužili su Iran i Hezbolah da su orkestrirali samoubilačke napade na izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu 1992. i židovski centar u tom gradu 1994. U tim su napadima poginuli deseci ljudi. Iran i Hezbolah niječu odgovornost.
2002. – Otkriveno je da Iran ima tajni program obogaćivanja uranija, što je izazvalo zabrinutost da nastoji razviti nuklearnu bombu protivno svojim obvezama temeljem Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), što Teheran niječe. Izrael je pozvao na odlučnu akciju protiv Irana.
2006. – Izrael se borio protiv Hezbolaha u mjesec dana dugom ratu u Libanonu, ali ga nije uspio poraziti i sukob je završio statusom quo.
2009. – Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je u govoru da je Izrael “opasan i smrtonosan kancerogeni tumor”.
2010. – Iransko postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu napadnuto je računalnim virusom Stuxnetom, za koji se vjeruje da su ga razvili SAD i Izrael. To je prvi poznati kibernetički napad na industrijsko postrojenje.
2012. – Iranski nuklearni znanstvenik Mustafa Ahmadi Rošan poginuo je bombaškom napadu u Teheranu. Gradski dužnosnik okrivio je za napad Izrael.
2018. – Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma nakon višegodišnjeg lobiranja protiv tog sporazuma, ocijenivši da je riječ o “povijesnom potezu”.
Izrael je u svibnju objavio da je napao iransku vojnu infrastrukturu u Siriji, čijeg je predsjednika Bašara al-Asada Teheran podržavao u građanskom ratu, nakon što su iranske snage ispalile rakete na okupiranu Golansku visoravan.
2020. – Izrael je pozdravio ubojstvo generala Iranske revolucionarne garde Kasima Sulejmanija u američkom napadu dronom u Bagdadu. Iran je odgovorio raketnim napadom na iračke baze u kojima su se nalazili američki vojnici. Ozlijeđeno je oko stotinu američkih vojnika.
2021. – Iran je okrivio Izrael za ubojstvo nuklearnog fizičara Mohsena Fahrizadeha, kojeg su zapadne obavještajne službe smatrale ‘ocem’ tajnog iranskog programa razvoja nuklearnog oružja. Teheran niječe da ima takve ambicije.
2022. – Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Yair Lapid potpisali su obećanje da neće dopustiti da Iran razvije nuklearno oružje.
Odluka, dio Jeruzalemske deklaracije koja je bila kruna prvog Bidenova posjeta Izraelu u svojstvu predsjednika, dolazi dan nakon što je on za lokalnu televizijsku postaju rekao da je otvoren prema korištenju sile protiv Irana u “krajnjoj nuždi” pošto je Izrael od svjetskih sila zatražio “vjerodostojnu vojnu prijetnju”.
Travanj 2024. – U vjerojatnom izraelskom napadu na iransko veleposlanstvo u Damasku ubijena su sedmorica časnika Revolucionarne garde, uključujući dvojicu visokih zapovjednika. Izrael nije potvrdio niti zanijekao odgovornost.
Iran je odgovorio velikim napadom dronovima i projektilima na Izrael 13. travnja. Izrael je zbog toga napao Iran 19. travnja.
Listopad 2024. – Iran je ispalio više od 180 projektila na Izrael u znak osvete za ubojstvo vođe Hezbolaha Hasana Nasrale 27. rujna u zračnom napadu na južna predgrađa Bejruta te ubojstvo vođe Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu 31. srpnja.
Izrael je kasnije tog mjeseca napao vojne baze u Iranu kao odgovor na iranske napade. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama u Teheranu i obližnjim vojnim bazama u razdoblju od nekoliko sati. Na nekim lokacijama bilo je “ograničene štete”, po iranskim izvješćima.
Lipanj 2025. – Izrael je 13. lipnja napao iransku nuklearnu infrastrukturu i znanstvenike koji rade na razvoju nuklearne bombe. Rekao je da bi operacija mogla potrajati danima. Meta operacije nazvane “Rising Lion” bili su i iranski zapovjednici i tvornice projektila, a Izrael je proglasio izvanredno stanje u očekivanju iranskog odgovora.
Iranski državni mediji objavili su da su u napadima ubijeni zapovjednik Revolucionarne garde Husein Salami i nuklearni znanstvenici Ferejdun Abasi Davani i Muhamed Mehdi Tehranči.
SAD je objavio da ne pruža pomoć u toj operaciji.
Napadi su izvedeni nakon što je Trump rekao da se američko osoblje povlači s Bliskog istoka jer “bi mogao postati opasno mjesto”.
