Jeste li čuli za Sv. Koronu!? Zaštitnica je od epidemije, po njoj je austrijski novac dobio ime

ožujak 14, 2020 maxportal
Share Button

Sveta Corona (Korona) je kršćanska mučenica. Rođena je oko 160 godine u Egiptu, a zbog vjernosti vjeri umorena je u Siriji. Doživjela je sličnu sudbinu kao i Diva Grabovčeva u Hrvata.  Zaštitnica je od epidemije, a po njoj je austrijski novac kruna dobio ime jer se štuje i kao zaštitnica novca i čuvara blaga.



U vrijeme širenja koronavirusa zanimljivo je prisjetiti se svetice iz prvih stoljeća kršćanstva – sv. Korone, koja se štuje i kao zaštitnica od epidemija. Iako je nekoć pripadala popularnim svecima, danas se vrlo malo znamo o njenom životu i podrijetlu.

Spomendan sv. Korone  je 14. svibnja. Mučeništvo je podnijela u 17. godini života za vrijeme progona kršćana. I ona i njen suprug Viktor – rimski vojnik iz Siene – stradali su mučeničkom smrću jer se nisu htjeli odreći vjere.  I njen suprug je proglašen svetim i štuje se kao Viktor Sijenski.

Sveta Korona slavi se i pod imenom “Stephana”, što znači okrunjena, a i sama corona, vrsta virusa koji na sebi pipke sa završetkom u obliku krune, ime je dobio po latinskom nazivu za krunu.

U mnogim katoličkim crkvama u Austriji i istočnoj Bavarskoj štuje se i danas, a postoje i mjesta nazvana po njezinom imenu.  Najpoznatije je St. Corona am Wechsel u Austriji.

Tko je bila sv. Korona

Sveta Korona je rođena u  zemljama današnjeg Egipta ili Sirije oko 160. godine i umrla mučeničkom smrću177. godine (prema mekim izborima živjela je u godinama 287-303).

Povijesni izvori govore da je vrlo mlada  postala supruga Viktora – rimskog vojnika iz Siene, kršćanina koji se tijekom progona Kristovih sljedbenika u Rimskom carstvu nije želio odreći svoje vjere, zbog čega je pogubljen. Mlada udovica također je umrla mučeničkom smrću tijekom progona cara Antonija Pija ili Dioklecijana (Dioklecijan je proveo  najveći i najkrvaviji progon kršćana u Rimskom Carstvu ) jer se nije htjela odreći vjere.

Štovanje sv. Korone započelo je u Siriji, ali je vrlo brzo prešla granice Bliskog Istoka. Legende o ovom mučeniku iz kasne antike poznate su u Aziji, Africi i Europi.

Prva grčka legenda o Viktoru i Koroni  govori da su pogubljeni u  Damasku, ali je kasnije ponovljena u raznim varijantama. Stoga se pored današnje prijestolnice Sirije kao mjesta njihove smrti spominju i Antiohija na jugu današnje Turske, Aleksandrija u Egiptu, Sicilija i Marseille.

S Bliskog Istoka je legenda o njoj stigla do Italije najkasnije u šestom stoljeću. Relikvije oba supružnika nalaze se u Castelfidardu na jadranskoj obali u blizini Ancone. Već tada je osnovana crkva posvećena njima. Već tada (VI. stoljeće) sv. Kruna je prikazana kao primjer vjernosti vjeri. Godine 997. car Otton III. donio je relikvije u Aachen, a u četrnaestom stoljeću car Karlo IV ih je donio i u Prag.

Iz tog razdoblja potječu i prvi dokazi štovanja te svetice u Bavarskoj, Češkoj i Donjoj Austriji. Tamo iu nekim drugim regijama sv. Kruna se štuje kao zaštitnica, koja ne samo da štiti od epidemija i lošeg vremena, već je i simbol trajanja u vjeri. Na nekim ikonama prikazana je kao kako u jednoj ruci drži kutiju s blagom, dok drugom rukom daje novac prosjaku.

Svetu Koronu danas štuju grčka, latinska i etiopska crkva.

Štovanje u Austriji 

U Donjoj Austriji tradicionalno je godišnje hodočašće sv. Korone u gradiću  St. Corona am Wechsel, a kult te svetice poznat je i u drugim dijelovima Austrije gdje su joj podignute brojne kapelice kao mjesta  štovanja.

Austrijski novčići kovani u periodu od  1892-1924. godine nazvani “krunama” u spomen na sveticu, što se objašnjava  činjenicom da je sv. Korona ( st. Kruna) zaštitnica novca, dobrih investicija i čuvara  blaga.

Spomenuli smo da Katolička crkva sv. Koronu slavi 14. svibnja, a možda će do tog dana biti prevladana najveća prijetnja danas u svijetu – epidemija koronavirusa.
 
Marko Marković/Foto: wikimedia

Komentari
Share Button