Usporedba cijena goriva i prosječnih plaća otkriva drastične razlike u kupovnoj moći među europskim državama. Iako su cijene goriva u EU relativno ujednačene, razlike u neto plaćama stvaraju potpuno različite realnosti za vozače — od Njemačke, gdje prosječna plaća pokriva više od 1.200 litara benzina, do BiH, gdje radnik za cijeli mjesec može natočiti tek oko 540 litara.
Najveće iznenađenje je Malta — najniže cijene goriva u EU daju joj kupovnu moć usporedivu s bogatijim državama.
Dok se sukobi na Bliskom istoku šire i zahvaćaju sve veći broj aktera, globalno tržište nafte ulazi u novu fazu neizvjesnosti. Svaki napad na tankere, svaka blokada pomorskih ruta i svaka politička eskalacija trenutno se pretvara u šok val koji prolazi kroz energetski sektor.
Trgovci naftom otvoreno upozoravaju da je svjetsko tržište “na rubu pucanja”, a analitičari sve glasnije govore o mogućem skoku cijena kakav Europa nije vidjela godinama.
Strah je jednostavan: ako dođe do poremećaja u isporukama iz ključnih proizvođača ili do zatvaranja strateških prolaza poput Hormuškog tjesnaca, cijene bi mogle eksplodirati u roku od nekoliko dana. Europa, koja već godinama balansira između visokih poreza, energetskih tranzicija i osjetljivog uvoza, nalazi se u posebno ranjivoj poziciji.
Države s već visokim cijenama goriva strahuju od novog udara na standard, dok zemlje s nižim plaćama strepe od scenarija u kojem bi i minimalno poskupljenje značilo ozbiljan udar na kućne budžete.
Cijene goriva u zemljama Eurospke unije
U takvoj atmosferi, svako novo izvješće s Bliskog istoka postaje potencijalni okidač za paniku na burzama, a vozači diljem Europe s pravom se pitaju koliko će nas ovaj put koštati geopolitika.
Prema usporedbi cijena Eurosupera 95 od 30. ožujka, najskuplji benzin imala je Nizozemska s cijenom od 2,46 eura po litri, a slijede Danska (2,36), Njemačka (2,29), Finska (2,27) i Belgija (2,23).
Slična je situacija i kod dizela. Krajem ožujka najskuplji dizel ponovno je imala Nizozemska (2,33 eura), a slijede Danska (2,23), Njemačka (2,13), Finska i Grčka (2,05) te Francuska (2,01). Hrvatska je prema toj usporedbi na 22. mjestu s cijenom dizela od 1,66 eura po litri, dok je Slovenija odmah iza s 1,65 eura.
Koliko goriva kupiti za prosječnu plaću
U nastavku donosimo pregled kupovne moći goriva u devet država: Nizozemskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Malti, Srbiji i BiH.
Nizozemsku smo uvrstili u ljestvicu jer je kod njih gorivo najskuplje, a Maltu jer je najjeftinije od zemalja Unije.
Njemačka je na vrhu. Unatoč visokim cijenama goriva imaju visoke plaće koje im osiguravaju najveću kupovnu moć. Najveće iznenađenje je Malta koja najniže cijene goriva u EU daju joj kupovnu moć usporedivu s bogatijim državama.
Slovenija i Hrvatska drže sredinu europske ljestvice. Italija je iznad prosjeka zahvaljujući solidnim plaćama. Mađarska, Srbija i BiH imaju najnižu kupovnu moć, unatoč nižim cijenama goriva — presudne su znatno niže plaće.
Kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje?
U europskom presjeku Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice kupovne moći goriva. Iako cijene goriva nisu među najvišima, ključni ograničavajući faktor ostaje — plaća. Hrvatski radnik za prosječnu mjesečnu plaću može natočiti 817 litara dizela ili 915 litara benzina, što je osjetno manje od Slovenije i Italije, ali i dalje znatno više nego u Srbiji, BiH i Mađarskoj.
U odnosu na bogatije članice EU, razlika je još izraženija: Nijemac za svoju plaću može kupiti oko 350 litara benzina više, a Nizozemac gotovo 250 litara više. S druge strane, Hrvatska stoji solidno u regionalnom kontekstu — kupovna moć goriva dvostruko je veća nego u BiH i oko 60% veća nego u Srbiji.
Drugim riječima: Hrvatska nije među najskupljima, ali ni među najjačima. Stabilne cijene goriva drže je u zlatnoj sredini, no razlika u plaćama i dalje je glavni razlog zašto se ne može približiti zapadnoeuropskom vrhu.
M. Marković/Foto: getty
