Kolumnistica The New York Timesa i američko-ruska spisateljica Masha Gessen, tvrdi da summit između Trumpa i Zelenskog nije bio ono što se činilo — diplomatski uspjeh — već zapravo simbolički čin predaje. Po njezinu mišljenju, Trump je iskoristio susret da predstavi Ukrajinu kao „problem koji se može riješiti trgovinom“, a ne kao borbu za demokraciju i suverenitet.
Kolumnistica koja je veliki dio karijere provela u Moskvi, pita se radi li se uopće o pregovorima, s obzirom na to da službeni narativ glasi kako se razgovaralo o mogućoj razmjeni teritorija i sigurnosnim jamstvima za okončanje rata u Ukrajini.
Gessen piše da agresor rijetko dolazi za pregovarački stol tražeći teritorij koji ne kontrolira, već je uobičajeno da se raspravlja o legalizaciji vojnih uspjeha. Ona smatra da Putin traži više teritorija nego što je njegova vojska uspjela osvojiti u tri i pol godine invazije.
Prema njenoj ocjeni Putin je nakon summita s Trumpom na Aljasci učinio manji ustupak, ali i dalje traži više nego što drži, premda nešto manje nego prije. “Razmjena teritorija” u stvarnosti znači iznudu, jer Putin, tvrdi kolumnistica, nudi manje prijetnje samo ako dobije dio Ukrajine.
Cijena ‘teritorija’ su ljudski životi
Gessen piše da je Trumpov pristup „transakcijski, a ne strateški“, te da ignorira duboke povijesne i moralne dimenzije rata u Ukrajini. Time, tvrdi ona, SAD gubi svoju ulogu globalnog lidera u obrani demokratskih vrijednosti.
Gessen upozorava da teritorij nisu samo crte na karti, nego gradovi i sela u kojima ljudi i dalje žive. Navodi primjer Kramatorska i Slovjanska, gradova s predratnom populacijom od 300.000 ljudi.
Predaja tih područja značila bi ili prepustiti ljude ruskoj okupaciji koja donosi pogubljenja, mučenja i zatvaranja, ili ih prisilno raseliti – što smatra ratnim zločinom. Prema njenim riječima, Trump time traži od Zelenskog da sudjeluje u zločinu.
Jalta 80 godina kasnije
Gessen koristi povijesne paralele, uključujući Jaltu 1945., kako bi pokazala da se velike sile ponovno dogovaraju o sudbini manjih naroda ,ovaj put bez njihove stvarne prisutnosti u odlučivanju.
Podsjeća na Jaltsku konferenciju 1945., kada su saveznici predali Kurilske otoke SSSR-u, što je rezultiralo deportacijama Japanca. Naglašava da Putin, koji priziva “novu Jaltu”, zasigurno razumije simboliku – jer se početak sovjetske operacije na Kurilima poklopio s 18. kolovoza, 80 godina prije susreta Trumpa i Zelenskog.
Također podsjeća na Münchenski sporazum 1938., kada je britanski premijer Chamberlain predao Sudete Hitleru za “mir”. Gessen tvrdi da je retorika kojom se tada opravdavala agresija zastrašujuće slična Putinovoj.
Što se tiče sigurnosnih jamstava, Gessen piše da ona nemaju smisla protiv nuklearne sile čiji vođa negira postojanje ukrajinske nacije. Po njemu, jedino pravo jamstvo bilo bi članstvo u NATO-u, što Putin nikad neće prihvatiti.
Kolumnistica osporava i Trumpove izjave da je riješio “šest” velikih sukoba u prvih sedam mjeseci mandata, navodeći da za većinu nema dokaza, da je američka uloga bila minimalna ili nepostojeća te da je broj riješenih ratova zapravo nula.
M.M.. /Foto: Zelenski press.office
