Dolazeći lokalni izbori u 10 općina 29. ožujka u Srbiji ponovno su na domaćoj političkoj sceni potaknuli oštre tonove vladajućih, napose predsjednika Aleksandra Vučića, prema Hrvatskoj, koju optužuje za potporu „obojenoj revoluciji“ i studentskom pokretu čiji su prošlogodišnji prosvjedi ozbiljno uzdrmali njegovu vlast.
Prethodnih mjeseci, a osobito posljednjih dana, s vrha vlasti orkestrirano se ponavlja narativ o inozemnom faktoru, ponajprije Hrvatskoj, kao ključnom logističkom osloncu protuvladinih prosvjeda. Vučić i njegovi suradnici tvrde da je riječ o pokušaju destabilizacije Srbije nakon tragedije na novosadskom kolodvoru, u kojoj je poginulo 16 ljudi, a koja je potaknula studentski pokret da zatraži odgovornost i prijevremene izbore.
U jeku kampanje Vučić je prošlog tjedna dodatno zaoštrio retoriku izjavom da je Hrvatska „najizravnije i najsnažnije“ sudjelovala u pokušaju „obojene revolucije“, aludirajući na studentski pokret koji se bori protiv korupcije. Uslijedile su razmjene oštrih izjava o naoružanju, uključujući i hipersonične rakete CM‑400 koje je Srbija nabavila, te upozorenje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će o tome izvijestiti NATO.
Vučić je potom uzvratio tvrdnjom da strepi od navodnog trojnog saveza Hrvatska–Albanija–Kosovo, koji, kako je rekao, „samo čeka priliku da napadne Srbiju“, uz poruku da Srbija nikoga neće napadati, ali ima oružje za snažno odvraćanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u gostovanju na RTS-u izjavio da smatra da su Albanija, Hrvatska i Priština sklopile vojni savez sa namerom da napadnu Srbiju ali da za to čekaju pravi trenutak, odnosno veliku globalnu nestabilnost. pic.twitter.com/el28q8wOve
— Pepo portal (@pepoportal) March 12, 2026
Na te je izjave reagirao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, nazvavši Vučićeve optužbe „neobičnima“ i „šašavima“, podsjećajući da je već ranije upozorio srbijanskog predsjednika da memorandum Hrvatske, Albanije i Kosova o suradnji na razini ministarstava obrane nije međunarodni ugovor ni vojni savez, te da Hrvatska „nema vojsku koja bi bila potrebna za takav napad“.
Govoreći o raketama CM‑400, Milanović je poručio:
“To je opako oružje, ni jedna europska država ga nema. To je vrlo opaka tehnologija protiv koje ni njemački protuzračni sustavi ne pomažu previše i sad Srbija to ima. I što će Srbija s tim? Napast Hrvatsku? Pa to bi bilo grozno za nas, ali još gore za njih. I ovim putem pozivam predsjednika Srbije, ako je to moguće i ako to ima smisla, da pazi što govori“, rekao je, referirajući se na Vučićevu izjavu u kojoj ga je optužio za planiranje napada na Srbiju.
U beogradskim medijima koji nisu pod kontrolom vlasti ovakvo „oštrenje zuba“ prema Hrvatskoj opisuje se kao „dupli pas“ Vučić–Plenković, podsjećajući da se slična retorika redovito pojavljuje u vrijeme izbornih kampanja.
Lokalni izbori u Srbiji održavaju se 29. ožujka u 10 lokalnih samouprava, a lista vladajuće Srpske napredne stranke nastupa pod sloganom „Aleksandar Vučić – naša obitelj“. Predsjednik Srbije izravno sudjeluje u kampanji učestalim posjetima sredinama koje biraju nove općinske vlasti.
Izbori se smatraju još jednom provjerom rejtinga SNS‑a i sve autoritarnije vlasti Aleksandra Vučića, koja, prema kritikama, represijom prema pristašama studentskog pokreta, akademskoj zajednici i medijima nastoji zadržati dominaciju na političkoj sceni.
Nevladina organizacija BIRODI objavila je da monitoring Vučićevih nastupa pokazuje kako on „istodobno nastupa kao šef države, vođa vladajuće političke strukture i sudionik izborne kampanje“. Analiza 16 njegovih javnih nastupa od 20. veljače do 14. ožujka ukazuje na „visoku razinu preklapanja institucionalne dužnosti predsjednika Republike i uloge u izbornoj kampanji“, što je u suprotnosti s preporukama ODIHR‑a o nužnom razdvajanju države i stranke tijekom izbora.
Hina/Foto: rts
