MARKOTIĆ UŽIVO: Govorila o ublažavanju mjera i otvaranju frizeraja

15 travnja, 2020 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Dr. Alemka Markotić  ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, bila je gošća Novog dana na N1 Televiziji. Odgovarala je i na pitanja gledatelja i čitatelja.



Upitana hoće li porasti trend umrlih, s obzirom na to da je u utorak bilo šestero preminulih, Markotić je kazala:

“Prati se koliko ljudi je eventualno na respiratorima i kakvo je stane. S obzirom na ulazak u domove za starije, može biti povećan broj, ali to ne znači nužno da će biti više smrti. Ovo kod nas nije na razini velikih brojeva kao u Americi, Italiji, Španjolskoj “

O mjerama

“Vode se razgovori o tome na koji način pristupiti ublažavanju mjera. Cijelo vrijeme se i s nama razgovara, traži se input struke, savjeti. U onom trenutku kada barem 5 do 7 dana bude značajan pad moći ćemo ići u ublažavanje mjera, postupno.”

“Morat će se dati preporuke. Nije ni svaki frizerski salon isti niti je svaka trgovina ista. Bit će date opće upute koje će poslodavci morati prilagoditi sebi i svojim prostorima.”

“Ja razumijem želju određenih zemalja, ljudi su umorni, raste nestrpljenje. Svatko želi da mu je bolje. Da to čim prije prođe. Idemo reći ljudima da idemo u ublažavanje da ih prođe napetost, kažu u nekim zemljama. Mislim da je korektnije da se ne obećava ljudima nešto što nismo sigurni da možemo ispuniti… Zato ne možemo o datumima ublažavanja.”

Ima li pritiska politike?

“Ja to nisam osjetila. Niti u jednom trenutku nitko od nas nije osjetio da ga politika pritišće i donosi neke odluke s kojima se ne slažemo.”

O javnom prijevozu

“Mora se početi vraćati, ali dobro isplaniran. Sigurno će naš život dulje vrijeme biti drugačiji i uređeniji. Bit će sigurno puno ugodnije kada ne budemo natiskani u javnom prijevozu. Naravno da se razmišlja o povratku javnog prijevoza. Ova će pandemija jednom proći.”

O povjerenju

“Dok god budemo shvaćeni, dok god budemo iskreni, mislim da će biti povjerenja. Mi stalno imamo osjećaj manje vrijednosti u odnosu na druge zapadne zemlje. A pokazali smo puno puta da smo snažni i solidarni.”

O prvom slučaju korone u Hrvatskoj

“Nismo bili uplašeni. Jedna svjesnost što se može dogoditi i pripremanje za najlošije scenarije sigurno su nas potaknuli da budemo promišljeniji, da sagledamo sve moguće situacije i pripremimo se.”

O domovima

“Svaka zemlja ima svoju statistiku. U Njemačkoj ima 800.000  ljudi u domovima, samo u Bergamu je umrlo 600 ljudi u jednom domu, u Španjolskoj su čak našli dom s mrtvima. Mi nismo savršeni, svjesni smo loših scenarija, pokušavamo odmah reagirati i zasad se držimo dobro.”

izliječenima

“Ukupno je oko 400 i nešto ljudi ozdravilo. Sveukupno je oko 900 bilo u nekoj vrsti oporavka doma. Većina oboljelih je s blažim oblikom bolesti i može biti doma i liječiti se doma i ne opterećivati sustav.”

PCR testovi

“To je izvrsna metoda, za nju je dobivena Nobelova nagrada. Omogućila je brzu dijagnostiku, ali kao i svaka metoda ima svoja ograničenja. Uvijek se mora znati da jedan manji postotak može biti lažno negativan ili lažno pozitivan. Dokazivanje postojanja virusa u određenim stanicama, ako uzmete prerano bris, nećete imati virus.”

Serološki testovi

“To su za pojedinačna testiranja, prije 7,8,10 dana bolesti taj test nije pozitivan. Sad ispitujemo jedan drugi test, i tu je opet slično, pozitivitet se javlja 7 do 10 dana, dobar je za pretraživanje u široj populaciji, jesu li ljudi preboljeli virus može otkriti.”

“Mora se biti racionalan. Struka nije da ja idem pa testiram koga stignem. Svaki test se planira sa simptomima i populacijom koja se testira. Naravno da se testiraju ljudi sa simptomima i koji imaju respiratornih problema. Jako je porastao naš broj testiranja. Svi koji su imali dišne tegobe i temperaturu su se testirali. Sad ima smisla serološkim testovima testirati populaciju.”

“Iz Njemačke stižu kvalitetni testovi, sad se nude testovi i iz drugih zemalja. Tu treba biti jako pametan, treba napraviti panele različitih uzoraka i onda sve testirati i odlučiti koji je bolji. Cijene su uvijek visoke, mislim da to nije presudno. Sada se pokušava poduprijeti sve što dijagnostika traži. Zahvaljujem se svim donatorima.

Ne treba novce bacati na testiranje, treba testirati odgovorno., nije samo stvar cijena. Različiti testovi, ovi koji se rade na pločicama su po jednom testu, 50, 60 pa i 70 eura. Ali cijene će padati jer se pojavljuje sve više takvih testove. Cijene će se formirati prema našem stručnom mišljenju. PCR test ima svoje cijene, ovisno o tome mora li pojedinačno izolirati RNA ili ne.. Sve ovisi o tehnologiji, o aparatima koje imate, nije to jedinstvena cijena”.

Testiranje široke populacije

“Sigurno će to ići, pred kraj smo molekularnog testiranja naših djelatnika. Naručili smo testove i radit ćemo dokazivanje antitijela u krvi je li među našim djelatnicima bilo onih koji su preboljeli virus a da nisu to ni znali”

O Andriji

“To je izvrsna stvar. Ja sam bila negdje na početku na jednom od tih sastanaka i bila sa oduševljena tom idejom”.

O lijekovima

“Niti jedan još od tih lijekova za koje se čini zajednici svjestskoj infektologa da bi mogao pomoći nije još dobio prolaz europske agencije za lijekove, niti američke, da je učinkovit. Radi se ispitivanje lijeka protiv ebole, to bi trebalo biti gotovo krajem ovog mjeseca”

“Broj respiratora svako malo raste. Mislim da je za sada izvrsna statistika i bit ćemo sretni da tako ostane. Svi želimo i iskreno se nadam da nećemo koristiti dvorane diljem gradova koje su pripremljene za prihvat.”

Vrhunac u Hrvatskoj?

“Teško mi je komentirati procjene da će idući tjedan biti vrhunac. Vidjet ćemo. Je virus je obišao velik broj zemalja, ali on ima neku svoju ideju, statistiku, i može nas iznenaditi iu dobrom i u lošem smislu.”

O Istri

“U Istri je bila promptna reakcija, ali nema opuštanja i preranog slavlja. Vidimo da i Njemačka nakon nekoliko dana pada ima opet rast, i mrtvih i zaraženih. Prerano slaviti se ne bi smjelo”

O virusima

“Relevantni svjetski znanstvenici su dokazali da bi to trebao biti virus iz prirode. Ja svojim studentima  uvijek kažem da je priroda najveći bioterorist. Što se tiče smrtnosti, dovoljno je pogledati izvješća medija, dovoljno je pogledati slike koje stižu s mrtvima, s pokapanjima. Mi smo u stoljeću u kojem se sve vidi. Ne može se ništa sakriti.”

“Virusi imaju svoju dinamiku. Svi imaju mogućnost cijepljenja protiv gripe. Kod ovog virusa nemamo lijeka, nemamo cjepiva, neobično se ponaša u nekim situacijama….”

Nosi li rukavice i masku kad ide u dućan?

“Ispričavam se što ne stignem odgovorit na sve poruke. Rukavice ne nosim. Savjet je da je puno važnije prati dobro ruke i dezinficirati ruke. Uvijek imam malu bočicu dezinficijensa sa sobom, još od prije. Sad kad uđem da bih zaštitila osoblje stavim masku.

“Maska s filterom štiti onoga tko ju nosi, ali ne štiti ljude koji su oko te osobe. Ako osoba koja nosi masku je zaražena, zatažit će druge oko sebe. Te maske treba nositi samo osoblje u bolnicama.”

O povratku virusa

“Pažljivo pratimo informacije o Južnoj Koreji. Zasad nemamo kod nas informacije o povratku virusa. Ne ostavljamo ništa kao nemoguće”

Ima li djece na respiratoru?

“Prema mojoj spoznaji trenutno nije niti jedno dijete na respiratoru.”

Liftovi?

“Svaka zgrada ima ljude koje paze na zgradu. Ne može se svaki detalj propisati. Ne znam, možda čak i jesu spomenute te mjere dezifncirana lifta”

O vozačima kamiona

“Oko vozača i svega sanitarni inspektori imaju svoje propise. Zdravstveno osoblje je manje više zaštićeno, koliko dosad možemo vidjeti, osoblje je izvana donijelo infekciju. O tome kako vozači kamiona postupaju, to će boje odgovoriti sanitarne inspekcije.”

Zašto ne rade saloni za šišanje pasa?

“Pitat ću epidemiologe”

Zašto ima promukli glas i kašlje?

“Alergija na dezinficijens. Imam alergije preko 20 godina. Danas ili sutra je moj raspored za testiranje. Išli su prvo ljudi koji su po nekakvim rizicima u kontekstu klinike najizraženiji. Ali kao što sam reka danas mogu u 11 sati mogu biti negativna, sutra mogu biti pozitivna.”

O  imunitetu krda

“Zaštita krda se mora promatrati ovisno o virusu. Kod recimo ospica, možete stvoriti tu razinu zaštite. Vidjet ćemo kako će se virus ponašati. Vidjet ćemo koliko traje imunost na virus. Mi pratimo njega, on nas. Ja računam na našu pobjedu protiv njega”


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->