Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je danas na otvaranju 76. sjednice Opće skupštine Ujedinjenih naroda te je govorio na glavnoj raspravi. S njim je u New Yorku i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Milanović se trebao sastati s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, no nije išao na taj susret.
Milanovićev govor pred Općom skupštinom prenosimo u cijelosti.
“Dame i gospodo, velika mi je čast još jednom obratiti se ovom važnom tijelu. Posebno želim čestitati vama, gospodine predsjedniče, na izboru za predsjedatelja 76. zasjedanja. Želim vam mnogo uspjeha. Također želim zahvaliti vašem prethodniku, Volkanu Bozkiru iz Turske na njegovu vodstvu u doista teškim vremenima. Čestitam i Antoniu Guterresu na ponovnom imenovanju za glavnog tajnika UN-a. Možda je važnije nego ikad prije nastaviti jačati multilateralizam i međunarodni poredak temeljen na pravilima, pri čemu Ujedinjeni narodi imaju središnju ulogu.
Gospodine predsjedniče,
u pravu ste kad ističete kako ovaj trenutak u povijesti, prije svega, poziva na nadu. Nasilje, siromaštvo i glad ponovno su u porastu. Naš oporavak nakon pandemije još će teže preokrenuti neravnomjeran gospodarski razvoj svijeta. Sve je teže nositi se s razarajućim prirodnim katastrofama uzrokovanima učestalim teškim vremenskim uvjetima. I kako nam naši najbolji znanstveni umovi govore, ne možemo si više dopustiti zanemarivati činjenicu kako klimatske promjene pogoršavaju prirodne opasnosti.
Migracije nastavljaju rasti i to dodatno potiče nezadovoljstvo. Uznemirujuće je kako populističke i dezinformacijske kampanje, koje cijelo vrijeme besramno ili zlonamjerno zanemaruju činjenice, mogu poljuljati povjerenje ljudi u tijela javne vlasti, znanost i medije. Ali ne možemo i ne smijemo popustiti.
Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jest izravno boriti se protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada. Alternative multilateralizmu, globalnoj solidarnosti i međunarodnoj suradnji nema mnogo ili ona ne postoji. To je ispravan put naprijed za razumna bića. Ujedinjeni narodi mogu jedino imati koristi od suradnje s regionalnim multilateralnim akterima poput, u europskom kontekstu, EU-a, Vijeća Europe, OESS-a i NATO-a.
Stoga želim još jednom naglasiti predanost Hrvatske našim zajedničkim naporima u rješavanju mnogih izazova pred nama. To uključuje poduzimanje radnji u vezi s klimatskim promjenama, našu predanost solidarnosti u kriznim vremenima, zaštitu ljudskih prava i pridržavanje humanitarnog prava, promicanje obrazovanja i osnaživanje žena, mirno rješavanje sukoba, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, suzbijanje terorizma i bavljenje disruptivnim tehnologijama.”
O koroni
“Gospodine predsjedniče,
pandemija koronavirusa povijesni je test za naš naraštaj. Način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, uvelike će oblikovati svijet naraštaja koji dolaze. Hrvatskoj je bilo zadovoljstvo koordinirati s Afganistanom rezoluciju o ‘Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na bolest koronavirusa (covid-19)’, koja nije samo postavila temelje za naš oporavak, već i za bolji ponovni napredak. Rezolucija također prepoznaje vrijednost integriranog pristupa ‘Jedno zdravlje’.
Boljim razumijevanjem zdravstvene povezanosti ljudi, životinja i našeg ekosustava imamo veće šanse u borbi protiv antimikrobne otpornosti, kao i u sprječavanju i suzbijanju još jednog velikog izbijanja zoonotske bolesti. Vjerujem kako svi dijelimo težnje za sveobuhvatnim, multisektorskim angažmanom u jačanju nacionalnih, regionalnih i globalnih kapaciteta te postizanjem cjelokupne otpornosti društva na buduću pandemiju.
Održimo zamah i nastavimo raditi na robusnijoj arhitekturi koja će ojačati globalnu zdravstvenu sigurnost. Svjetska zdravstvena organizacija igra ključnu ulogu, pa je stoga njezin daljnji razvoj nužan.”
O klimatskim promjenama
“Uspostavljanje pravnih standarda i osiguravanje njihova poštivanja temeljni je dio učinkovitog multilateralnog zajedničkog odgovora. Zbog toga se Hrvatska aktivno zauzima za ‘Ugovor o sprečavanju pandemija i pripravnosti za pandemije’. Kao buduća članica ECOSOC-a (2022. – 2024.), Hrvatska želi u duhu globalne solidarnosti i partnerstva potaknuti postizanje snažnijeg multilateralnog odgovora na pandemiju. Sigurna i učinkovita cjepiva, dijagnostika i liječenje moraju biti lakše dostupni svima na pravodoban i održiv način, bez diskriminacije. Čvrsto smo predani pružanju podrške radu ECOSOC-a kao ključne UN-ove platforme za provedbu Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine, što će otvoriti naš put prema oporavku.
Gospodine predsjedniče,
uoči 26. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) u Glasgowu ovog studenog, od životne je važnosti ostati na pravom putu i promicati neprekidnu provedbu Pariškog sporazuma. Očekuje se da će na njoj sudjelovati i papa Franjo, koji je svoju prvu encikliku Laudato si posvetio zajedničkoj baštini našeg Planeta. Potrebne promjene u našim životima i u našim gospodarstvima zasigurno neće biti lake. Međutim, uvjeren sam kako prelazak na zelene i održive tehnologije može ići ruku pod ruku s gospodarskim rastom. Hrvatska aktivno uspostavlja zakonodavni i strateški okvir, što je preduvjet za usklađeno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama.
Naša predanost postizanju klimatske neutralnosti vidljiva je iz nekoliko ključnih strateških postignuća: Nacionalne razvojne strategije do 2030., Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i petogodišnjeg Akcijskog plana za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja. Dopustite mi nekoliko riječi o našem jugoistočnom susjedstvu. Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana. Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače.
Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže.”
O BiH i Hrvatima u BiH
“Demokratska transformacija i vladavina prava ostat će središnji pokazatelji. Također smo nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa. Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. (A na Zapadnom Balkanu je uvijek izazovno). Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU, zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana.
Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma. Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je Bosna i Hercegovina naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak Bosne i Hercegovine i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU. Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena.
To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda. Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti.
O Afganistanu
Gospodine predsjedniče, pad afganistanske vlade veliki je pomak unazad. Nakon 20 godina našeg angažmana i ulaganja, teško je ne biti obeshrabren. Svakako ćemo izvući pouke iz našeg afganistanskog iskustva. No, ključno pitanje danas je kako se nositi s talibanima? Održavanje pragmatičnog pristupa neće biti lako, dok s pravom pozivamo vlasti da poštuju najosnovnija prava svojega naroda. Sigurnost će ostati krhka jer se ne može isključiti rizik regionalnog prelijevanja.
Također smo zabrinuti da bi Afganistan mogao ponovno postati plodno tlo za terorizam. Hrvatska je odlučila financijski podržati napore Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (UN OCHA) u pružanju humanitarne potpore afganistanskom narodu. Bliskoistočni mirovni proces ostaje ključan ne samo na regionalnom, već i na globalnom planu. Pozivamo obje strane da se suzdrže od jednostranih radnji koje bi mogle pogoršati napetosti i ponovno otvoriti nove cikluse nasilja.
Dugoročno, fokus bi trebalo usmjeriti na razvoj šire političke perspektive za suvisle pregovore i obnovu mirovnog procesa. Rješenje s dvije države temeljeno na međunarodno dogovorenim parametrima i dalje je održivo. Oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma ključni je instrument regionalne sigurnosti i stabilnosti koji još može poslužiti kao korisna platforma za širi regionalni dijalog. Nadamo se kako će daljnji diplomatski napori pridonijeti rješavanju tog pitanja od zajedničkog interesa. Nakon više od desetljeća nestabilnosti, libijska kriza mogla bi biti privedena kraju. Ipak, postizanje trajnoga mira ostat će zamršeno. Iskreno se nadam kako će se planirani izbori održati u prosincu jer je legitimno vodstvo važan preduvjet za uspješnu tranziciju.”
O nestalima iz Domovinskog rata
“Gospodine predsjedniče, zajedno moramo hitno započeti reformu UN-a, posebno Vijeća sigurnosti, našeg glavnog instrumenta za osiguravanje globalnog mira i sigurnosti. U vezi s tim, pozdravljamo napore glavnog tajnika koji su izraženi u njegovu nedavno objavljenu izvješću ‘Naš zajednički program’.
Hrvatska ponovno potvrđuje svoju snažnu predanost međunarodnom poretku temeljenom na pravilima i poštivanju međunarodnog prava, dva ključna sastojka mirnog suživota i suradnje među državama.
Podržavamo ulogu Međunarodnog kaznenog suda i pozivamo države članice koje tek trebaju ratificirati Rimski statut da to učine. Promicanje prava žena i djece, suočavanje s govorom mržnje, pozivanje na ukidanje smrtne kazne, zaštita manjina i aktivno promicanje ‘evidentiranja žrtava’ i mandata o istini, pravdi i odšteti su među našim prioritetima u UN-u u području ljudskih prava.
Hrvatska još traga za 1858 vlastitih građana koji nisu pronađeni ili se vode kao nestali u našem Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. To je trajni i bolni teret za pogođene obitelji, da ne spominjemo danak na naše društvo i želju da krene dalje. To što je sudbina nestalih nepoznata tridesetak godina kasnije posebno je bolno. Pozivamo druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora. Priznajem kako ne mogu razumjeti nedostatak razmjene informacija i pristupa arhivskim zapisima o mogućim lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, toliko godina nakon sukoba.
Zaključio napadom 11. rujna
Nemoguće je ne prisjetiti se stravičnih terorističkih napada od 11. rujna prije dvadeset godina. Terorizam je i dalje ogromna prijetnja sigurnosti našeg doba. S druge strane, ona je pokrenula suradnju bez primjera i nepokolebljivu odlučnost u suzbijanju terorizma. Cyber sigurnost je možda jedan od naših najbrže rastućih problema. Čini se kako trendovi ukazuju na sve veću diverzifikaciju zlonamjernih nastojanja, a oni koje sponzoriraju države možda najviše zabrinjavaju. Posebno uznemirujući incidenti uključuju cyber napade usmjerene na našu kritičnu zdravstvenu infrastrukturu, već iscrpljenu u borbi s pandemijom.
Hrvatska je ponosna što je pridonijela u 19 mirovnih misija UN -a. Također težimo pridružiti se Povjerenstvu UN-a za izgradnju mira i nastaviti naš angažman iz prethodnih mandata. Nuklearno oružje i prateća tehnologija još imaju veliku ulogu u sigurnosnim kalkulacijama vodećih svjetskih sila. Scenariji iz noćne more mogu se uvelike izbjeći iskrenom predanošću Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je temelj globalnog nuklearnog poretka. Nadamo se kako će biti postignut napredak na konferenciji o reviziji NPT-a.
No, iako nuklearno oružje baca veliku sjenu, ne smijemo izgubiti iz vida dugotrajne prijetnje nezakonite trgovine malokalibarskim i lakim oružjem. To znamo iz prve ruke iz oružanih sukoba i aktivnosti organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu. I dalje ćemo se zauzimati za učinkovite multilateralne aktivnosti u borbi protiv ilegalnog prijenosa i gomilanja oružja. Hvala vam”, kazao je Milanović.
Foto: Ured predsjednika
