Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je u srijedu na glavnoj raspravi 78. Zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda pod nazivom “Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno pokretanje globalne solidarnosti: ubrzavanje djelovanja na Agendi 2030 i njenim ciljevima održivog razvoja prema miru, blagostanju, napretku i održivosti za sve”.
Milanović je u uvodu ustvrdio kako svijet u kojem danas živimo zahtijeva zajedničke, globalne i usklađene napore kao ključ uspjeha u rješavanju ozbiljnih globalnih kriza. Istaknuo je potrebu jačanja multilateralnog sustava temeljenog na međunarodnom pravu koji bi trebao biti učinkovit i pravedan, kao i sposoban izdržati i dati rezultate koji će poslužiti za postizanje zajedničkih ciljeva, obveza i bolje budućnosti za ljude i planet.
“U 2015. godini usvojili smo Agendu 2030 za održivi razvoj koja se također temelji na konsenzusu oko toga da za preobrazbu našeg svijeta moramo shvatiti kako se ‘održivi razvoj ne može ostvariti bez mira i sigurnosti; a mir i sigurnost bit će ugroženi bez održivog razvoja’.
U 2023. godini, sredinom provedbe Agende 2030, procjene Globalnog izvješća o napretku održivog razvoja pokazuju da su se dosadašnji napori za postizanjem te sinergije pokazali nedovoljnima”, kazao je predsjednik te dodao kako vrijeme za ponovno osnaživanje naših političkih obveza za punu i učinkovitu provedbu Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja nepovratno istječe.
Predsjednik je naglasio i da pripremni proces za Samit budućnosti sljedeće godine, zajedno s njegovim ishodom, ‘Paktom za budućnost’, predstavlja jedinstvenu priliku za osnaživanjem nacionalnog i internacionalnog upravljanja kako bi se ono učinilo održivijim i otpornijim na buduće krize i šokove, čuvajući planet za buduće naraštaje.
Naglasio je i kako je međunarodni financijski sustav sve nesposobniji za adekvatan odgovor na izazove koji su pred njim.
“Potrebno je učiniti više kako bi se ažurirala i unaprijedila globalna financijska infrastruktura, kako bi se bolje prilagodila potrebama svijeta”, rekao je Milanović.
“Prije svega, moramo povećati financiranje vezano za razvoj i klimu. U tom smislu podržavamo napore međunarodnih financijskih institucija da preispitaju svoje strukture i operativne procese, s ciljem reforme, kako bi odgovorile na izazove 21. stoljeća”, poručio je hrvatski predsjednik te upozorio da se mir ne održava sam od sebe.
“Ulaganje u sprječavanje sukoba daleko je isplativije od ulaganja u rješavanje sukoba i naknadnog oporavka. Zbog toga bi sprječavanje sukoba i održavanje mira trebali biti u središtu okvira Nove agende za mir, usko povezani s obnovljenom predanošću multilateralizmu, globalnoj solidarnosti i povjerenju“, zaključio je Milanović te izrazio podršku pozivu glavnog tajnika na univerzalnost u prevenciji sukoba i održavanju mira te na razvoj nacionalnih strategija za sprječavanje sukoba.
Prema Izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu, učinak Hrvatske u provedbi ciljeva održivog razvoja ocijenjen je među najboljima. No, predsjednik je najavio kako je pred Hrvatskom još mnogo posla. Naveo je i da imamo veliku prirodnu baštinu koju je potrebno sačuvati za buduće naraštaje kroz provedbu ciljeva održivog razvoja.
Prihvaćajući tranziciju na čistu energiju, Hrvatska poduzima niz mjera kako bi ublažila tranzicijski šok u odbacivanju fosilnih goriva te osigurala pravednu tranziciju i spriječila energetsko siromaštvo.
Osvrnuo se i na potrebu bolje suradnje suradnje u zaštiti morskog okoliša i borbu protiv onečišćenja plastikom.
“Kao država članica EU-a, Hrvatska se već politički i pravno obvezala pridonijeti tome da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Daljnjim praćenjem tog smjera i ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora energije i povećanjem zelenih ulaganja, vjerujemo kako trenutačnu krizu možemo pretvoriti u novu priliku za naša gospodarstva”, naglasio je te dodao kako ne treba zaboraviti da su najranjivije zajednice, koje su povijesno najmanje pridonijele klimatskim promjenama, često one koje su najviše pogođene – kako zbog klimatskih uvjeta tako i zbog troškova tranzicije prema zelenoj energiji, kao rješenja.
Milanović je u sjedištu UN-a govorio i o potrebi hvatanja u koštac s pitanjima prošlosti i ratnog naslijeđa, kao što su rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba i uključivanje u smislenu suradnju zbog rješavanja ratnih zločina, bez diskriminacije i u skladu s međunarodnim standardima, pristup arhivima, kao i s drugim neriješenim i vrlo osjetljivim pitanjima.
Izrazio je aktivnu podršku europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
“Nastavljamo zagovarati izborne reforme koje bi osigurale legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda, posebice Bošnjaka, Hrvata i Srba, na svim razinama vlasti, što je, po našem mišljenju, neophodno za buduću stabilnost i blagostanje zemlje”, poručio je.
Milanović je izrazio zabrinutost zbog najnovijih događaja u odnosima Kosova i Srbije.
“Željeli bismo potaknuti mjere za deeskalaciju napetosti. Na sličan način, ove dvije zemlje trebaju se usredotočiti na normalizaciju odnosa i ispuniti svoje obveze te početi provoditi ono što je dogovoreno ove godine u Bruxellesu i Ohridu. Nastavljamo zagovarati univerzalno priznanje Republike Kosovo i njeno pravo na postojanje kao ravnopravnog člana zajednice naroda.
U našem je interesu promicati stabilnost i daljnji razvoj ove regije, kao i proces europskih integracija za koji vjerujemo da ostaje ključan za blagostanje naših susjeda u budućnosti i koji će, nadamo se, biti ubrzan u narednim godinama”, zaključio je Milanović u sjedištu UN-a.
Hina/Foto: Ured predsjednika
