Dvadesetšestogodišnja Josipa Marković iz Požege prije dvije godine odselila je u Kronberg kod Frankfurta. U Osijeku je završila fakultet, postala magistra ekonomije, a onda je kao i mnogi drugi Hrvati, otišla u Njemačku u nadi za poslom i boljim životom.
Svoje iseljeničko iskustvo ispričala je za portal Fenix-magazin.
– Izgleda kao da je lako otići od kuće, doći u Njemačku, zaposliti se, živjeti dobrim životom, ali to nije jednostavno pa čak ni onda kad imate svu podršku voljenih osoba – kaže Josipa.
Bilo ju je strah zbog nepoznatog grada, nepoznavanja jezika, mislila je da nikad neće pronaći posao. Upisala je tečaj njemačkog jezika, koji nije mogla odmah po upisu pohađati.
– Ne biste vjerovali koliko ljudi pohađa tečaj njemačkog jezika. To je samo znak koliko ih dolazi u zemlju – smatra Josipa.
Morala je čekati pola godine, a nije htjela sjediti kod kuće. Prihvatila je posao čišćenja ureda. No, nije ostala na tome. Nakon pola godine je poslala molbu u tvrtku koja se bavi proizvodnjom prekidača i uređaja visokih napona.
– Nakon dva dana primila sam poziv za razgovor za posao. Večer prije nisam mogla zaspati, bilo me strah kao nikad životu.
Moj prvi razgovor za posao i još na njemačkom jeziku.
Al’, hajde, nekako sam skupila hrabrost i otišla na razgovor, shvativši kako nemam što izgubiti. Razgovor je trajao sat vremena i mislila sam da nikad neće završiti. Toliko pitanja, toliko svega – kaže Josipa.
Sreća me pratila
Pitali su je zašto se ona sa završenim Ekonomskim fakultetom prijavljuje na posao u proizvodnji.
– Zato što moram odnekuda početi, a ne govorim dobro njemački jezik – odgovorila im je i za tjedan dana dobila posao.
Prvoga dana u tvrtki doživjela je i prvi šok.
– Šef mi je rekao kako me jednostavno ne vidi u proizvodnji, već u jednom od ureda pa sam odmah dobila uredski posao.
Bila sam i sretna i prestravljena. Bez dobrog poznavanja jezika i bez radnog iskustva, dobila sam posao u Odjelu prodaje u administraciji. I evo me… Već tri mjeseca radim, učim jezik, upoznajem ljude, i zadovoljna sam. A obitelj i prijatelji… Oni će mi, što je normalno, uvijek nedostajati – završila je svoju priču Josipa Marković.
MP/Foto:Facebook
Država koju vlastiti narod ne voli, čiji građani prosvjeduju gotovo godinu dana na ulicama ide…
Menadžerski tim Marka Perkovića Thompsona odgovorio je na izjave gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. (više…)
Igor Žic, hrvatski prozaik, esejist i kritičar, na portalu Misao Matice hrvatske, napisao je osvrt…
Komentiraj