Popis stanovništva iz 2023. pokazao je da muslimani više ne čine većinu građana Albanije, prvi put u više od dva stoljeća. Broj muslimana u odnosu na popis 2011. godine pao je za više od 30 posto.
Prema tom posljednjem popisu stanovnika, muslimana je sada 45,7 posto, čime su prvi put u dugoj povijesti pali ispod polovice ukupne populacije. Na popisu iz 2023. bektaša muslimana 4,8 posto, no oni se na popisu vode kao zasebna religijska grupa.
Bektaši su islamski mistici koji danas ispovijedaju liberalniji oblik islama. Red je osnovan u 16. stoljeću u Anadoliji, odakle se proširio na Balkan tokom vladavine Osmanlija.
U Albaniji se smatraju posebnom religijskom skupinom iako se povijesno temelje na šijitsko-islamskoj tradiciji. Konzumiraju alkohol, a ženama je dopušteno sudjelovati u ceremonijama kao i muškarcima. Ideološki su povezani s alevitima u Turskoj. Pojedini sunitski vjerski poglavari odbacuju bektaše i kažu da nisu sljedbenici islama, nazivajući ih vjerskom sektom, a bektaši za sebe kažu da su upravo oni originalna bit islama.
Kršćana je na popisu 15.6 posto, od toga 8,4 posto katolika i 7,2 posto pravoslavnih vjernika. Ateista 3,6 posto, a vjernika bez denominacije je 13,8 posto
Ovaj značajan demografski pomak označava povijesni trenutak za vjersku strukturu zemlje, koja je desetljećima bila nestabilna.
Demografske promjene uzrokovane iseljavanjem
Prema izvješću Turkiye Today, Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15 posto stanovništva, uglavnom zbog masovnog iseljavanja i pada nataliteta. Analitičari to povezuju s nedostatkom perspektive za mlade, koji sve češće traže posao u inozemstvu.
Povijesno gledano, Albanija je u svojim počecima bila katolička zemlja, nakon rimskih osvajanja. Status muslimanske zemlje dobiva tek u 15. stoljeću, dolaskom Osmanlijskog Carstva. No, zbog zemljopisne blizine i jakih veza s Grčkom, gdje mnogi Albanci rade i govore grčki, pravoslavno kršćanstvo je u posljednjim desetljećima ponovno u porastu.
Utjecaj političke povijesti na vjersku strukturu
Veliku ulogu u sadašnjoj vjerskoj strukturi igra i povijest 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata Albanija je postala komunistička država u kojoj je prakticiranje vjere bilo zabranjeno gotovo 50 godina, sve do povratka demokracije nakon izbora 1992. godine.
Nakon NATO-ovog bombardiranja Jugoslavije 1999. oko pola milijuna etničkih Albanaca izbjeglo s Kosova, što je dodatno opteretilo ionako krhko albansko gospodarstvo. Iako je zemlja u sljedećem desetljeću doživjela gospodarski rast, i dalje spada među najsiromašnije u Europi izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, a glavni razlozi su visoka nezaposlenost i korupcija u infrastrukturi, koja odvraća strane ulagače.
Unatoč izazovima, Albanija je posljednjih godina postala sve atraktivnija turistička destinacija, zahvaljujući niskim cijenama i prirodnim ljepotama. Snimke na TikToku koje prikazuju nacionalne parkove i slapove prikupile su milijune pregleda, a zemlju su prozvali i “europskim Maldivima”.
