Ruski naftni div Lukoil pristao je u četvrtak prodati svoju inozemnu imovinu američkoj investicijskoj tvrtki, što je važan pokazatelj da sankcije predsjednika Donalda Trumpa protiv Moskve pogađaju okvire.
Predložena prodaja – čija se vrijednost prema nekim procjenama procjenjuje na oko 22 milijarde dolara – dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava s američkim sankcijama i uvjetima dezinvestiranja te bi mogla nanijeti izuzetno bolan ekonomski udarac Kremlju, analizira Newsweek.
Za razliku od Gazproma ili Rosnefta, LUKOIL nije državna kompanija, u vlasništvu je privatnih investitora. Najpoznatiji i najveći suvlasnik je Vagit Alekperov, koji je osnovao kompaniju i drži oko 30 posto udjela. S dužnosti ključnog čovjeka tvrtke povukao se 2022. zbog sankcija SAD-a. Drugi po udjelu je Leonid Fedun( 9,39%) te Cyproman Holdings Limited – 5,36 posto. Top 25 dioničara zajedno drže 58 posto kompanije.
Iako je u privatnom vlasništvu neupitno je nijedna ruska naftna kompanija ne može poslovati, a da ne slijedi naputke Kremlja i ne uživa stanovitu zaštitu vrha države. LUKOIL posluje u više od 30 zemalja svijeta i zapošljava više od 100 tisuća ljudi. U Hrvatskoj je sponzor Hajduka, ugovor je potpisan u kolovozu 2023.
Lukoil je najveće poduzeće u zemlji po prihodima koje nije u vlasništvu države. Za razliku od državnih tvrtki poput Rosnefta, Lukoil je ulagao u inozemstvo, razvijajući rafinerije u Europi, postrojenja za proizvodnju i distribuciju nafte na Bliskom istoku i benzinske postaje na nekoliko kontinenata: posjeduje oko 200 takvih postaja u SAD-u, raširenih po New Jerseyju, New Yorku i Pennsylvaniji. Desetljećima je to Moskvi davalo utjecaj u inozemstvu i donekle štitilo Lukoil od domaćih šokova kod kuće.
To se počelo raspetljavati kada su SAD i njihovi zapadni saveznici počeli nametati sankcije Rusiji nakon što je napala Ukrajinu u veljači 2022. U listopadu 2025. Trumpova administracija nametnula je ciljane sankcije Rosnjeftu i Lukoilu.
Potez je uspio. Evo zašto – i koliko je štetan za Moskvu:
Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj
SAD je u listopadu najavio sankcije protiv Lukoila i Rosnefta u nastojanju da pojača financijski pritisak zbog ruskog rata u Ukrajini. Britanija je uvela vlastite restrikcije, ciljajući na obje tvrtke i desetke takozvanih tankera iz sjene optuženih za pomaganje Rusiji u izbjegavanju postojećih ograničenja izvoza nafte.
Prve velike sankcije vezane uz Rusiju u Trumpovom drugom mandatu bile su “blokiranje” sve imovine i interesa Lukoila koji se nalaze u SAD-u ili pod kontrolom Amerikanaca – što u biti znači da su zamrznuti i nisu se mogli koristiti ili prenositi. Sankcije su se primjenjivale ne samo na matičnu tvrtku već i na mnoge njezine podružnice i povezana društva, proširujući njihov utjecaj.
Ministar financija Scott Bessent opisao je Lukoil u listopadu kao dio “ratnog stroja Kremlja”. Dodao je: “Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se odmah uspostavi prekid vatre.”
Na pitanje o sankcijama, Trump, koji je kritiziran zbog promjene stava o Rusiji i Putinu, rekao je: “Jednostavno sam osjećao da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali. Mislio sam da ćemo stići puno prije Bliskog istoka.”
Ministarstvo financija je u izjavi objasnilo taj potez: “Te “akcije povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i smanjuju sposobnost Kremlja da prikupi prihode za svoj ratni stroj i podrži oslabljeno gospodarstvo”.
Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je oštro kritizirao sankcije , napisavši u listopadu na X-u: “Donesene odluke su čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunosti solidaran s ludom Europom.”
Što to znači za Rusiju – sada i poslije rata
Lukoilova prodaja inozemne imovine značajan je udarac ruskim poreznim prihodima u vrijeme kada si Kremlj to najmanje može priuštiti.
Za razliku od energetskih divova pod državnom kontrolom, Lukoilove inozemne operacije generirale su stalan profit koji se vraćao u Rusiju kroz dividende i poreze na dobit. Istiskivanje te imovine iz ruskog vlasništva znatno smanjuje skup prihoda kojima Moskva može pristupiti izvan svojih granica.
Prošli tjedan, Reuters je izvijestio da se predviđa pad prihoda ruskog saveznog proračuna od poreza na naftu i plin za 46 posto ovog mjeseca u usporedbi sa siječnjem prošle godine. Očekuje se da će prihodi ovog mjeseca pasti na procijenjenih 420 milijardi rubalja (5,41 milijardi dolara), što bi bio najniži prinos od kolovoza 2020., na vrhuncu pandemije COVID-a.
Ruski savezni proračun i dalje je uvelike ovisan o prihodima od nafte i plina – otprilike trećinu ukupnih prihoda u posljednjih nekoliko godina – a ta je ovisnost postala još izraženija kako su se troškovi za vrijeme rata povećali.
Međutim, predviđa se da će savezni proračun ove godine od prodaje nafte i plina ukupno dobiti samo 8,957 bilijuna rubalja, izvještava Reuters. Predviđa se da će ukupni proračunski prihodi za tu godinu iznositi 40,283 bilijuna rubalja.
U ratno vrijeme, Rusija je to kompenzirala visokim obrambenim izdacima , porezima i velikim zaduživanjem. Međutim, kada rat konačno završi, zemlja će se suočiti s ogromnim troškovima obnove i pritiskom da se pozabavi životnim standardom.
Sankcije ne samo da pooštravaju ratni pritisak. One šalju štetan signal o trajnosti ruske korporativne moći u inozemstvu i sužavaju ruske poslijeratne fiskalne mogućnosti.
Kakav je status mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine?
Diplomatski pritisak Trumpove administracije za okončanje rata u Ukrajini generirao je zamah, kažu američki i europski dužnosnici, ali još nije donio napredak u središnjem pitanju koje dijeli strane: budućnosti rusko okupiranog ukrajinskog teritorija i drugih teritorijalnih zahtjeva koje iznosi Moskva.
Analitičari kažu da Putin ne vidi mnogo poticaja za kompromis, čak i dok se njegove snage suočavaju s rastućim pritiskom duž otprilike 965 kilometara duge linije fronta. Prema njihovoj procjeni, Kremlj vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani – kladeći se da će se zapadno političko jedinstvo narušiti, vojna pomoć Kijevu smanjiti, a sposobnost Ukrajine da održi otpor oslabiti pod dugotrajnim pritiskom.
Kako bi održala zamah na bojnom polju, Rusija je pojačala napore za popunjavanje svojih redova, nudeći novčane poticaje, regrutirajući iz zatvora i privlačeći strane državljane kako bi ojačali svoje snage.
Što se događa sljedeće
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak navečer da je sljedeći krug pregovora u kojima sudjeluju Sjedinjene Države i Rusija okvirno zakazan za 1. veljače, ali da bi “bilo dobro kada bi se taj sastanak ubrzao”.
Također je ponovno pozvao na strože sankcije Moskvi, tvrdeći da je potreban dodatni ekonomski pritisak kako bi se Kremlj prisilio na značajne ustupke. Prodaja Lukoila čvrst je pokazatelj da je u pravu.
M.M. /Foto: DarioZG/Shutterstock
