New York Times secirao Vučića: Vrijeđa se kad ga zovu “mali Putin”

13 kolovoza, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Srbijanski moćni vođa, Aleksandar Vučić, žali se da mu je dojadilo i da ga vrijeđa kad ga zovu kao “mali Putin” koji namjerava izvršiti agresiju na krhke susjedne zemlje na Balkanu.



Za početak,  kako navodi New York Times, Vučić je u intervjuu u knjižnici predsjedničke palače ironično primijetio: “Visok sam gotovo dva metra.”  Vučić je visok  198 cm, a procjenjuje se da je Vladimir Putin visok  174 cm iako je točna visina ruskog predsjednika, osjetljiva tema za Kremlj i ona je tajna.

Međutim, iza Vučićeve lakomislenosti nad fizičkim stasom krije se ozbiljno pitanje koje muči Balkan i zaokuplja zapadne diplomate. Koristi li Rusija, zaglibljena u brutalni rat u Ukrajini, Srbiju da izazove podjele u Europi i potakne novni sukob u bivšoj Jugoslaviji kako bi odvratila pozornost NATO-a od bitke koja bjesni na istoku?

Ti su se strahovi rasplamsali prošlog tjedna kada je ezoterični spor oko registarskih pločica između Srbije, koja je s Rusijom vezana poviješću, religijom i dubokim neprijateljstvom prema NATO-u, i bivše srbijanske pokrajine Kosovo doveo do neobuzdanih prosvjeda, blokada cesta i pucnjave — što je uključilo zvona za uzbunu u Atlantskom savezu.

Nemiri na Kosovu i napetosti u obližnjoj Bosni i Hercegovini koje je prouzročio Milorad Dodik, ratoborni vođa tamošnje etničke srpske enklave uz potporu Moskve, te tvrdokorni hrvatski nacionalisti doveli su do upozorenja da Rusija pokušava potaknuti napetosti, umirene, ali nikada stvarno razriješene, iz balkanskih ratova 1990-ih.

“Rusija računa da što više vremena Zapad provede znojeći se na Balkanu, to će manje vremena provesti znojeći se u ruskom dvorištu”, rekao je Vuk Vuksanović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku.

“Ali postoje ograničenja onoga što Rusija može učiniti”, dodao je Vuksanović. “Potrebne su mu lokalne elite, a one ne žele biti žrtvovane za ruske interese.”

Američki veleposlanik u Srbiji, Christopher R. Hill, veteran diplomatskog rješavanja problema čije je nedavno imenovanje signaliziralo pojačanu zabrinutost Washingtona oko Balkana, rekao je da je Rusija, nudeći samo “ekonomske ucjene” i “kaos u cijeloj regiji,” našla malo korisnika.

“Unatoč utjecaju Rusije na srpski energetski sektor i unatoč njenim sveopćim naporima dezinformiranja ovdje, Srbi su odlučili da je njihova budućnost s Europom i Zapadom,” rekao je Hill.

Mural u Beogradu koji prikazuje predsjednika Rusije Vladimira V. Putina s ruskim, srpskim i engleskim porukama koje glase “Kosovo je Srbija”.

Ruske novinske kuće i profili na društvenim mrežama mjesecima su izbacivali zapaljive izvještaje o etničkim Srbima koji na  Kosovu i u Bosni trpe nepodnošljivo ugnjetavanje. Izvještaji, koji uglavnom ponavljaju rusku propagandu o patnji etničkih Rusa koji žive u Ukrajini, ohrabrili su tvrdokorne, promoskovske srpske nacionaliste.

Ljutnja među oko 65.000 etničkih Srba koji još uvijek žive na Kosovu, naseljenom većinom etničkim Albancima i otrgnutom od srpske kontrole bombardiranjem NATO-a 1999. godine, tinja godinama. Ali napetosti su opasno porasle 31. srpnja kao odgovor na plan kosovskih vlasti, koji je kasnije odgođen, da zabrane srpske registarske tablice i osobne dokumente od 1. kolovoza.

Slaviša Ristić, bivši gradonačelnik Zubinog Potoka, grada na sjeveru Kosova nastanjenog gotovo isključivo  Srbima, rekao je da nikada ne bi dobrovoljno stavio kosovske tablice na svoj automobil jer bi to značilo priznanje neovisnosti Kosova, a to gotovo za sve Srbe, uključujući predsjednika Vučića, ne dolazi u obzir.

Borko Stefanović, protukandidat Vučiću, koji predsjeda Odborom za vanjske poslove Skupštine Srbije, rekao je da je pitanje automobilskih tablica “toliko minijaturno da je apsolutno smiješno”.

“Ali”, dodao je, “ovdje na Balkanu takve simbolične stvari su od velike važnosti.”

Prošlog tjedna, Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, tvitao je da je razgovarao s Vučićem o rasplamsavanju na Kosovu, izjavljujući da je savez, koji vodi mirovnu misiju na bivšem srpskom teritoriju, “spreman intervenirati ako stabilnost je ugroženo.”

NATO vojnici u patroli na Kosovu na barikadi koju su ovog mjeseca postavili etnički Srbi u blizini grada Zubin Potok/Foto: AFP 

Na smirenje je također pozvao Christopher R. Hill, američki veleposlanik u Beogradu. Iako je oružani sukob smatrao malo vjerojatnim, Vučiću je rekao:

“Ratovi su počinjali zbog zemlje, novca, čak i lijepih žena. Ali ovo bi bio prvi rat za koji sam ikada čuo da je započeo zbog registarske pločice.”

Prepuna potencijalnih žarišta, simboličkih i suštinskih, zemlje bivše Jugoslavije repliciraju u manjoj mjeri sile koje su u igri u Ukrajini: regionalni hegemon, u ovom slučaju Srbija, kipti oko izgubljenog teritorija i raštrkanih etničkih srodnika; i geopolitičko natezanje konopa između Rusije i Zapada.

Visoki zastupnik iz stranke gospodina Vučića, Vladimir Đukanović, uhvatio se ideje o Srbiji kao osvetniku koji će “biti prisiljen započeti denacifikaciju Balkana”, što je zloslutni odjek deklariranog cilja Rusije u Ukrajini i težnje Beograda za “Velike Srbije” 1990-ih.

Vučić, koji je javno osudio  Đukanovićevu izjavu  kao “glupu” i “neodgovornu”, rekao je: “Mi imamo svoju državu. Nismo zainteresirani za širenje naših granica i bilo kakve borbe sa susjedima.”

Rusko ministarstvo vanjskih poslova dolilo je ulje na kosovsku vatru prošlog tjedna optužujući etničke albanske “radikale” da pokušavaju protjerati etničke Srbe s teritorija i da izazivaju nemire “kako bi pokrenuli nasilni scenarij”.

Kosovske i američke zastave na putu za Mitrovicu. Gnjev među oko 65.000 etničkih Srba koji još uvijek žive na Kosovu, naseljenom većinom etničkim Albancima, tinja godinama.

Putin je opetovano citirao vojnu intervenciju NATO-a u prilog odvajanju Kosova od Srbije 1999. kao opravdanje za agresiju Rusije protiv Ukrajine, za koju tvrdi da štiti etničke Ruse u Donjecku i Lugansku

“Putin koristi i pametno uči na vašim greškama, koje nikada nećete priznati”, rekao je Vučić, misleći na Zapad.

Većina zapadnih zemalja priznaje Kosovo kao neovisnu državu, ali druge nacije, uključujući Srbiju, Rusiju, Kinu i pet europskih država ne priznaju.

“Kosovo je za Rusiju savršeno jeftino ulaganje koje samo nastavlja davati”, rekao je Vuksanović, istraživač iz Beograda. Bez obzira na to, dodao je, sposobnost Rusije da pravi nestašluke na Balkanu ozbiljno je ograničena ratom u Ukrajini.

“Sada Rusija zapravo može učiniti manje. Putinove mogućnosti su ograničenije i sve više je izoliran. Njegovi su resursi usmjereni na Ukrajinu”, rekao je.

Uzmimo za primjer gospodina Dodika. Hvaleći se snažnom potporom Rusije, čelnik bosanskih Srba izazvao je potencijalno nasilnu krizu krajem prošle godine zakletvom da će uspostaviti vlastitu vojsku etničkih Srba i učinkovito se odcijepiti od Bosne i Hercegovine.

Ipak, u travnju, nakon dva mjeseca rata u Ukrajini, Dodik je iznenada objavio da odgađa svoje secesionističke planove. “Gledao je Ukrajinu i vidio kako je Zapad reagirao na Rusiju. Shvatio je da mora ublažiti stvari”, rekao je gospodin Vuksanović.

Dok je Rusija naširoko optuživana za poticanje secesionističkih ambicija Dodika,  diplomati u regiji Vučiću  pripisuju zasluge za pomoć u obuzdavanju Dodika.

Vučić je rekao da je razgovarao s Dodikom o njegovom secesionističkom projektu, ali je odbio reći što mu je rekao. “Srbija je”, dodao je Vučić, “uvijek podržavala teritorijalni integritet BiH” kako je definiran Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine.

Vučić je rekao da nema nikakve veze s nedavnim prosvjedima zbog registarskih tablica na sjevernom Kosovu, rekavši da je tamošnjim etničkim Srbima “100 posto dozlogrdilo“, posebno odbijanjem kosovske vlade da primijeni ključne dijelove sporazuma iz 2013. godine.

Demonstracije desničarskih i proruskih prosvjednika u Beogradu u ožujku. “Sposobnost Moskve da pravi nestašluke na Balkanu ozbiljno je ograničena ratom u Ukrajini”, rekao je jedan analitičar.

Ispod slojeva intriga i lokalnih političkih svađa, međutim, jedna se stvar čini jasnom: “Posredno smo uvučeni  u rat u Ukrajini, samo u puno manjoj mjeri,” rekao je Stefanović, predsjednik srbijanskog odbora za vanjske poslove.

Ta borba, požalio se Vučić, dovela je njegovu zemlju u bolan škripac, stiješnjenu između ovisnosti o Rusiji u pogledu energije i diplomatske potpore oko Kosova, i zahtjeva zapadnih sila da udruže napore kako bi kaznili Moskvu za invaziju na Ukrajinu.

“Svakog dana dobivam pritisak od njih da uvedem sankcije Rusiji”, rekao je Vučić. To se, dodao je, neće dogoditi, barem ne dok se trenutno zaustavljeni, 13-godišnji zahtjev Srbije za pridruživanje europskom bloku ne ubrza. (Prema nedavnoj anketi javnog mnijenja, više od 80 posto Srba protivi se sankcijama Rusiji. )

Srbija je u ožujku podržala rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom se zahtijeva da Rusija zaustavi svoju invaziju. Glasovanje je izazvalo bijes Moskve i pobunu radikalnih srpskih nacionalista, koji su Vučića osudili kao “izdajnika”.

Ali odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji dalo je argumente onima koji Vučića smatraju ruskom marionetom.

Napominjući da je Srbija “ostala jedina zemlja u Europi koja odbija sankcionirati Rusiju”, premijer Kosova, Albin Kurti, u travnju je osudio  Vučića kao “srpskog malog Putina”. “Mir i sigurnost na zapadnom Balkanu nikada nisu bili ugroženiji”, rekao je.

Vučić je odbacio optužbe Kurtija

“Kurti želi biti ‘mali Zelenski’ koji se bori protiv ‘malog Putina'”, rekao je Vučić, misleći na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “To je njegov narativ – da je Vučić užasan nacionalist koji se želi boriti protiv svih.”

“To uopće nije istina”, dodao je.

Ali, uz toliki pritisak koji se sa svih strana obrušava na Srbiju,  Vučić je priznao: “Zaglavili smo i mi to znamo.”

O AUTORU: 

Andrew Higgins je šef ureda za istočnu i srednju Europu sa sjedištem u Varšavi. Prethodno je bio dopisnik i šef dopisništva u Moskvi za The Times, bio je u timu koji je 2017. dobio Pulitzerovu nagradu za međunarodno izvještavanje i vodio je tim koji je osvojio istu nagradu 1999. dok je bio šef moskovskog dopisništva za The Wall Street Journal.  


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •