U razdoblju od 1. do 4. rujna provedeno je novo istraživanje CRO Demoskop za RTL Danas. Prema rezultatima istraživanja, da su izboru provedeni početkom rujna, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a.
U rejtingu stranaka HDZ je zabilježio podršku od 28,2 posto ispitanika (u odnosu na 29,4 posto iz kolovoza). Time je zaustavljen tromjesečni trend rasta podrške HDZ-u. Na drugom mjestu je SDP s podrškom od 23 posto (prema 22,9 posto iz kolovoza).
Treće mjesto drži Možemo! s podrškom od 11,3 posto, Most je na četvrtom mjestu s podrškom od 6,6 posto, na petom je mjestu stranka Marije Selak Raspudić s podrškom od 1,8 posto, a slijede DP i Domino s podrškom od 1,5, odnosno 1,4 posto.
Više od 50 posto birača odlučilo se za HDZ i SDP.
Ostali grupirani u dvije skupine
Ostale stranke grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. U prvoj skupini, onoj s više od 1 posto podrške su: Pravo i pravda (1,3 posto), IDS (1,2 posto) i Centar (1,1 posto).
Ispod 1 posto su: Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto), Radnička fronta i HSS (obje po 0,7 posto), HNS (0,6 posto) te Fokus i HSU (obje po 0,5 posto). Hrvatski suverenisti i HSLS (po 0,4 posto).
Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,4 posto.
Neodlučnih je u novom istraživanju bilo 16,8 posto.
Najpozitivniji hrvatski političar
Najpozitivniji hrvatski političar je predsjednik Republike Zoran Milanović s podrškom od 27,7 posto ispitanika. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu, i ima podršku od 15,7 posto. Treći je Tomislav Tomašević kojemu je podršku dalo 3,8 posto ispitanika.
Četvrta je Dalija Orešković s podrškom od 2,3 posto, na petom je mjestu Ivana Kekin s 2,1 posto, slijede Ivan Anušić s 2 posto, Marija Selak Raspudić s 1,9, Božo Petrov s 1,7 posto podrške, Sandra Benčić s 1,4 posto te Biljana Borzan i Siniša Hajdaš Dončić, oboje imaju 1,2 posto podrške.
Podrška je najviše rasla Ivani Kekin – 0,87 posto, Daliji Orešković – 0,58 posto te Boži Petrovu i Mariji Selak Raspudić – oboma po 0,32 posto.
Najnegativniji hrvatski političar
Najnegativniji hrvatski političari su uvjerljivo premijer Plenković i predsjednik Milanović. Andreja Plenkovića navelo je 33,2 posto ispitanika, a Zorana Milanovića – 9,9 posto ispitanika. Na trećem je mjestu Milorad Pupovac kojega je navelo 7,5 posto ispitanika.
Slijedi Ivan Penava kojega je navelo 4,5 posto, peti je Hrvoje Zekanović – 2,2 posto, zatim zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – 1,8 posto pa Dalija Orešković koju je navelo 1,7 posto ispitanika.
U top 10 najnegativnijih političara su još i Gabrijela Žalac i Ivo Sanader (oboje po 1,6 posto) te Gordan Grlić Radman (1,3 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada
Smjer kretanja zemlje početkom rujna podupire 25,3 posto građana. Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru misli 67,2 posto ispitanika. Kakav je smjer zemlje – ne zna 7,5 posto građana. Društvenih optimista među glasačima HDZ-a je 63,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP ta razina niža – 18,2 posto.
Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 14,8 posto, Možemo 8,4 posto, Most 4,5 posto).
Predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio je ocjenu 3,25. Najvišu ocjenu dali su mu glasači SDP-a – 3,78. Slijedi ocjena birača platforme Možemo! – 3,22, Mosta – 3,19 i Domovinskog pokreta – 3,03 dok je najnižu ocjenu Milanoviću dalo HDZ-ovo biračko tijelo – 2,77.
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20. Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,09, a najniža ocjena zabilježena je među biračima Možemo! i iznosi 1,79. Vlada RH je za svoj je rad dobila ocjenu 2,34. Najvišu ocjenu dobili su od birača HDZ-a – 3,79, dok su birači ostalih stranaka davali manje ocjene (DP – 2,49, Most – 1,96, SDP – 1,79 te Možemo – 1,66). Politiku Vlade Andreja Plenkovića podržava 29,4 posto ispitanika.
Thompsonov koncert najvažniji događaj
Koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju i 30. obljetnica Oluje najvažniji su događaji u kolovozu, prema mišljenju ispitanika. Sinjski koncert Marka Perkovića Thompsona kao događaj mjeseca označilo je svega 17,7 posto ispitanika. Na drugom je mjestu proslava 30. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja koju je biralo 16,3 posto ispitanika, dok je za njih 15,9 posto to bila tema inflacije i poskupljenja hrane i usluga.
Eskalacija rata u Gazi, povećanje brutalnosti izraelskih napada i politika izgladnjivanja, uz pritisak iz svijeta za okončanjem ove brutalnosti je najvažnija tema za 7,4 posto ispitanika. Oko 5,5 posto ispitanika navelo je još tri teme: braniteljske akcije zabrane kulturnih manifestacija u Benkovcu i Šibeniku (5,7 posto), rasprave o navodnoj ustašizaciji zemlje (5,6 posto) i nastavak agresije Rusije na Ukrajinu, pokušaji Trumpa da okonča rat (5,5 posto).
Tri su događaja bila izbor za više od 2 posto ispitanika: ljetne vrućine i brojne lokalne oluje i nevremena (2,8 posto), slučaj novinarke Danke Derifaj (2,5 posto), i prosvjedi i neredi u Srbiji (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
M.M. /Foto: rtl
